Share

Nacionalni program reformi 2017 donosi unapređenje poslovne klime

Nacionalni program reformi 2017 donosi unapređenje poslovne klime. Jednostavnije i jeftinije poslovanje je postalo prioritet za jačanje konkurentnosti gospodarstva. Nacionalni program reformi 2017 je usvojen 27. travnja 2017. u okviru Europskog semestra. Što donosi plan za unapređenje poslovne klime kao prioritetna reforma?

Referenca: Nacionalni program reformi 2017

Cjelovita regulatorna reforma gospodarstva je započeta kako bi se stvorio institucionalni okvir za konkurentno tržišno gospodarstvo te uvjeti za slobodniji pristup unutarnjem tržištu EU. Poduzetnička inicijativa se oslobađa raznih nameta i prepreka. Nacionalni program reformi 2017 donosi unapređenje poslovne klime do kraja 2018. kroz sljedeće javne politike:

  • ključne informacije i e-usluge za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga dostupne putem portala Jedinstvena kontaktna točka, u okviru servisa Centar unutarnjeg tržišta usluga
  • rasterećenje za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pri elektroničkom pokretanju poslovanja, kroz manje koraka u 3 dana te nižu naknadu
  • liberalizacija tržišta usluga kroz uklanjanje prepreka slobodi tržišne konkurencije i pristupu unutarnjem tržištu EU, pogotovo u sektoru reguliranih profesija i novih usluga
  • rasterećenje za barem 30% od prekomjernih administrativnih troškova i kazni slijedom proširene primjene Standard Cost Model (SCM) za reviziju troškova cjelokupne regulative za gospodarstvo
  • kontrola kvaliteta propisa i sprječavanje prepreka kroz procjene gospodarskih učinaka propisa (test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test), uz snažnije konzultacije sa poslovnom zajednicom i poduzetnicima
  • rasterećenje za barem 20% od prekomjernih neporeznih davanja
  • ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini
  • elektronička javna nabava i jednostavniji postupak
  • objedinjavanje i ujednačavanje gospodarskih inspekcija, uz upozorenja s rokom ispravljanja manjih nepravilnosti
  • otvoreni portal za prijavu prepreka i nameta slobodi poslovanja

Rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja

Tijekom 2017. međuresorna primjena SCM metodologije proširit će se kroz sustavnu reviziju troškova i kvalitete propisa u svim regulatornim područjima koja utječu na poslovanje i pristup tržištu usluga. Time se nastavlja SCM mjerenje slijedom već 8 izmjerenih regulatornih područja, što se provodi kroz Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Nastavno na rezultate SCM analize, u mjerenim područjima provest će se administrativno rasterećenje za najmanje 30% do kraja 2018. Provest će se revizija kazni za poduzetnike, kao i detaljna analiza prepreka slobodi tržišne konkurencije sa svrhom deregulacije pristupa pojedinim sektorima tržišta usluga.

Uvest će se procjene gospodarskih učinaka propisa na malo gospodarstvo kroz primjenu MSP testa. Time će se sprječavati uvođenje novih administrativnih troškova (mjerenih SCM metodologijom), naknada i prepreka slobodi tržišne konkurencije. Osnažit će se savjetovanje i konzultacije s poslovnom zajednicom i ostalim dionicima o propisima koji utječu na malo poduzetništvo. Sastavni dio MSP testa su analize troškova i koristi pojedinih opcija javnih politika. MSP test će zato biti važan segment u izgradnji efikasnog sustava javnih politika u gospodarstvu i kvalitete javnog upravljanja. Prijedlozi propisa će trebati dobiti prethodnu suglasnost i obvezujuće mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Time se uvodi kontrola kvalitete propisa za malo gospodarstvo.

Uz administrativno rasterećenje provest će se i smanjenje opterećenja temeljem parafiskalnih nameta. Parafiskalno opterećenje smanjit će se za barem 20% u razdoblju 2017.-2019. godine. Predviđeno je i ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna.

U partnerstvu s poslovnim sektorom će se tijekom 2017. pokrenuti interaktivni web portal putem kojeg će poduzetnici i građani prijavljivati administrativne troškove, prepreke i namete.

U okviru započete reforme javne nabave, poslovni sektor će se administrativno rasteretiti razvojem e-nabave, a primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude ostvarit će se uravnoteženiji odnos cijene i kvalitete.

Liberalizacija tržišta usluga i razvoj Jedinstvene kontaktne točke

Liberalizacija tržišta usluga se primarno provodi sukladno obvezama iz EU Direktive o uslugama, EU Strategije unutarnjeg tržišta i Europskog programa za ekonomiju suradnje.

Proces liberalizacije tržišta usluga će se provoditi kroz cjeloviti proces poticanja slobode tržišne konkurencije, sukladno članku 60. Ugovora o funkcioniranju EU. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će provoditi horizontalnu koordinaciju procesa liberalizacije tržišta usluga kako bi se međuresorno potaknule izmjene i prilagodbe sektorskih propisa za tržište usluga.

Nastavno na već provedene mjere liberalizacije tržišta usluga, niz sektora će biti obuhvaćen liberalizacijom, uključujući privatno obrazovanje, agencije za privremeno zapošljavanje, promet, taksi, najam vozila s vozačem i predugovoreni prijevoz putnika, tehničke preglede vozila, ateste, najam, leasing i zakup poslovnih prostora, turizam, gospodarenje otpadom, arhitekte, inženjere, ljekarne, psihoterapiju, privatnu zaštitu, privatno zdravstvo, provedbu ovrha, kao i niz ostalih reguliranih profesija.

Analiza regulatornog okvira za tržište usluga provodit će se kroz planiranu proširenu primjenu SCM metodologije za mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva za minimalno 30% do kraja 2018. godine. Provodit će se i procjene gospodarskih učinaka kroz MSP test zbog sprječavanja prepreka slobodi tržišne konkurencije. Pri analizi i donošenju konkretnih mjera liberalizacije tržišta usluga uzimat će se u obzir kriteriji restriktivnosti tržišta usluga prema OECD-ovoj metodologiji (Product Market Regulation – PMR) kako bi se potaknula veća sloboda tržišne konkurencije.

U okviru Centra unutarnjeg tržišta EU (www.cut.hr) nastavit će se razvoj elektroničke Jedinstvene kontaktne točke (www.psc.hr). Jedinstvena kontaktna točka pružat će poslovnom sektoru na jednom mjestu sve administrativne odgovore o regulatornim uvjetima poslovanja i pristupu unutarnjem tržištu usluga. Niz informacija o uvjetima poslovanja je već objavljen. Do kraja 2017. povećat će se broj setova informacija o administrativnim uvjetima poslovanja i uvesti brze e-usluge za poslovni nastan i brzi pristup uslužnim djelatnostima, uz dostupnost preko Jedinstvene kontaktne točke. Poslovni sektor će zbog Jedinstvene kontaktne točke imati za barem 70% niži administrativni trošak pokretanja poslovanja i pristupa tržištu usluga.

Razvoj e-usluga za gospodarstvo i e-pokretanje posla

Regulatornom analizom postojećih sustava podataka i registarskih procesa dobit će se kvalitetna baza za razvoj modernog središnjeg poslovnog registra. Time će se stvoriti one-stop-shop sustav za brzo pokretanje poslovanja i niz drugih e-usluga, povezan s državnom informacijskom infrastrukturom. Pokretanje poslovanja bit će ubuduće moguće u 2 dana kroz 2-3 postupka, uz minimalni trošak osnivanja što će pridonijeti poboljšanju pozicije na ljestvici Doing Business.

Razvijati će se niz novih e-usluga za građane (e-Građani) i gospodarstvo (e-Poslovanje) integriranih putem državne informacijske infrastrukture. Javna tijela trenutno objavljuju informacije i otvorene podatke za ponovnu uporabu. Time će se smanjivati administrativni troškovi raznih procesa i poboljšati zadovoljstvo građana i poduzetnika javnim uslugama.

Planira se izmjena okvira s ciljem omogućavanja osnivanja poslovnog nastana elektroničkim putem. Sukladno Zakonu o uslugama i EU Direktivi o uslugama, postupak ostvarivanja prava poslovnog nastana mora biti omogućen elektroničkim putem za državljane RH i EU te dostupan preko Jedinstvene kontaktne točke. Regulatornom analizom postojećih sustava podataka i registarskih procesa, koja je u tijeku dobit će se kvalitetna baza za razvoj modernog središnjeg poslovnog registra. Time će se stvoriti one-stop-shop sustav za brzo pokretanje poslovanja i niz drugih e-usluga, povezan s državnom informacijskom infrastrukturom. Planirano je da pokretanje poslovanja bude moguće u 3 dana kroz manji broj koraka i uz minimalni trošak osnivanja, što će pridonijeti poboljšanju pozicije RH na ljestvici Doing Business.

Objedinjavanje gospodarskih inspekcija

Cilj je rasterećenje gospodarskih subjekata od učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja. Poduzimanje mjera prema gospodarskim subjektima treba se prvenstveno temeljiti na težini utvrđenih povreda i stupnju ugrožavanja javnog interesa. Stoga će se za manje prekršaje prvo izdavati upozorenja s rokom ispravljanja nepravilnosti.

Uvode se procjene gospodarskih učinaka donose kontrolu kvalitete propisa za poduzetnike

Procjene gospodarskih učinaka donose kontrolu kvalitete propisa za poduzetnike. Na Vladi je 27. travnja 2017. usvojena Uredba kojom se uvodi test malog i srednjeg poduzetništva. MSP test je potreban za sprječavanje i smanjivanje administrativnih opterećenja, prepreka slobodi tržišne konkurencije, naknada i neporeznih davanja. Stoga se uvode procjene gospodarskih učinaka propisa kako bi propisi za poslovanje i tržište bili jednostavniji i jeftiniji te razmjerni svrsi. Prijedlozi propisa će trebati dobiti prethodnu suglasnost i obvezujuće mišljenje Ministarstva poduzetništva i obrta. Time se konačno uvodi kontrola kvalitete propisa kao jedna od temeljnih potreba i očekivanja malih poduzetnika.

Cjelokupni proces MSP testa dio je reforme sustava procjene učinaka propisa. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta biti zaduženo za procjene gospodarskih učinaka propisa.

Procjene gospodarskih učinaka će se provoditi i za podzakonske propise obzirom da su upravo oni česti izvor raznih opterećenja za poduzetnike. Uredba o MSP testu se donosi temeljem Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. Uredba će se odnositi na provedbene propise (uredbe i pravilnike). Istovremeno, procjene gospodarskih učinaka zakonskih propisa provoditi će se temeljem reformiranog zakonodavnog okvira kojim se uređuje procjena učinaka propisa.

Izrada propisa sa učincima na malo gospodarstvo trebat će poštivati dva načela:

1. Načelo administrativnog pojednostavljenja, što znači da obveze i zahtjevi prema poduzetnicima moraju sadržavati što nižu razinu administrativnih troškova i uvjeta za pristup tržištu, temeljem mjerenja Standard Cost Model (SCM) metodologijom;

2. Načelo proporcionalnosti, što znači da propisane obveze i zahtjevi prema poduzetnicima moraju biti razmjerni svojoj svrsi kako bi se u opravdanoj mjeri, kroz analizu troškova i koristi različitih opcija javnih politika, ostvarila razmjerna zaštita javnog interesa.

MSP test važan segment u izgradnji efikasnog sustava javnih politika u gospodarstvu i kvalitete javnog upravljanja.

MSP test će se sastojati od dva koraka:

1. Prethodni MSP test: Ukoliko će se utvrdi da prijedlog propisa sadrži administrativne troškove koji će se mjeriti Standard Cost Model (SCM) metodologijom, prepreke slobodi tržišne konkurencije i konkurentnosti unutarnjeg tržišta EU te nove naknade i neporezna davanja, obvezan je i korak

2. MSP test: Prijedlog propisa mora imati jasne ciljeve. Kroz analize troškova i koristi prijedloga propisa uspoređivat će se različite opcije javnih politika za rješavanje problema malih i srednjih poduzetnika.

Osnažit će se savjetovanje i konzultacije s poslovnom zajednicom i ostalim dionicima o propisima koji utječu na malo poduzetništvo.

Pregled primjera provedenih mjera za reformu poslovne klime

Nacionalni program reformi 2017 donosi unapređenje poslovne klime kroz plan novih aktivnosti kao i pregled primjera već provedenih mjera.

Deregulacija tržišta profesionalnih usluga:

  • deregulirane su cijene arhitekata, inženjera, poreznih savjetnika, agenata i posrednika u prometu nekretnina (nema više fiksnih tarifa)
  • ukinute su licence za pružanje usluga u gradnji
  • građevinari samostalno odlučuju koliko im je minimalni broj radnika potreban
  • ukinuto je ograničenje pravnog oblika d.o.o. za porezno savjetništvo
  • ukinuto je ograničenje prema kojem državljani EU mogu osnivati samo podružnicu za porezno savjetništvo, a ne i drugi oblik sjedišta
  • ukinuta je obveza da porezni savjetnik iz EU mora odrediti punomoćnika za primanje pismena
  • određene poslove poreznog savjetništva u okviru svoje djelatnosti imaju slobodu obavljati i samostalni ovlašteni revizori i revizorska društva
  • ukinuta je obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana računovođa
  • ukida se obveza ishođenja suglasnosti za obavljanje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju
  • ukida se ispitivanje gospodarske potrebe osnivanja auto škole, teritorijalno i brojčano ograničenje te se provodi deregulacija minimalne cijene
  • dogovorena je reforma odvjetničkih usluga usmjerena na ukidanje minimalne fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja
  • pojednostavljuje se pružanje usluga u turizmu.
  • ukida se obveza ishođenja suglasnosti za obavljanje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju.

Administrativna rasterećenja: Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva usvojen je u siječnju 2017. godine. Akcijski plan sadrži 104 mjere čija provedba tijekom 2017. otvara prostor za administrativne uštede gospodarstvu do 1,5 milijardi kuna. Prosječno administrativno rasterećenje je 30% u mjerenim područjima primjenom metodologije Standardnog modela troškova (Standard Cost Model – SCM). Reforma će potaknuti olakšanje poslovanja i liberalizaciju tržišta profesionalnih usluga. Formirane su radne skupine za provedbu mjera po pojedinim područjima sukladno kvartalnim rokovima. U 2016. provedeno je više od 30 mjera utvrđenih prilikom izrade Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, u područjima javne nabave, zaštite na radu, otvaranja obrta, trgovine, posredovanja u prometu nekretninama, poreznog savjetništva i računovodstva, a donose administrativne uštede veće od 116 milijuna kuna.

Parafiskalna rasterećenja: Od 2013. provedeno je preko 60 mjera smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, što je donijelo parafiskalno rasterećenje od preko 700 milijuna kuna. U siječnju 2017. osnovano je Povjerenstvo za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja. Objavljen je sveobuhvatni Registar neporeznih davanja. Ukupno parafiskalno opterećenje gospodarstva i građana u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a). Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, članarine i stručni ispiti), naknade javnim poduzećima i upravne pristojbe. U užem smislu, neporeznih davanja je 213, uz opterećenje od 9 milijardi kuna u 2016. godini. Zajedno s upravnim pristojbama za 334 administrativne procedure ukupan broj neporeznih davanja je 547 (prema podacima iz ožujka 2017). Otvorena je e-adresa poslovna-klima@mingo.hr putem koje građani i poduzetnici mogu prijavljivati dodatne namete, kao i bilo koje oblike prepreka i troškova poslovanju. Iznosi mnogih upravnih pristojbi su sniženi za barem 30%.

Do početka 2017. provedeno je oko 200 mjera za olakšanje poslovanja:

  • liberalizacija tržišta usluga provedena je u većini sektora koji su u domeni primjene EU Direktive o uslugama (porezno savjetništvo, revizija, računovodstvo, auto škole, arhitekti, inženjeri, graditeljstvo, pogrebništvo, posredovanje u prometu nekretnina, trgovina, muzeji i dr.) potaknuvši konkurenciju na unutarnjem tržištu EU kroz preko 50 mjera i regulatornih prilagodbi EU pravilima o slobodi tržišta usluga
  • provedeno je preko 20 mjera administrativnog rasterećenja gospodarstva slijedom primjene SCM metodologije u području reforme javne nabave te sektora trgovine i posredovanja u prometu nekretnina
  • provedeno je preko 60 mjera smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, što je donijelo parafiskalno rasterećenje od preko 700 milijuna kuna
  • provedena je porezna reforma usmjerena i na određenu razinu administrativnih rasterećenja poduzetnika
  • reforma tržišta rada omogućila je djelomičnu fleksibilizaciju tržišta
  • pojednostavljen je stečajni postupak.

 

U siječnju 2017. donesen je paket reformskih akata za unapređenje poslovne klime:

1.        Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva

2.        Zaključak o uvođenju elektroničkih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishođenje odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti

3.        Odluka o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja

 

1. Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva

Vezano uz Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, tablicom u nastavku daje se prikaz rezultata SCM mjerenja i rasterećenja u 8 izmjerenih područja u kojima je izmjereno 5 milijardi kuna administrativnih troškova. Akcijskim planom su utvrđene i mjere za liberalizaciju tržišta usluga.

Rezultati SCM mjerenja i ciljana rasterećenja po područjima Trenutni administrativni trošak područja (kuna) Iznos administrativnog rasterećenja 2017. (ušteda u kunama) Administrativno rasterećenje
Ukupno opterećenje i rasterećenje 5.061.290.184 1.492.504.435 30%
Udio u vrijednosti BDP-a 1,5% 0,4%
1. Otvaranje d.o.o./j.d.o.o. (zajedno): 60.267.708 45.639.540 76%
1.a. Otvaranje d.o.o. 38.996.556 27.643.677 71%
1.b. Otvaranje j.d.o.o. 21.271.152 17.995.863 85%
2. Otvaranje obrta 7.143.820 2.916.542 41%
3. Sanitarni i zdravstveni uvjeti 219.481.474 97.463.134 44%
4. Energetska učinkovitost u gradnji 47.618.755 9.287.542 20%
5. Trgovina 73.968.980 24.287.098 33%
6. Posredovanje u prometu nekretnina 11.215.864 2.368.411 21%
7. Zaštita na radu 4.378.916.371 1.268.969.047 29%
8. Javna nabava 262.677.212 41.573.121 16%

 

Započela je međuresorna provedba mjera iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva s krajnjim rokom do kraja 2017., a prve mjere uključuju:

•       pojednostavljenje evidencija radnog vremena

•       oslobađanje članova uprave i izvršnih direktora trgovačkog društva od obveze da sami sebi blokiraju račun pri Financijskoj agenciji (FINA) ako si ne isplate plaću na vrijeme

•       ukidanje obveze pečata kod pokretanja posla

•       upravne pristojbe se po izboru mogu platiti elektronički, bez obveze kupnje državnih biljega

•       početak procesa oslobađanja od obveze ishođenja izvatka iz sudskog i obrtnog registra

•       sniženje cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina za 25%

•       uvode se e-dozvole za trgovce i pružatelje usluga, čime se administrativni trošak i vrijeme za ispunjavanje formalnosti skraćuje za barem 70%

•       ukidanje ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji ovisno o procjeni države, odnosno slobodno osnivanje auto škola prema tržišnim uvjetima

•       deregulacija minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli

•       ukidanje vremenskog ograničenja trajanja ovlaštenja revizora

•       ukidanje obveze da većina članova revizorskog društva moraju aktivno znati hrvatski jezik

•       priznanje istovrijednog osiguranja revizora od profesionalne odgovornosti iz druge države EU

•       dogovoreno ukidanje minimalne fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja te ukidanje ograničenja marketinga odvjetnika

 

2. Zaključak o uvođenju elektroničkih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishođenje odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti

·         započet je proces razvoja cjelovitog i jednostavnog rješenja za brzu i elektroničku registraciju poslovnog nastana.

·         Registracija obrta je već dostupna elektronički

·         ostvarivanje prava poslovnog nastana bit će administrativno jednostavno i elektronički dostupno, bez papira, pečata i javnobilježničke ovjere

·         započet je proces razvoja jednostavnog rješenja za ishođenje odobrenja za obavljanje uslužnih djelatnosti. Putem Jedinstvene kontaktne točke www.psc.hr pružateljima usluga je omogućeno da obrasce i dokumente mogu slati nadležnim tijelima elektroničkom poštom, bez papirologije. Do kraja 2017. razvit će se i brze e-usluge integrirane u sustav državne informacijske infrastrukture koje štede barem 70% administrativnih troškova pristupa tržištu. Time se provodi administrativno pojednostavljenje u okviru liberalizacije tržišta usluga.

 

3. Odluka o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja

Predložen je prvi inicijalni set mjera za daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja koje, pored ostalih, uključuju:

•       ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini

•       smanjenje obrtničkog doprinosa (obzirom na povećanje osobnog odbitka)

•       oslobađanje IT sektora i dijela drugih sektora od plaćanja turističke članarine

•       smanjenje naknade za opće korisne funkcije šuma

•       smanjenje naknada u zaštiti na radu

•       smanjenje cijena ispita i članarina za revizore i porezne savjetnike

 

Reforma javne nabave

Provedena je zakonodavna reforma javne nabave. Novo zakonodavno rješenje ostvarilo je uštedu gospodarstvu za 42 milijuna kuna. Mjere rasterećenja uključuju:

•       smanjenje administrativnih troškova kroz uvođenje e-nabave

•       uvedena je ekonomski najpovoljnija ponuda kao ravnoteža cijene i kvalitete, što dugoročno donosi uštede naručiteljima

•       uvodi se partnerstvo za inovacije kao nova vrsta postupka javne nabave u cilju razvoja i nabave inovativne robe, radova ili usluga

•       uvodi se dinamički sustav nabave i e-katalog

•       uvodi se obveza prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima o dokumentaciji kod javnih radova te usluga i roba velike vrijednosti

•       jedinstveni žalbeni rok od 10 dana ubrzava postupak

•       smanjen iznos žalbene naknade

•       fiksna žalbena naknada na dokumentaciju za nadmetanje od 5.000 kuna

•       nema više upravne pristojba od 70 kuna za žalbe

•       smanjenje visine jamstva za ozbiljnost ponude s 5 na 3%

•       visina jamstva za uredno izvršenje ugovora može iznositi najviše 10% vrijednosti sklopljenog ugovora