Hrvatska 2025 je projekt Centra za javne politike i ekonomske analize koji zagovara slobode te stvaranje javnih politika na činjenicama. Zato CEA želi biti hrvatski predvodnik koji potiče učenje dobrih komparativnih praksi javnih politika. Primjeri su nam Litva, Poljska, Estonija, Češka, Danska i dr.
Projekt Hrvatska 2025 znači priliku za re-start u novoj 2025. godini kroz ambicioznu provedbu reformi. Uzimaju se u obzir reforme koje se već provode kroz Nacionalni program opravka i otpornosti i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.
Na temelju pokazatelja iz globalnih metodologija, CEA prva u Hrvatskoj donosi konkretna rješenja za ambicioznije povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode:
- PRILIKE ZA OGRANIČENU ULOGU DRŽAVE
- Radi otvaranja prostora za smanjenje inflacije i poreza, ograničiti potrošnju opće države (47% 2023. Eurostat) na najviše 42 % BDP-a i težiti što bliže prosjeku baltičkih zemalja. Izdaci za obranu trebaju se povećavati s 2 na 3% BDP-a, uz težnju i prema 4% BDP-a, po uzoru na Poljsku. To je bitno su zbog geopolitičkih rizika za transatlantske institucije i vojne pomoći saveznicima, sukladno strateškim interesima nacionalne sigurnosti.
- Uvesti model Novi javni menadžment, smanjivati i ograničavati broj funkcija države te fokusirati javne politike za nužne klasične i EU poslove.
- Uvesti integrirano upravljanje rizicima kao podršku smanjivanju vertikalno postavljenih birokratskih silosa, kako bi se osigurao razvoj organizacijske kulture s novim sustavom vrijednosti i horizontalnim povezivanjem javnih politika ključnih za upravljanje reformama.
- PRILIKE ZA VEĆI PRIVATNI SEKTOR
- Smanjiti opseg javnog sektora usmjeravanjem mnogih državnih poduzeća i pravnih osoba u privatni sektor, bez ikakvih vlasničkih udjela države ili posebnih glasačkih prava.
- Produktivnost i razvoj poticati primarno kroz privatne investicije te istraživanje i razvoj.
- PRILIKE ZA MANJE TERETA RADA
- Uvesti jedinstvenu stopu od 15% za oporezivanja dohotka, uz zadržavanje lokalne porezne konkurencije.
- Osloboditi oporezivanje reinvestirane dobiti i zadržati samo isplaćene dobiti 15% te ukinuti plaćanje akontacije.
- Ukinuti oporezivanje kapitalne dobiti i dividendi te poseban porez na kavu.
- Smanjivati razna davanja (npr. spomenička renta, obnovljivi izvore energije, HRT za vozila, tehnički pregled vozila i dr.). Turističku zajednicu financirati iz turističke pristojbe.
- Odustati od pretjeranih zahtjeva zelene agende (kao što je ESG).
- Revidirati minimalni koeficijent za obračun doprinosa poduzetnika i zaposlenika te uvesti dovoljno visoki prag naplate.
- Sniziti zdravstveni doprinos na 15% i snižavati doprinos za I. mirovinski stup kako bi se poticao dobrovoljni stup.
- PRILIKE ZA OSOBNU SIGURNOST
- Zdravstvena reforma zahtijeva racionalnije upravljanje troškovima javnih bolnica i lijekova. Važno je omogućiti konkurenciju primarnog zdravstvenih osiguranja i povrat porez za korištenje privatnih zdravstvenih usluga. Uz to, treba smanjiti izuzeća od neplaćanja participacija i zdravstvenog osiguranja te kontrolirati neopravdana bolovanja. Važno je i smanjiti broj dana bolovanja na teret poslodavca s 42 na 20 (dok je još manje u Češkoj i na Baltiku).
- Mirovinska reforma zahtijeva jačanje penalizacije prijevremenih umirovljenja, poticanje aktivacije na tržištu, jačanje osobne mirovinske štednje i veću olakšicu poslodavcima na uplatu zaposlenicima za dobrovoljnu mirovinsku štednju.
- PRILIKE ZA VIŠE RADA
- Uvesti vaučere zbog mogućnosti odabira privatnih i javnih obrazovnih usluga po uzoru na Švedsku.
- Obrazovnu reformu usmjeri prema razvoju modela dualnog obrazovanja radi stjecanja praktičnih vještina, više izbornih predmeta, smanjenje nepotrebnih i opterećujućih sadržaja te razvoj nužnih vještina za tržište, kritičko razmišljanje, demokratsku političku kulturu, zdravi život, financijsku pismenost i poduzetničku inicijativu.
- Olakšati zapošljavanja povećanjem fleksibilnosti tržišta rada kao ključnog faktora konkurentnosti i ekonomske slobode, u kombinaciji sa sigurnošću nezaposlenih kroz jačanje programa prekvalifikacija i prilagodbu naknada tijekom aktivnog traženja novog posla, sukladno modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija.
