Ekonomske slobode Hrvatske prvi put unutar TOP 40 

05/03/2024

Ekonomske slobode Hrvatske bilježe daljnji rast broja bodova i rankinga.

Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, politolog i sveučilišni specijalist europskih studija

Analiza je izvorno objavljena 5. ožujka 2024. na partnerskom portalu Ekonomski Lab.

Uvodno

Indeks ekonomske slobode konzervativnog američkog think tanka Heritage Foundation objavljen je kroz izvješće za 2024. Usporedbe radi, posljednja analiza Laba vezana je uz izvješće za 2022., gdje se već jasnije može vidjeti trend dugotrajnih poboljšanja bodova i rankinga Hrvatske.

U TOP 10 su Singapur, Švicarska, Irska, Tajvan, Luksemburg, Novi Zeland, Danska, Estonija, Švedska i Norveška.

Važni geopolitički i europski trendovi

Geopolitika ekonomske slobode uvijek je aktualna tema, a svijest o tome sve je veća u posljednje vrijeme. Na temelju izvješća za 2024., može se vidjeti nekoliko trendova koje vrijedi pratiti. Primjerice, Tajvan bilježi trend rasta, dok je zabilježeno da je represivna Kina u fazi pada. Nadalje, SAD i UK ima velike izazove s potrošnjom i dugom države u BDP-u te posljedični pad ekonomske slobode (s čime nikako ne bi bili zadovoljni Ronald Reagan i Margaret Thatcher). Također, Rusija koja je tek 131. Nadalje, Argentina je na 145. mjestu. Stoga predsjednik Javier Milei ima motivaciju za tektonske promjene u toj nekada vrlo prosperitetnoj zemlji.

U konačnici, na zadnjim mjestima ostaju komunističke zemlje, Sjeverna Koreja, Kuba i Venezuela, kao podsjetnici o nasljeđu komunizma. Ne tako daleko od njih su Iran i Bjelorusija. Takvo društvo jasno govori o realnoj snazi rusko-kineskih saveznica u „multipolarnim“ globalnim trendovima.

U Europi najnižu razinu ekonomske slobode imaju Rusija i Bjelorusija. U trenutnom se izvještajnom okviru Grčka natječe s Turskom, Italija s Crnom Gorom, Mađarska s Kosovom, Francuska s BiH, a Španjolska sa Srbijom. S druge strane, Švicarska je na vrhu svijeta premda službeno nije dio EU-a.

Unutar TOP 30, koji pokriva razinu od 68,6 bodova, među usporednim zemljama, Litva je 15., Latvija 20. i Češka 24. Unutar Europske unije, Hrvatska je ispred Poljske, Slovenije, Belgije, Rumunjske, Španjolske, Italije, Malte, Francuske i Grčke.

Natjecanje unutar TOP 40 i usporedbe s boljima

Prema izvješću za 2018. Hrvatska je bila na 92. mjestu. Prvim ulaskom u TOP 40, Hrvatska se ozbiljno natječe sa Slovačkom koja na 35. mjestu ima 68,1. U srednje ambicioznom scenariju Hrvatska bi mogla sustići Češku, za što bi prema ovom izvješću trebalo 70,2 boda, odnosno 3 boda više. Takav bi scenarij napretka odgovarao zabilježenom povećanju ekonomske slobode Hrvatske između 2021. i 2024. Uz to, sustizanje Litve sa trenutnih 72,9 značilo bi rast za 5,7 bodova, kao u razdoblju 2019.-2024. Navedene scenarije potvrđuju rezultati Hrvatske unazad deset godina (slika 1).

Ekonomske slobode Hrvatske kroz desetogodišnje razdoblje

Pogotovo zbog (privremenih) učinaka covid pandemije, mogu se pratiti dugotrajni trendovi. Pritom uvijek postoji i određeni vremenski odmak u ovim podacima, od otprilike jedne do najviše dvije godine. Stoga se izvješće za 2024. realno odnosi na kraj 2022.

Slika 1. Rezultati Hrvatske u izvještajnom razdoblju 2014.-2024. (kliknuti za povećanje slike)

Izvor: Heritage Foundation, 2024.

Glavna područja poboljšanja ekonomske slobode Hrvatske

Slijedom toga, prema podacima za izvještajno razdoblje 2014.-2024., Hrvatska je ostvarila rast ekonomske slobode povećavši broj bodova u sljedećim kategorijama javnih politika: ekonomske slobode (6,8; ukupna razina, s time da je isti broj bodova imala i u izvješću od prije dvije godine); vlasnička prava (39,8); radna sloboda (28,8); poslovna sloboda (15,1) i porezno opterećenje (12,3).

Slika 2. Glavna područja poboljšanja ekonomske slobode Hrvatske (kliknuti za povećanje slike)

Izvor: Heritage Foundation, 2024.

Gledajući prema metodologiji Heritage Foundation i provedbu nekih javnih politika u praksi, navedeni se pomaci prije svega odnose na:

1. povećanja zaštite vlasničkih prava (manji rizik od eksproprijacije, veća zaštita intelektualnog vlasništva te kvaliteta provedbe ugovora i zakona);

2. sniženja udjela deficita i javnog duga u BDP-u na zabilježenih 68,6 % (s time da je u međuvremenu 60% BDP-a, uz planirani pad na 55,5% 2026.);

3. povećanja lakoće poslovanja u smislu smanjenja rizika poslovnog okruženja i regulatorne kvalitete; i

4. sniženja graničnih (nacionalnih) stopa poreza na dohodak i dobit (s time da se gledaju samo granične i nacionalne stope od 30 i 18 %, a ne i niže stope ili efektivne stope (uz odbitak), kao niti porezna konkurencija na lokalnoj razini.

Kada bi se mjerio sub-nacionalni indeks ekonomske slobode, bio bi najviši u Samoboru, Bjelovaru i Svetoj Nedelji.

Glavna područja pogoršanja ekonomske slobode Hrvatske

S druge strane, u okviru istog izvještajnog razdoblja, u sljedećim područjima zabilježen je pad broja bodova: državna potrošnja (18,7), monetarna sloboda (11,8), investicijska sloboda (10,0) i trgovinska sloboda (8,2). Gledajući kriterije iz metodologije Heritage Foundation, navedena smanjenja odnose se na: rast udjela trogodišnje potrošnje opće države u BDP-u na zabilježenih 49,3 % (premda trenutni podaci možda govore o nešto manjem udjelu); rast trogodišnje stope inflacije (dok recentniji podaci bilježe konačni pad stope, što bi trebalo biti zabilježeno u narednom izvješću), kontrole cijena i subvencije (mjere vezane uz razdoblje covid pandemije i inflacije); (ne)carinske trgovinske zahtjeve prema trećim zemljama (što je nadležnost trgovinske politike EU-a) te državne potpore.

Slika 3. Ekonomske slobode Hrvatske u 12 mjerenih područja u izvješću za 2024. (kliknuti za povećanje slike)

Izvor: Heritage Foundation, 2024.

Uz evidentan napredak u nekim područjima koji je doveo do rasta bodova, može se vidjeti i nazadovanje određenih zemalja.

Poruke Heritage Foundation vezane uz ekonomske slobode Hrvatske

Heritage Foundation u izvješću za Hrvatsku navodi kako su prethodne reforme poticanja konkurencije i tržišne liberalizacije potaknule modernizaciju gospodarstva, pogotovo pojednostavljenja pokretanja poslovanja. Kao glavni izazovi spominju se rigidnosti tržište rada, visoka inflacija i više stotina necarinskih mjera propisanih na razini EU-a. Unatoč tome sveukupno regulatorno okruženje relativno je učinkovito i dobro institucionalizirano te postoji otvorenost financijskih tržišta i stranih ulaganja.

Heritage Foundation općenito ističe kako ekonomska sloboda predstavlja važan dio ljudskog dostojanstva i autonomije. Također, dodaje se kako svaki aspekt ekonomske slobode ima utjecaj na ekonomski rast. Pritom se naglašava kako je ekonomska sloboda više od pitanje poslovanja, s obzirom na dalekosežan utjecaj na ljudski razvoj. Heritage Foundation dodaje kako povećanje ekonomske slobode nadilazi monetarnu dimenziju blagostanja. Naime, ekonomske slobode važne su i za učinkovito demokratsko upravljanje, političke reforme, društveni pluralizam i osnaživanje siromašnih.

Ekonomske slobode Hrvatske – zaključna razmišljanja za buduće rasprave

Duhovna pozadina materijalne slobode

Baš sukladno porukama think tanka Heritage Foundation, važno je shvatiti dubinski značaj ekonomske slobode koji nadilazi isključivo materijalističku perspektivu. Cilj podizanja ekonomske slobode sigurno u konačnici nadilazi pitanje samog materijalnog bogatstva. Pritom anglosaksonska filozofija i judeo-kršćanska pozadina vrijednosti koje zagovara Heritage Foundation vidi bitnu ulogu ekonomske slobode kao sredstva za ostvarivanje ljudskog dostojanstva i potencijala ulaganja talenata koji se najbolje koriste kroz proces stvaranja vrijednosti odnosno služenja drugima – i to putem tržišta kao mehanizma dobrovoljne razmjene.

Naime, zašto bi institucije, koje imaju zadaću štititi temeljna prava i stvoriti temeljni institucionalni okvir, prelazile svoje ovlasti. Naime, prekomjernim iskazivanjem moći ljudima se uskraćuju priliku za rad za koji očekuju nagradu – uz Božji blagoslov.

U prilog tome, Margaret Thatcher ukazuje kako kapitalizam ovisi i o kulturi,[1] dok Michael Novak ističe važnost izgradnje sustava koji će omogućiti razvoj i traženje talenata odnosno nagrađivanje radnog uspjeha.[2] Dakle, ekonomskoj slobodi i razvoju prethode kompleksni kulturno-vrijednosni inputi koji se lako zaborave zbog površnih shvaćanja i pokušaja pronalaženja „jednostavnijih“ „rješenja“.

Ipak, čak i uz izostanak navedenih kulturnih vrijednosti, Hrvatska nastavlja ostvarivati umjereniji napredak, unatoč polazišnoj osnovi suprotnoj od konzervativnih vrijednosti think tanka Heritage Foundation.

Rastući rizik od populizma

Uz to, mnoge su zemlje prije nekoliko godina ušle u razdoblje pojačanih intervencija. Uz navedeno, rastući globalni rizik od porasta populizma uvelike može aktivirati više protekcionizma i potpora. Ipak, to je i dalje relativno bolje od pokušaja stvaranja svijeta komunističke utopije koja bi žestoko aktivirala zakon nenadanih posljedica.

Stoga je teško (optimistično) predvidjeti dugoročne (globalne) trendove kretanja razine ekonomske slobode. Naime, metodologija suštinski ne nagrađuje razne poticaje i benefite, već stvaranje institucionalnih okvirnih uvjeta. Površinski jasno što je potrebno učiniti u smislu outputa. Ipak, iz politološke perspektive pozadinskih inputa radi o pitanju sustava i modela institucionalnog upravljanja (governance).

Nadalje, isprepletenost globalnih rizika i rast rizika za temeljne slobode utjecat će na procese donošenja odluka u nizu zemalja na način da se mogu očekivati povećane državne intervencije, čak i unatoč završetku covid pandemije. Uz to je potrebno uzeti u obzir povećanja vojnih ulaganja (u odnosu na BDP), kao i načela fiskalne odgovornosti.

U svakom slučaju, model poznat kao Novi javni menadžment može podržati veće ekonomske slobode Hrvatske za koje uz Heritage Foundation i Fraser Institut ima metodologiju mjerenja.

U konačnici, i dalje se može vidjeti snažna povezanost zemalja koje dijele visoke globalne rankinge zbog političko-ekonomskih institucija slobode i konkurentnosti.

Reference

[1] Thatcher, Margaret, Statecraft: Strategies for a Changing World, London, HarperCollinsPublishers, 2002., str. 418

[2] Novak, Michael, Duh demokratskog kapitalizma, Zagreb, Glubous (etc.), 1993., str. 103

Povezani članci

Moguće toleriranje antiizraelske propagande na hrvatskom javnom fakultetu?

Projekt 2025 Heritage Foundation

NSATU misija i izjave Zorana Milanovića

Max Weber i njegov doprinos sociologiji

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.