CEA Think Tank Detektor stands for transatlantic values of individual liberty and EU-NATO based institutions of liberal democracy. CEA’s duty is to defend freedom by detecting and exposing concrete populist driven disinformation cases. CEA strongly stands for designing promoting fact-based and data-driven policy, arguments-based rational discussions and strong civil virtues upon which functional liberal democracy depends.

What is disinformation?

According to the European Democracy Action Plan, disinformation is false or misleading content that is spread with an intention to deceive or secure economic or political gain and which may cause public harm. It should be differentiated from misinformation which is a false or misleading content shared without harmful intent. Disinformation is often used through deceptive information influence operations coordinated by domestic actors and/or foreign interference.

CEA’s analysis

So far, CEA has produced the following research article and columns related to disinformation: Populist Conspiracy Narratives and Other Forms of Disinformation in Croatia, Dezinformacije se najbolje šire kroz populizam and Postoji li kriza liberalne demokracije?

Going further

CEA Think Tank Detektor project is committed to continue with deeper analysis of disinformation activities which have mainly been backed by authoritarian regimes from Russia and China, including its proxies. This geopolitical risk also has a regional context within the South Eastern Europe which is under growing influence of these two global powers.

Standing for clear values

Liberal democracy cannot be taken for granted. Many of its key values and institutions are at risk because of populist driven conspiracy narratives, irrational demagogy and repeated lies. This way, disinformation affects the long-term destiny of market-oriented reforms, free enterprise system, economic development and security, position of minorities, rule of law, as well as the EU-NATO based liberal international order. Disinformation undermine public trust in important values of free societies and creates divisions within the Western societies, including the European Union.

European policy

In order to combat this problem, the European Commission’s Action plan against Disinformation provides policy guidelines for the EU and its member states. Policy area relevant for this project is „Raising awareness and improving societal resilience“, focused on better understanding of the disinformation sources, specialized trainings, debates, supporting independent media, quality journalism and media literacy skills, supporting multidisciplinary teams of fact-checkers and researchers, cross-border cooperation and functional European network of fact checkers.

Furthermore, the European Commission’s European Democracy Action Plan strives to counter disinformation across the EU by empowering the EU citizens to make informed decisions, mostly through education and media literacy. The plan also envisages promoting free and fair elections, media freedom and political advertising transparency. All these policies are needed to defend the stability of democratic institutions and European values, including freedom of expression.

Policy responses include supporting media, fact-checkers, academia and civil society in detecting disinformation via multi-stakeholder approach; establishing transparent collaboration between fact-checkers and online platforms, increasing transparency of algorithms on online platforms; developing accountability standards for recommender and content ranking systems; supporting schools with education on critical thinking, digital and media literacy, as well as civic education for democracy; involving journalists in media literacy activities; reducing economic incentives for spreading disinformation and imposing costs on states that conduct disinformation campaigns; limiting artificial amplification of disinformation campaigns and to ensure effective data disclosure for research on disinformation.

Stay informed in detail about CEA Think Tank Detektor project. Contact us via info@cea-policy.hr

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Pitanja i odgovori (in Croatian)

Koji je cilj ruskih dezinformacijskih aktivnosti? 

Cilj ruskih dezinformacijskih aktivnosti je umiješati se u komunikacijske procese unutar zapadnih liberalnih demokracija kako bi se utjecalo na rezultate izbora, poticalo nove političke podjele, rast populizma i ekstremizma, nepovjerenje u EU i NATO.

Jesu li ruske aktivnosti legalne i gdje je problem?

Većina navedenih aktivnosti je legalna obzirom da sve zapadne zemlje imaju zajamčenu slobodu izražavanja i medija. Problem se javlja kada se sloboda zlorabi kroz ideološke aktivnosti koje već predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik za mnoge slobodne zemlje koje obično imaju precizno definirane okvire poredaka liberalne demokracije.

Što je Češka poduzela kako bi se suprotstavila ruskim dezinformacijskim aktivnostima?

Češko ministarstvo unutarnjih poslova je 2017. pokrenulo posebnu jedinicu za detekciju terorizma, ekstremizma, dezinformacija i hibridnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Uglavnom se provodi detekcija otvorenih izvora informacija (OSINT), kao i klasificiranih informacija. Veliki rizik su anti-sistemski radikali i protivnici EU i NATO-a koji su uglavnom potaknuti od strane ruskih tajnih službi. Cilj dezinformacijskih aktivnosti je potaknuti podjele u češkom društvu, pogotovo glede EU i NATO.

Koja struktura stoji iza dezinformacijskih aktivnosti ruskog režima?

Kremlin je mjesto izvora ruske političke moći. Autoritarna država je razvila razgranatu strukturu unutarnje kao i vanjske podrške svojim dezinformacijskim aktivnostima. Među takvim akterima su, pored sigurnosno-obavještajnog aparata, strukture unutar Ruske pravoslavne crkve, ne-neovisni mediji kao što su Russia Today i Sputnik, razne nevladine organizacije, kronističke kompanije usko vezane uz državu i strani suradnici među kojima su pojedini političari odnosno lijevi i desni populisti i ekstremisti. Mnogi akteri naizgled djeluju neovisno od ruske vlade, ali su na određeni način povezani s istom kroz dobro uređen sustav političkog i ekonomskog kronizma.

Koja je pozadina Putinovog režima?

Režim predsjednika Putina je utemeljen na mentalitetu etatizma. Putinovi počeci nakon raspada Sovjetskoj saveza su u korumpiranim poslovnim dogovorima unutar kronističkog energetskog sektora. Rusija je počela svoja energetska ulaganja širiti po Europi. Tada je stvaran ekonomski sustav s niskom razinom ekonomske slobode, gdje nema slobodnog poduzetništva, već ovisnosti državnih i privatnih poduzeća u vlasti, što je poznato kao kronizam. Putin je karijerni špijun. Sve je počelo 1918. nakon komunističke revolucije kada je Lenin osnovao tajnu sovjetsku policiju Cheka. Njezin zadatak je bio provoditi organizirani masovni teror protiv svih građanskih protivnika revolucije. Pritom su se izmišljale mnoge laži kako bi osobe bile kažnjene. Klasične metode su uključivale dezinformacije, zavjere, subverzije i sabotaže. Nije postojalo prave obavještajne aktivnosti na temelju policy analitike i prikupljanja informacija kao kod CIA-e. Stvarane su razne teorije zavjere.

Koji je karakter ruskog režima?

Ruska vlast više nije totalitarna (komunizam), već autoritarna (ne-liberalna “demokracija”). To znači da se naizgled slobodan izborni proces koristi za nastavak hegemonije jedne stranke koja dominira institucijama, ekonomijom i velikim dijelom društva. Pritom državni režim ima veću ustaljenu praksu masovnog uhićivanja prosvjednika i opozicije, premda (uvelike) nisu nasilni. Državni nadzor i masovno prisluškivanje nad ljudima su nužni za čuvanje stabilnosti takvog sustava.

Što je geopolitički motiv za ruske aktivnosti?

Putin i Rusija osjećaju duboko poniženje činjenicom da se Sovjetski Savez raspao kao izvor velike moći u međunarodnim odnosima. Time su SAD postale vodeća svjetska sila u svijetu kojime se liberalna demokracija s institucijama slobodnog tržišta širila, pogotovo na istočnu Europu koju Rusija i danas smatra svojom zonom utjecaja. Proširenje Europske unije i NATO-a odnosno sustava liberalne demokracije na istočnoeuropske, a pogotovo baltičke zemlje, najveći je geopolitički izazov Rusije. Rusija je pokušavala spriječiti širenje NATO-a na razne zemlje. Posljednji je neuspjeli primjer Crne Gore, gdje su Rusi podržavali pro-srpski pokušaj državnog udara. Rusija podržava Srbiju kao i dezintegraciju Bosne i Hercegovine kroz djelovanje Republike Srpske. Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu i pripojenje Krima, nakon što je Ukrajina planirala započeti proces pridruživanja Europskoj uniji. Rusiji je slijepo odana Bjelorusija koja održava posljednji diktatorski režim u Europi.