Share

Algoritam ne zaslužuje državnu intervenciju

Algoritam ne zaslužuje državnu intervenciju. Primjerice, situaciju oko izvanredne uprave nad koncernom Agrokor javnost prati. Svaki dan saznajemo nove informacije o „stvarnom“ dugu Agrokora. Stvarno dugovanje Agrokora će se vjerojatno saznati tek nakon što istekne rok za prijavu potraživanja na dan 9. lipnja 2017. Nažalost, postoji mogućnost da je situacija oko Agrokora negativno utjecala na industrijsku proizvodnju, koja je pala za 0,6 posto u travnju 2017.

Filip Galić, član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize

Iako se ne mogu uspoređivati po pitanju visine dugovanja i njihovog utjecaja na cjelokupno gospodarstvo, stanje Agrokora i Algoritma imaju mnogo dodirnih točaka. Kao i Agrokor, Algoritam svoj rast očito nije zasnivao samo na investicijama i stvaranju novih vrijednosti, već na neurednom ispunjavanju obaveza. Kako je, pogotovo nakon fuzije sa Mozaik knjigom i Profilom, njegov udio u tržištu naklade knjiga značajno porastao, to se samo potvrđuje.

Međutim, osim rasta temeljenog na lošim poslovnim politikama, pokazalo se i kako princip poslovnog rasta nije samo u otvaranju novih knjižara i zakupu novih (i često velikih i preskupih) poslovnih prostora. Zato je potrebno širiti se i u nove djelatnosti, te preuzimati manje firme sličnog profila. Algoritam navedeno nije napravio, zbog čega njegova, primjerice, trgovina sa e-knjigama značajno zaostaje u usporedbi sa konkurencijom. Naravno da poslovna politika nije područje javne politike. Ipak, činjenica jest da javna politika intervenira kao interes obiju strana, kao rezultat loše poslovne politike.

Država je odlučila problemu pristupiti intervencionizmom poput najavljenih mjera za pomoć nakladništvu. Planiraju se poduzeti mjere koje idu prema intervenciji u području distribucije, što uključuje i pojačavanje pojedinačnih potpora za otkup, te donošenje dugoročnih mjera kojima se podizati zainteresiranost za čitanje.

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) zauzima stav kako bilo kakvo interveniranje u područje nakladništva i distribucije knjiga može narušiti slobodno tržište. Umjesto da se država bavi intervencijom, bitno je da privatne osobe uđu u prostore koje je zauzimao Algoritam i preuzmu dio njegovog poslovanja i to isključivo po tržišnim principima. Primjere imamo već sada. Dakle, usprkos udarcu koje će tržište pretrpjeti zbog očitog skorog stečaja Algoritma, ono neće biti izbrisano, niti će ga revitalizirati bilo kakva državna intervencija.

Zakonodavna i izvršna vlast bi, prema tome, morali provesti sljedeće korake kako bi osigurali da se to i ostvari:

  • Pripremiti sve zakonodavne aktivnosti uslijed skorašnje direktive Europske komisije koja planira smanjiti stopu poreza na dodanu vrijednost za e-knjige i smanjiti stopu PDV-a na e-knjige na 5%, čime će se otvoriti nedovoljno iskorišten novi spektar hrvatskog tržišta;
  • Prepustiti da Algoritam ide u stečaj sukladno odredbama važećeg Stečajnog zakona, te da se vjerovnici pokušaju namiriti barem djelomično iz njegove imovine;
  • promovirati putem obrazovnog sustava kulturu čitanja i to uvođenjem konkurencije u škole putem vaučerizacije gdje će škole same odabirati svoje lektire;
  • ne intervenirati u otkupne cijene knjiga, već prepustiti da tiskana izdanja knjiga padnu na njihovu realnu tržišnu vrijednost.

Dok se navedeno ne ostvari, autori i mali nakladnici će ovisiti o velikim sustavima koji su polu-monopolizirali tržište. To se odnosi ne samo na nakladničku djelatnost, već i na sve druge djelatnosti na tržištima koja se i dalje presporo razvijaju.

Hrvatska je već utopljena mnogobrojnim državnim intervencijama u tržišne odnose. Vrijeme je da članak 49. Ustava postane nit vodilja za buduće javne politike. Zalažući se za slobodno tržište, pokrenuli smo projekt Poduzetnička inicijativa. Vjerujemo da privatni sektor treba snositi odgovornost za svoje poslovne politike. Zadaća je javne politike stvarati okvir, bez pomaganja.