Share

Tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti

Tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti nam mnogo govore o vrijednostima. Saznajmo konačno pravu istinu tko stvara najbolje prilike svakoj osobi.

Piše: Daniel Hinšt, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize

Ekonomski lab je objavio podatke Eurostata o stopama nezaposlenosti po europskim regijama. Pritom se gledaju statističke regije (tzv. NUTS II). Uz države članice Europske unije, gledaju se i Norveška i Island, članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). EU i EFTA zajedno čine Europski gospodarski prostor (EEA) na kojem vrijede EU pravila o 4 tržišne slobode. Podaci se odnose i na Švicarsku koja je bilateralnim ugovorima tržišno integrirana sa Europskim gospodarskim prostorom.

Prije zaključka o javnim politikama koje su dovele do vrlo niske stope nezaposlenosti niza europskih regija, trebamo kroz geografsku analizu doći do zaključka o dominantnom uzroku. Dok su ekonomske statistike tek posljedica, uzroci su uvijek kulturni. Kada je kulturni mentalitet u pitanju, statistički rezultati Eurostata pokazuju kako je etnički faktor primarni, a konfesionalni sekundarni i dalje važan.

Analizirajući detaljne Eurostat podatke možemo zaključiti da postoje tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti (2-5%):

1.Njemački pojas – zapadna Austrija, južna, zapadna i sjeverna Njemačka, njemački kantoni Švicarske, talijanski Bolzano i Južni Tirol, bivši njemački Sudetenland (danas Češka, Moravska), bivši Pressburg (danas Bratislava). U ovom pojasu u srednjoeuropske zemlje kojima dominira njemački i kontinentalni gospodarski model. Viša reguliranost tržišta usluga se kompenzira kvalitetom, kako bi zadržalo konkurentnost. Tržište rada je djelomično fleksibilizirano kroz plaće i radno vrijeme (slično kao u Nizozemskoj), kad već ne kroz lakoću otpuštanja radnika (za razliku od Danske, UK i Irske).

2. Nordijski pojas – Island, sjeverna Norveška i i ostatak Skandinavije. Nordijske zemlje karakterizira visoka razina inovativnosti te ulaganja u istraživanje i razvoj. Tržište usluga vrlo deregulirano. Danska ima model fleksigurnosti na tržištu rada. Švedska je uvela konkurentan obrazovni sustav kroz vaučere i provela je velike privatizacije. Država blagostanja je moguća jer većina njeguje vrijednosti radne etike i odbija živjeti od visokih socijalnih naknada. Kulturom dominiraju luteranske vrijednosti koje se uzimaju kao glavna karika specifičnosti Skandinavaca. U nordijski pojas spadaju Estonija i Latvija zbog kulture i konfesije, političke i gospodarske povezanosti sa nordijskim zemljama.

3. Anglo-nizozemski pojas – Južna Engleska, sjeverna Belgija (nizozemski-govoreća Flandrija je mnogo bolja od valonskog juga), južna Nizozemska (ipak mrvicu bolja od sjevera). Engleska njeguje tradiciju otvorenog slobodnotržišnog gospodarstva. Engleska privlači poduzetnike iz cijelog svijeta. Temelj engleske politike je poticanje slobodne trgovine i liberalizacije tržišta usluga. Nizozemska se smatra mostom između kontinentalnog i anglosaksonskog modela. 1990-tih je Nizozemska započela ambicioznu deregulaciju gospodarstva i liberalizaciju tržišta usluga. Potom je fleksibilizirano tržište rada, što je rezultiralo mnoštvom samozapošljavanja i part-time poslova. Nizozemska je sjedište mnogih multinacionalnih kompanija i ima jaku trgovačku tradiciju. Donekle se primjenjuje dualni sustav obrazovanja, a plaće i radno vrijeme se fleksibilno određuju.

Ova tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti ima svoju kulturne razlike, ali i određene sličnosti. Fokusirajmo se detaljnije na 1. pojas.

Njemački pojas govori o utjecaju njemačkih vrijednosti

Njemački pojas obuhvaća regije i države gdje živi porijeklom njemačko stanovništvo i gdje je dominantan njemački kulturni mentalitet.

Niederbayern (Donja Bavarska) ima najnižu nezaposlenost u EU – samo 2,1%. To je prostor jugoistočne njemačke, uz granicu sa Češkom, gdje su veći gradovi Landshut i Passau. Oberbayern (Gornja Bavarska) je druga sa 2,4%, a njezin prostor čini i München. Mittelfranken i Unterfranken slijede sa 2,5%. Frankonija je sjeverna Bavarska, gdje je najveći grad Nürnberg. Regija Schwaben (2,7%) je prostor zapadne Bavarske. Veći gradovi u bavarskoj Švabiji su Augsburg i Ulm. Švabe su regionalna skupina Nijemaca koja je dominantna i u susjednoj pokrajini Baden-Württemberg, gdje se nalaze Stuttgart, Karlsruhe i Freiburg, a valja spomenuti i Heidelberg. U Baden-Württembergu je nezaposlenost 3,1%, a najbolji je Tübingen sa 2,6%.

Njemački pojas nam govori da je njemačka kultura ostavila kvalitetne učinke na cijelu Srednju Europu. Njemačka i Austrija imaju najnižu nezaposlenost u EU zbog niza javnih politika. Dodajmo još i Švicarsku gdje su Nijemci većina stanovnika.

Dualni sustav obrazovanja snizuje nezaposlenost, kombinirajući obrazovnu teoriju i profesionalno naukovanje kroz praksu. Tzv. Duales Ausbildungssystem imaju Njemačka, Austrija, Švicarska, Južni Tirol i još neka druga područja. Osim toga, Njemačka i Austrija su također provele fleksibilizaciju plaća i radnog vremena te tako potaknule sniženje nezaposlenosti. Poslodavci su time bili oslobođeni visokih i nepotrebnih troškova rada. Više radnika je moglo biti zaposleno na manje vremena i za nižu plaću. Nijemci imaju dobru poslovnu kulturu i organizirani sustav vrednovanja talenata sukladno svačijem pozivu (Beruf). Usporedbe radi, Danska je nezaposlenost rezala kroz drugačiji oblik fleksibilizacije tržišta rada, kroz tzv. model fleksigurnosti.

Njemački jug je tek mrvicu bolji od opet jako dobrog sjevera. Njemački prosjek narušava nekadašnji komunistički istok, uključujući Berlin. Češka (bivši Sudetenland) bila je dio te njemačke kulture koju i danas (barem potajno) baštini. Dok Italija ima visoku nezaposlenost, većinski njemački Bolzano i Južni Tirol imaju jednu od najnižih nezaposlenosti u EU (ispod 4%). Švicarska u cjelini ima vrlo nisku nezaposlenost. Ipak, vidi se da prednjače većinski njemački kantoni, neovisno o tome jesu li većinski protestantski ili katolički, odnosno uglavnom miješani.

Etnički faktor ipak ponešto važniji od konfesionalnog

Premda se može pomisliti da ove statistike određuje konfesionalni faktor u korist protestantskog sjevera Europe, podaci to tek sekundarno i donekle potvrđuju. Teze koje je iznosio njemački sociolog Max Weber u knjizi „Protestantska etika i dug kapitalizma“ su i dalje aktualne i točne, ali manje nego prije stotinjak godina kada je razlika konfesija bila vrlo velika.

Dokaz tome je mrvicu bolji rezultat njemačkog i nizozemskog većinski katoličkog juga te švicarskih njemačkih kantona neovisno o većinskoj konfesiji. Osim što se radi o malim statističkim razlika, činjenica je isto tako da su katolici na tim područjima kulturno daleko bliži protestantima nego katolicima s europskog Mediterana i Balkana. Također, protestantizam je, pogotovo do pojave protureformacije, ostavio duboke tragove i nasljeđe i u (danas) većinski katoličkim prostorima Austrije, Bavarske, Flandrije i Češke (kao i drugih prostora). Kada se gleda Bavarska, Niederbayern je većinski katolička. Ipak, to konfesionalno više nije tako u bavarskim regijama Mittelfranken i Unterfranken (2,5%), u regiji Schwaben sa 2,7% pa i pokrajini Baden-Württemberg. U konačnici, Bavarska je tek relativno većinski katolička, dok je cijelu njemačku naciju i kulturu dominantno oblikovao luteranizam.

Podaci potvrđuju da je faktor etničke kulture i mentaliteta ponešto važniji od konfesionalnog. Tako su, neovisno o vjerskoj konfesiji i državi u kojoj žive, prema vrlo niskoj stopi nezaposlenosti najkonkurentiji Nijemci, Česi i Moravci, Nizozemci, Englezi, Islanđani, Norvežani, itd. S druge strane, podaci jasno govore kako europski Mediteran i Balkan imaju ozbiljan kulturni problem – ne samo u odnosu na europski sjever, nego i Srednju Europu.

U Hrvatskoj su za ovakvo europsko natjecanje sposobni uglavnom samo Međimurci, Varaždinci i Istrijani. Kada već govorimo o tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti, te hrvatske regije su dio njemačkog pojasa zbog snažnog njemačko-austrijskog kulturnog utjecaja tijekom prošlosti.

Centar za javne politike i ekonomske analize kroz projekt “Poduzetnička inicijativa” donosi usporedbe dobrih javnih politika iz drugih zemalja, regija i gradova – s namjerom da pružimo transfer znanja i potaknemo primjenu u praksi.

Što trebamo napraviti?

Tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti nam služe kao primjeri gdje da tražimo uzore. Jedno od ključnih rješenja je uvođenje dualnog sustava obrazovanja. Kad su ostale mjere u pitanju, znamo da slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu. Upravo o tome ovise prilike za zapošljavanja. Primjerice, ordoliberalizam je njemački model slobodnog tržišta i pokazao je svoje rezultate u poticanju gospodarskog razvoja. Nezaposlenost također može biti u korelaciji s razinom ekonomske slobode. U Hrvatskoj se stopa nezaposlenosti spušta prema 200.000. Vrlo nepravedan sustav vrijednosti je naciju doveo u situaciji odljeva pameti u zemlje gdje radišan čovjek ima više prilike na rad i stvaranje vrijednosti. Zato Hrvatskoj prvo treba moralni sustav vrijednosti koji će izgraditi i funkcionalne institucije tržišnog gospodarstva i praktičnog obrazovnog sustava.

Tuđe modele ne može kopirati. Ipak, možemo učiti i prenositi elemente javnih politika. Tako ćemo dugoročno stvarati dobre temelje za značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Tako će Hrvatska moći postati dio priče koji se trenutno odnosi na tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti. Možemo se priključiti njemačkom pojasu. Nijemci i Austrijanci su već pokazali interes da prenesu iskustva Hrvatskoj. Ukoliko smo ambiciozniji, možemo stvoriti i novi pojas.