Demokratske procedure i slobodno tržište

14/07/2023

Emil Pavić, član Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)

Na prvi pogled logično se zapitati kako su ova dva pojma međusobno povezana. Naime, sloboda, koju smo teško izborili, i to nažalost kroz rat i žrtve, nije sama po sebi nešto što se podrazumijeva. Sloboda pojedinca da samostalno donosi životne odluke, u okviru u kojem se poštuju njegovi stavovi, dio je stoljetnog napretka naše civilizacije. To je vrijednost koja je toliko velika da je ne bismo trebali uzimati kao nešto što je prirodno i sasvim normalno jer, eto, nažalost nije.

Demokratske procedure koje izgledaju kao trome, spore, teške i uvijek s nekim ishodom koji nije najpovoljniji prema svima, nešto su što nam osigurava da pojedinac u poziciji moći ne može sam mijenjati naše navike i naše živote. Te procedure, koje samo izgledaju komplicirane, okvir su za slobodu pojedinca i tržišta.

Kapitalizam odnosno slobodno tržište omogućuje i izvlači kreativnost od pojedinca, koji na taj način razmišlja kako unaprijediti sredinu u kojoj živi, nudeći rješenja i postupke za izazove kojima smo okruženi. Također, pojedinac kao dio slobodnog tržišta može se slobodno udruživati, poslovati međunarodno, dovoditi moderne tehnologije kao i proizvode koji onda stvaraju novu potražnju i djelatnosti poslovanja koje još i ne postoje. Tu je onda poveznica s demokratskim procedurama, obzirom da u njima slobodno tržište ima uporište, a sve zajedno stvara klimu osobne odgovornosti, preuzimanja rizika i blagodati uspjeha.

Ono što moramo naučiti jest osobna odgovornost u sklopu demokratskih procedura koje su na taj način izravno povezane s slobodnim tržištem. Dakle imamo ideju, ona ima demokratski okvir i tu ideju dobrovoljno izlažemo na slobodnom tržištu. Privid slobode koji u nekim dijelovima našeg društva postoji moramo destimulirati znanjem i obrazovanjem. Potrebno je čim prije naše mlade generacije osvijestiti kako su oni ti koji nastavljaju naš razvoj i da je na čuvanju naših sloboda potrebno svakodnevno raditi i nikako ih ne uzimati “zdravo za gotovo”.

Ako pogledamo malo u povijest, tada su naši ideali bili bogata, uspješna i slobodna zemlja; ona koja je sami svjetski vrh i ponos svih nas – možda i Švicarska. Nitko ne dvoji da mi imamo potencijala za tako nešto, ali samo inzistiranjem na demokratskim procedurama i čvrstim stavom da je sloboda nešto što nam pripada mi možemo štititi svoje interese i interese društva u cjelini. Svi imaju pravo biti slobodni i uspješni te ostvarivati svoje snove ovdje u Hrvatskoj i nikako ne bismo trebali sa sjetom gledati napredne zemlje već učiti od njih i njihovim skupim pogreškama kojih je bilo.

Resurs slobode, demokracije i tržišta moramo koristiti za napredak i razvoj naših institucija, o kojima ovise pomaci naše zemlje u odnosu na druge zemlje. Nikako ne bismo trebali raditi velike otpore promjenama dapače na njih se trebamo čim prije prilagoditi i biti korak ispred. Ulaskom u EU napravili smo pomake i to nam je nužan okvir za daljnji rad na sebi.

Sloboda nema alternative.

Povezani članci

Zbogom post-jugoslavenstvu

Liberalizam – teorija i povijest jedne ideje

Adrijan Štivić objavio uredničku knjigu o teoriji i povijesti liberalizma

Institutions Behind Competitive Global Rankings

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.