Share

‌Javne politike za profesionalne poslovne usluge

‌Javne politike za profesionalne poslovne usluge – prvi put sustavni pristup, Ministarstvo gospodarstva.

Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj su prijedlozi mjera za poboljšanje konkurentnosti ovog strateški važnog sektora za gospodarstvo EU i Hrvatske. Kako pokazuje prethodno provedena Ekonomska analiza sektora profesionalnih i poslovnih usluga, riječ je o gospodarskim djelatnostima u kojima je zaposlenost rasla i tijekom krize. Upravo u tom sektoru očekuje se otvaranje novih radnih mjesta i u budućnosti. Profesionalne i poslovne usluge čine gotovo desetinu dodane vrijednosti i zaposlenosti u hrvatskom gospodarstvu, a još i više u EU. Sektor predstavlja novu infrastrukturu gospodarstva utemeljenog na znanju, kvaliteti i inovativnosti.

Mnoge od predloženih reformskih mjera istovremeno mogu imati i horizontalni učinak na konkurentnosti ostalih tržišta odnosno gospodarstva u cjelini. Predložene su javne politike i mjere usmjerene prema olakšanju pristupa tržištu usluga, deregulaciji, digitalizaciji, outsourcingu, aktivnom poticanju tržišnog natjecanja, internacionalizaciji poslovanja, jačanju novih poslovnih modela poput ekonomije dijeljenja te integraciji tržišta usluga i industrije.

Dokument je izrađen u suradnji Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva te Arhivanalitike te je otvoren za savjetovanje sa dionicima.

Sažeti prikaz

Sektor profesionalnih i poslovnih usluga obuhvaća gotovo desetinu bruto dodane vrijednosti i zaposlenosti u Hrvatskoj. Od velike je važnosti za daljnji gospodarski razvoj i zapošljavanje na cijelom tržištu EU, pa tako i u Hrvatskoj. O važnosti sektora dovoljno svjedoči podatak da je nakon 2008. zabilježen rast zaposlenosti unatoč recesiji u Hrvatskoj.

Sektor profesionalnih i poslovnih usluga statistički obuhvaća znanstvene, stručne i tehničke djelatnosti poput poslovnog savjetovanja, marketinga i oglašavanja, odnosa s javnošću, istraživanja i razvoja, dizajna, arhitektonskih i inženjerskih usluga, pravnih, revizorskih, računovodstvenih usluga i sl.; te administrativne i tehničke poslovne usluge poput posredovanja u privremenom zapošljavanju, zaštitarskih usluga, održavanja zgrada i nasada i sl. Zbog posebne važnosti i brzog razvoja, u obuhvat sektora uključuju se i usluge privatnog obrazovanja.

Poslovne usluge bitno doprinose konkurentnosti kroz povećanje efikasnosti (npr. kroz outsourcing), dok profesionalne usluge koje su intenzivne znanjem doprinose konkurentnosti kroz istraživanje i razvoj, inovacije, smanjenje rizika, razvoj proizvoda, unaprjeđenje dizajna i prodaje i sl. Profesionalne usluge dodaju sadržaj znanja tradicionalnim proizvodima i uslugama te imaju ključnu ulogu u tehnološkom razvitku i pomicanju u lancima vrijednosti. Poslovne usluge ostvaruju pozitivan utjecaj prvenstveno kroz povećanje efikasnosti. Razvoj tradicionalnih djelatnosti (trgovina, turizam, graditeljstvo i prerađivačka industrija) moguć je samo uz razvoj pratećih predproizvodnih i postproizvodnih usluga koje nastaju u okviru sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Zato je uloga sektora od strateškog značaja i za daljnji razvoj tradicionalnih gospodarskih grana.

Profesionalne usluge predstavljaju novu infrastrukturu razvoja gospodarstva utemeljenog na znanju. S obzirom da pružaju mogućnosti za transfer i prelijevanje znanja u ostale sektore (eng. knowledge spill-overs), razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga predstavlja tržišni poticaj akumulaciji faktora konkurentnosti – znanja, istraživanja i razvoja, inovacija, što pogoduje rastu izvoza.

Korištenje profesionalnih i poslovnih usluga od strane javne uprave, kao i vanjsko ugovaranje (outsourcing) isporuke javnih usluga, može bitno povećati transfer znanja potrebnih za profesionalizaciju javnog upravljanja u smjeru isporuke visoke kvalitete i efikasnosti javnih politika i oblikovanja pametne regulacije za gospodarstvo.

Europska unija je Strategijom jedinstvenog tržišta prepoznala važnost liberalizacije i deregulacije svojega tržišta, pri čemu posebnu važnost ima upravo sektor profesionalnih i poslovnih usluga. Uprava za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva je izradom stajališta o javnim politikama aktivno sudjelovala u procesu usuglašavanja strateškog dokumenta Europske komisije, te je usporedno uz podršku Arhivanalitike tijekom 2014. napravljena prva Ekonomska analiza sektora profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj. Tijekom 2015. uslijedilo je predstavljanje rezultata studije i konzultacije s dionicima te potom izrada ovog dokumenta.

Na temelju EU načela i pravila slobodnog tržišta usluga definiranih Strategijom jedinstvenog tržišta EU i na temelju dosadašnjih iskustava i provedenih konzultacija, Uprava za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva izradila je prijedlog javnih politika za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga koja je predstavljena u ovom dokumentu.

Prijedlozi javnih politika za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga definirani su u 7 područja:

  1. Olakšanje tržišnog pristupa za profesionalne usluge i privatno obrazovanje moguće je kroz mjerenje i smanjenje troškova regulacije za minimalno 25%. Liberalizacija i deregulacija tržišta usluga, a pogotovo poticanje konkurencije u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga, otvara prostor za lakše pokretanje posla i stvaranje novih poslova, niže cijene i povećanje kvalitete usluga.
  2. Deregulacija i pametna regulacija gospodarstva znače smanjenje tereta regulacije za poslovni sektor, odnosno povećanje slobode poslovanja, što će se pozitivno odraziti i na tržište profesionalnih i poslovnih usluga. Za sustavno i sveobuhvatno rješenje glede regulatorne reforme poslovnog i investicijskog okruženja, bitna je adekvatna razina koordinacije i vodstva od strane vrha Vlade. Zato se predlaže formiranje specijalne jedinice tj. Ureda za pametnu regulaciju. Potrebno je proširiti provedbu procjena učinaka propisa i mjerenje troškova regulacije Standard Cost Model (SCM) metodologijom na sve propise koji reguliraju gospodarstvo, pogotovo na one koji utječu na profesionalne i poslovne usluge.
  3. Poticanje okrupnjavanja i internacionalizacije malih i srednjih poduzeća bitno je za razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Naime, prosječna veličina poduzeća u navedenom je sektoru u Hrvatskoj vrlo mala. Zbog toga su mogućnosti realizacije ekonomije obujma ograničene, što umanjuje sposobnost tvrtki za natjecanje na otvorenom međunarodnom tržištu. Bolja koordinacija vladinih politika i korištenja EU fondova treba dovesti do udvostručenja prosječne veličine poduzeća u sektoru, čemu će pridonijeti projekti koji se mogu financirati iz EU fondova, poput jačanja kapaciteta Jedinstvene kontaktne točke za lako pokretanje posla i dobivanje dozvola elektroničkim putem (nastavno na već započeti proces digitalizacije). Bitno je i smanjenje poreznog opterećenja dohotka, parafiskalnog opterećenja, uvođenje vaučera i olakšanje pristupa financiranju putem fondova rizičnog kapitala, poslovnih anđela i inicijative za skupno financiranje.
  4. Podrška ekonomiji dijeljenja i dodatna fleksibilizacija tržišta rada otvorit će prostor za lakše stvaranje novih poslova u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga. Ujedno će se slobodno razvijati novi poslovni modeli na tržištu usluga te digitalne platforme, što Europska unija strateški podržava. Povećat će se fleksibilnost ponude i olakšati orijentacija prema korisniku na zahtjev. Ozbiljan je potencijal za bitno smanjenje stope nezaposlenosti upravo u uslugama agencija za privremeno zapošljavanje, odnosno kroz fleksibilne oblike zapošljavanja. Bitno je da se gospodarstvo prilagodi tehnološkom napretku i digitalnoj ekonomiji koji već zamjenjuju tradicionalna radna mjesta novim poslovima i inovativnim tržišnim rješenjima.
  5. Potpuna digitalizacija javne uprave povećat će efikasnost i kvalitetu javnog upravljanja kroz primjenu IT rješenja, stručnih savjeta i provedbu outsourcinga. Oni izravno potiču razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Pokretanje posla treba biti elektronički dostupno i vrlo lako, na jednom mjestu. Digitalizacijom se smanjuju administrativna opterećenja u cijelom gospodarstvu, a sektor profesionalnih i poslovnih usluga može iskoristiti nove poslovne prilike.
  6. Aktivno poticanje konkurencije i tržišnog natjecanja temeljna je uloga države. Potrebno je kontinuirano analitičko praćenje tržišnih praksi zbog preventivne zaštite tržišnog natjecanja i pravila jedinstvenog tržišta, kako bi se tržište usluga otvorilo za sniženje cijena i rast kvalitete.
  7. Integracija industrije s profesionalnim i poslovnim uslugama bitna je za integraciju suvremene industrije u lance dodane vrijednosti i kvalitete. Potrebno je usklađivanje obrazovanja s potrebama gospodarstva, poticanje dobrovoljne normizacije i upravljanja kvalitetom, razvoja klastera i komercijalizacije inovacija.