Adrijan Štivić, član Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), jedan je od urednika knjige “Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje”. Riječ je o multidisciplinarnom zborniku radova koji se sastoji od 7 tekstova eminentnih stručnjaka za temu liberalizma, a koji su nastali temeljem znanstvenog kolokvija o 300. godina od rođenja Adama Smitha održanog na festivalu povijesti “Kliofest” u svibnju prošle godine. Na tom skupu izlaganje je održao i član CEA-e Daniel Hinšt, koji je u zborniku pisao politološki tekst o Adamu Smithu.
Uz Štivića, urednici zbornika također dolaze s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o studentu povijesti Bruni Šagiju te profesoru na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Darku Polšeku. Izdanje je u sklopu Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije (CKHIS), znanstvene ustrojbene jedinice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tisak je financijski potpomogla zaklada “Friedrich-Naumann-Stiftung für die Freiheit”.
Zbornik obrađuje odabrane probleme iz intelektualne povijesti liberalizma. Nakon uvodnog predgovora voditelja CKHIS-a, Filipa Šimetina Šegvića, koji piše o liberalizmu u historijskim perspektivama, 7 autora u svojim tekstovima kronološki i tematski obrađuju ključne probleme teorije i povijesti liberalizma. Naslov zbornika preuzet je iz naslova kapitalne studije o povijesti i filozofiji znanosti Ludwiga von Misesa “Theory and History: An Interpretation of Social and Economic Evolution” iz 1957. godine.
U nastavku donosimo najavne ulomke:
Ideologija liberalizma dijete je razdoblja prosvjetiteljstva i industrijske revolucije, društvenog i znanstvenog optimizma protomoderne i moderne. Predstavljala je dio procesa afirmacije građanskih društava u Europi i Sjevernoj Americi, napuštanja predmodernih društvenih, pravnih i gospodarskih okvira, obilježenih do tada nejednakošću ljudi prema rođenju, podrijetlu i staležu. – Borislav Grgin
Klasični liberalizam, sažet pod shvaćanjem primata individualne slobode, pojam je iz kojega se ideja dalje transformira pod utjecajima škola ili različitih nacionalnih okruženja, primjerice u konzervativni, nacionalni ili socijalni liberalizam; još je uvijek u upotrebi, iako je pitanje što danas predstavlja, odnosno što (još) može predstavljati?(…) Sadržaj ovog zbornika potvrđuje i potiče daljnja istraživanja. U sedam esejskih priloga različite duljine i analitičke usmjerenosti problematiziraju se različiti aspekti intelektualne povijesti liberalizma. – Filip Šimetin Šegvić
Za informaciju oko distribucije knjige i daljnjih novosti, pratite portal CEA, a moguće se informirati i na sljedećim korisnim poveznicama:
Historiografija.hr https://historiografija.hr/
CKHIS http://ckhis.ffzg.unizg.hr/hr/novosti/
FF Press https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/sluzbe-i-uredi/ff-press/
Odsjek za povijest FFZG https://povijest.ffzg.unizg.hr/
