Međunarodni monetarni fond (MMF) i ove godine donosi preporuke za strukturne reforme u Hrvatskoj. Izvješće objavljeno 12. veljače 2019. na 69. stranica donosi niz korisnih informacija kojima se ocjenjuje provedba reformi (do kraja 2018.), donose se preporuke za njihov nastavak ili tek početak, kao i mnoge podatke koji dokazuju glavne strukturne probleme. Mnoge preporuke MMF-a sadržajno su identične onima od Europske komisije.
Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA analiza)
Makroekonomska slika
Realni rast BDP-a u trećem tromjesečnoj 2018. bio je 2,8%. Očekuje se blago usporavanje rasta na 2,5% 2020. i oko 2% 2024. Istovremeno, očekuje se blago povećanje inflacije s trenutnih oko 1% na 1,6% 2020. i oko 2% 2024., a vezano uz navedeno spominje se rast cijena energenata.
Javne financije
Slika 1. Javni dug se nastavlja smanjivati (% BDP-a 2012.-2024.)
Izvor: MMF, 2019.
Navodi se napredak u fiskalnoj konsolidaciji s udjelom javnog duga u BDP-u 75% u trećem tromjesečju 2018. i s projekcijom od 61% do 2024 (slika 1). Hrvatska je stoga među 5 najboljih EU gospodarstava po najvećem padu udjela javnog duga u BDP-u posljednje 3 godine i to u iznosu od 9%-tnih bodova. Također, navodi se učinak porezne reforme na povećanje neto plaća, pogotovo kod visokoobrazovanih osoba s vještinama.
Blago je snižen udio javne potrošnje u BDP-u, ali sa oko 46% ostat će na istoj razini i u razdoblju do 2024. (pod uvjetom da se ne provedu strukturne reforme s rezanjem uloge države). Kada se gleda struktura javne potrošnje i njezin udio u BDP-u, socijalne naknade (mirovine, zdravstvo, socijala) je na 16-17%, masa plaća je na 12%, materijalni rashodi na 8%, kamate na 2%, subvencije na 2%. Prema projekciji svi segmenti javne potrošnje ostat će do 2024. na istoj razini, dok će se samo blago smanjivati troškovi kamata (što znači da strukturna javna potrošnja ostaje netaknuta i da zasad samo fiskalna konsolidacija čuva javne financije). Istovremeno, proračunski prihodi ostat će do 2024. na razini 46% BDP-a, a neće biti promjena na razini udjela pojedinih vrsta proračunskih prihoda u BDP-u.
Javna uprava
Slika 2. Opća država: Naknade za zaposlene, 2018. (% BDP-a; usporedive zemlje Istočne Europe)
Izvor: MMF, 2019.
Slika 3. Broj lokalnih i regionalnih jedinica države i stanovništvo, 2014.
Izvor: MMF, 2019.
Hrvatska ima jedan od najvećih udjela mase plaća u regiji, obzirom da isti čini 11,3% BDP-a (a većina usporedivih zemalja Istočne Europe ne prelazi 10% – slika 1). To je uvelike posljedica velike fragmentiranosti javne uprave (s malim prosječnim brojem stanovnika po lokalnoj jedinici u odnosu na mnoge europske zemlje – slika 3). Stoga se predlaže srednjoročno smanjenje udjela mase plaće u BDP-u za 0,5%-tnih bodova (na 10,8% BDP-a, tj. za cca do 2 milijarde kuna). Time bi se prema tom pokazatelju Hrvatska približila EU prosjeku i ističe kako u privatnom sektor postoji manjak radne snage, što otvara mogućnost za predloženo smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. S druge strane, procjenjuje se kako će sa sindikatima dogovoreno povećanje javnih plaća biti oko 5%. Pozdravlja se tranzicija prema jedinstvenom formiranju javnih plaća sukladno učinku. Navodi se i spajanje 54 javnih tijela, što će utjecati na povećanje efikasnosti javnih usluga te smanjenje personalnih (niži su koeficijenti plaća u ministarstvima, ukinuta su upravljačka i nadzorna tijela) i operativnih troškova (najam i drugi prijašnji odvojeni troškovi).
Preporučuje se poboljšanje odnosno povećanje kapaciteta apsorpcije novca iz EU fondova kako bi se povećala ulaganja. Trenutna stopa ugovaranja EU projekata je 62% (krajem 2018.) u odnosu na ponuđeni iznos tijekom za razdoblje 2014.-2020.
Poslovna klima
Slika 4. Jedinični troškovi rada nastavljaju padati
Izvor: MMF, 2019.
Slika 5. Plaće u odnosu na ekonomski standard i produktivnost, 2017.
Izvor: MMF, 2019.
Plaće ostaju relativno visoke u odnosu na razinu prosječnog ekonomskog standarda po stanovniku, ali ne i u odnosu na produktivnost. Jedinični troškovi rada nastavljaju se snižavati u odnosu na partnerske zemlje, što je i posljedica rasta produktivnosti (a bitan je pokazatelj blagog rasta troškovne konkurentnosti radne snage i gospodarstva). S druge strane, priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) ostaje nizak u odnosu na usporedne zemlje. Pritom se ističe problem ne-cjenovnih pokazatelja poput izvješća Doing Business i izvješća o konkurentnosti, koja ukazuju na potrebne strukturne reforme.
MMF navodi smanjenja administrativnih troškova poslovanja poduzetnika, uvođenja e-dozvola i provedba procjena prijedloga propisa na male i srednje poduzetnike kroz tzv. SME test (procjene gospodarskih učinaka propisa). Pozdravlja se objedinjavanje inspekcijskih službi zbog povećanja njihove efikasnosti (i oslobođenja poduzetnika od automatskog kažnjavanja manjih prekršaja). Određeni napredak postignut je kod smanjenja parafiskalnih nameta, uključujući i upravne pristojbe, a jedna od glavnih preporuka je nastavak njihovog smanjivanja. Također, analitičari MMF-a snažno preporučuju i nastavak uklanjanja zapreka koje otežavaju pristup reguliranim profesijama te se pritom navodi planirana liberalizacija za 24 profesije. Predlaže se i olakšanje troškova stečaja poduzeća (bitno u Doing Business izvješću), kao i daljnja fleksibilizacija tržišta rada, nastavno na određene (umjerenije) pomake iz 2014. prilikom promjene radnog zakonodavstva.
U području pravosuđa, koje bitno utječe na poslovnu klimu, učinjen je ograničeni napredak glede smanjivanja broja neriješenih predmeta. Ističe se modernizacija katastra i zemljišnih knjiga. Broj sudova je optimiziran. Radi se na ujednačavanju presuda za iste slučajeve. I dalje su loši mehanizmi rješavanja sporova.
Obzirom na mali napredak, preporučuje se ubrzanje privatizacija, pogotovo prodaja neaktivne državne imovine. Izazovi ostaju s poduzećima u kojima država ima manje od 20% udjela. Kodeks upravljanja državnim poduzećima je potpuno usklađen s OECD standardima, što uključuje unutarnju reviziju i transparentnost financijskog izvješćivanja. Provodi se diversifikacija ne-strateške državne imovine, pogotovo državnih nekretnina i udjela u turističkim poduzećima, što je sukladno preporukama MMF-a.
Zdravstvo
Počele su se primjenjivati mjere poboljšanja financijske održivost zdravstvenog sektora. Napredak je učinjen s funkcionalnom integracijom bolnica, objedinjenom nabavom i ograničavanjem troškova lijekova, što će utjecati na uštede. Zdravstveni doprinos je povećan za 1,5%-tnih bodova. Ipak, cjelovita transformacija (financiranja zdravstva) zahtijeva i racionalnije premije (zdravstvenog osiguranja), kao i veće participacije. Time bi se broj izuzeća smanjio (obzirom da oko 40% osiguranika ne radi, odnosno plaća doprinose, a gotovo cijelo stanovništvo je javno osigurano).
Mirovine
Pozdravlja se mirovinska reforma kao značajan napredak u pravom smjeru, s ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti sustava. Ipak, ističe se kako trenutni paket neće značajno smanjiti deficit mirovinskog sustava koji iznosi oko 4% BDP-a. Stoga MMF vidi prostor za ukidanje mirovina po posebnim uvjetima (povlaštene mirovine) i jačanje II. stupa.
Socijalne naknade
Nema napretka o boljem usmjeravanju socijalnih naknada kroz one-stop-shop sustav. Dobiveni su podaci o naknadama s lokalne razine. Ukupna potrošnja za socijalne naknade treba se racionalizirati i usmjeriti na najosjetljivije skupine.
