The Centre for Public Policy and Economic Analysis (CEA) is gathering open source information which can contribute education of Croatian and broader EU public about geopolitical risks and examples of growing disinformation activities. This is vital since they have been focused on weakening fundamental values of individual liberty, open society and transatlantic alliance within the EU and NATO. There is also a risk of disinformation for human rights, position of minorities, competitiveness and geopolitical security of Croatia, Southeastern Europe and the whole EU. Therefore, CEA regularly monitors social media, media portals and other open sources in order to detect and expose various sorts of disinformation.

Stay informed in detail about CEA Think Tank Detektor project. Contact us via info@cea-policy.hr.

News and updates

Czech Republic joins Hybrid CoE: The Czech Republic became the 16th member state to join the European Centre of Excellence for Countering Hybrid Threats (Hybrid CoE), a joint initiative of the European Union and NATO dedicated to better understanding and countering hybrid threats. (Source: Kremlin Watch)

The European Parliament’s International Trade Committee (INTA) overwhelmingly approved a bold proposal that calls for greater scrutiny into foreign investment, reportedly in response to growing Chinese acquisitions in Europe. The proposal, part of a trade and investment package announced by the Commission in September 2017, will allow EU member states and the European Commission to screen such investments on grounds of security or public order. The aim of the proposal, according to the INTA press release, is “to ensure that foreign investments do not pose a threat to critical infrastructure, key technologies or access sensitive information. (Source: Kremlin Watch)

EU Action plan against Disinformation.

Atlantic Council launched DisinfoPortal.org, an interactive online guide to track the Kremlin’s disinformation campaigns abroad.

European External Action Service (EEAS) has launched portal EU vs Disinfo.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

CEA Think Tank Detektor radi na prikupljanju otvorenih informacija koje mogu doprinijeti edukaciji hrvatske i šire javnosti o geopolitičkim rizicima i primjerima rastućih dezinformacijskih aktivnosti. Takve hibridne aktivnosti su usmjerene na slabljenje temeljnih vrijednosti individualne slobode, Europske unije i NATO saveza. Također postoji i rizik za konkurentnost, ekonomske slobode i geopolitičku sigurnost Hrvatske.

CEA think tank analitika stoga prati društvene mreže, medije i ostale otvorene izvore informacija kako bi na jednom mjestu pružila digitalni marketing raznih oblika dezinformacija.

Blagodati života koje nam nudi transatlantski svijet su daleko od trajnog jamstva slobode i sigurnosti. Populizam i ekstremizam se javljaju kroz razne geopolitički motivirane unutarnje i vanjske dezinformacijske oblike. Diljem Europe i Sjeverne Amerike predstavljaju dugoročne rizike za vrijednosti slobodnog svijeta kao što su individualne slobode, slobodno tržište i transatlantske integracije. Izazivanje političke nestabilnosti, širenje lažnih vijesti, kibernetički napadi i ugrožavanje kritične infrastrukture su samo neke od metoda. Zato niz zapadnih zemalja već poduzima mjere kako bi se aktivno branile od ozbiljnih sigurnosnih rizika, pogotovo zemlje Srednje i Istočne Europe.

CEA Think Tank Detektor gleda i primjere iz drugih zemalja kao primjerice nude češki think tank European Values (projekt Kremlin Watch) i Europska služba za vanjsko djelovanje (EU vs Disinfo).

Također, CEA Think Tank Detektor na jednom mjestu donosi konkretna rješenja da Hrvatska 2025 prosperitetna uz ambiciozne mjerljive reforme bude. CEA smatra kako održive reforme trebaju biti usmjerene na obranu individualne slobode, slobodno tržište te EU-NATO okvir.

Temelj za ovaj projekt je EU Akcijski plan protiv dezinformacija.

Budite detaljnije informirani o CEA Think Tank Detektor projektu. Javite nam se na info@cea-policy.hr.

Novosti

Atlantsko vijeće je pokrenulo DisinfoPortal.org, interaktivni online vodič koji prati ruske dezinformacijske aktivnosti po svijetu.

Europska služba za vanjsko djelovanje je pokrenula portal EU vs Disinfo.

Preporuke za čitanje

Hibridno ratovanje na Baltiku (RAND korporacija)

 

Pitanja i odgovori

Koji je cilj ruskih dezinformacijskih aktivnosti? 

Cilj ruskih dezinformacijskih aktivnosti je umiješati se u komunikacijske procese unutar zapadnih liberalnih demokracija kako bi se utjecalo na rezultate izbora, poticalo nove političke podjele, rast populizma i ekstremizma, nepovjerenje u EU i NATO.

Jesu li ruske aktivnosti legalne i gdje je problem?

Većina navedenih aktivnosti je legalna obzirom da sve zapadne zemlje imaju zajamčenu slobodu izražavanja i medija. Problem se javlja kada se sloboda zlorabi kroz ideološke aktivnosti koje već predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik za mnoge slobodne zemlje koje obično imaju precizno definirane okvire poredaka liberalne demokracije.

Što je Češka poduzela kako bi se suprotstavila ruskim dezinformacijskim aktivnostima?

Češko ministarstvo unutarnjih poslova je 2017. pokrenulo posebnu jedinicu za detekciju terorizma, ekstremizma, dezinformacija i hibridnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Uglavnom se provodi detekcija otvorenih izvora informacija (OSINT), kao i klasificiranih informacija. Veliki rizik su anti-sistemski radikali i protivnici EU i NATO-a koji su uglavnom potaknuti od strane ruskih tajnih službi. Cilj dezinformacijskih aktivnosti je potaknuti podjele u češkom društvu, pogotovo glede EU i NATO.

Koja struktura stoji iza dezinformacijskih aktivnosti ruskog režima?

Kremlin je mjesto izvora ruske političke moći. Autoritarna država je razvila razgranatu strukturu unutarnje kao i vanjske podrške svojim dezinformacijskim aktivnostima. Među takvim akterima su, pored sigurnosno-obavještajnog aparata, strukture unutar Ruske pravoslavne crkve, ne-neovisni mediji kao što su Russia Today i Sputnik, razne nevladine organizacije, kronističke kompanije usko vezane uz državu i strani suradnici među kojima su pojedini političari odnosno lijevi i desni populisti i ekstremisti. Mnogi akteri naizgled djeluju neovisno od ruske vlade, ali su na određeni način povezani s istom kroz dobro uređen sustav političkog i ekonomskog kronizma.

Koja je pozadina Putinovog režima?

Režim predsjednika Putina je utemeljen na mentalitetu etatizma. Putinovi počeci nakon raspada Sovjetskoj saveza su u korumpiranim poslovnim dogovorima unutar kronističkog energetskog sektora. Rusija je počela svoja energetska ulaganja širiti po Europi. Tada je stvaran ekonomski sustav s niskom razinom ekonomske slobode, gdje nema slobodnog poduzetništva, već ovisnosti državnih i privatnih poduzeća u vlasti, što je poznato kao kronizam. Putin je karijerni špijun. Sve je počelo 1918. nakon komunističke revolucije kada je Lenin osnovao tajnu sovjetsku policiju Cheka. Njezin zadatak je bio provoditi organizirani masovni teror protiv svih građanskih protivnika revolucije. Pritom su se izmišljale mnoge laži kako bi osobe bile kažnjene. Klasične metode su uključivale dezinformacije, zavjere, subverzije i sabotaže. Nije postojalo prave obavještajne aktivnosti na temelju policy analitike i prikupljanja informacija kao kod CIA-e. Stvarane su razne teorije zavjere.

Koji je karakter ruskog režima?

Ruska vlast više nije totalitarna (komunizam), već autoritarna (ne-liberalna “demokracija”). To znači da se naizgled slobodan izborni proces koristi za nastavak hegemonije jedne stranke koja dominira institucijama, ekonomijom i velikim dijelom društva. Pritom državni režim ima veću ustaljenu praksu masovnog uhićivanja prosvjednika i opozicije, premda (uvelike) nisu nasilni. Državni nadzor i masovno prisluškivanje nad ljudima su nužni za čuvanje stabilnosti takvog sustava.

Što je geopolitički motiv za ruske aktivnosti?

Putin i Rusija osjećaju duboko poniženje činjenicom da se Sovjetski Savez raspao kao izvor velike moći u međunarodnim odnosima. Time su SAD postale vodeća svjetska sila u svijetu kojime se liberalna demokracija s institucijama slobodnog tržišta širila, pogotovo na istočnu Europu koju Rusija i danas smatra svojom zonom utjecaja. Proširenje Europske unije i NATO-a odnosno sustava liberalne demokracije na istočnoeuropske, a pogotovo baltičke zemlje, najveći je geopolitički izazov Rusije. Rusija je pokušavala spriječiti širenje NATO-a na razne zemlje. Posljednji je neuspjeli primjer Crne Gore, gdje su Rusi podržavali pro-srpski pokušaj državnog udara. Rusija podržava Srbiju kao i dezintegraciju Bosne i Hercegovine kroz djelovanje Republike Srpske. Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu i pripojenje Krima, nakon što je Ukrajina planirala započeti proces pridruživanja Europskoj uniji. Rusiji je slijepo odana Bjelorusija koja održava posljednji diktatorski režim u Europi.