Hrvatska 2025 prosperitetna uz mjerljive strukturne reforme. Centar za javne politike i ekonomske analize zagovara mjerljive strukturne reforme. Naša vizija je kako Hrvatska 2025 može postati zemlja otvorenih prilika u kojoj institucije stvaraju dobar okvir za poduzetničku inicijativu radišnih produktivnih pojedinaca. Zato je CEA misija razvijati racionalna, mjerljiva i inovativna rješenja kojima Hrvatska 2025 kroz slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu.

Hrvatska treba sustizati zemlje Srednje i Istočne Europe, kao što su Slovačka, Poljska, Estonija, Litva i Češka. Pritom konkretnu podlogu za dizajniranje reformi pruža HUP skor. Na temelju svjetskih metodologija i standarda javnih politika, CEA prva donosi konkretne i mjerljive odgovore kako povećati konkurentnost, ekonomske slobode i olakšati poslovanje.

CEA je već donijela konkretne prijedloge za flat tax poreznu reformu, jednostavno oporezivanje, porezno rasterećenje rada kroz mirovinsku i zdravstvenu reformu te privatizacije državnih poduzeća.

Pritom je potrebno detektirati određena poboljšanja rezultata Hrvatske prema svjetskim metodologijama:

• Uvelike zbog regulatorne reforme (deregulacija, olakšanje dozvola itd.), kao i sniženja stopi oporezivanja dobiti i dohotka, povećana je razina ekonomske slobode (prema Fraser Institut) a u globalnom rankingu Hrvatska je napredovala s 73. na 56. mjesto u godini dana (čime je sustigla Mađarsku i Poljsku te je blizu Slovačke), dok je prije desetak godina bila na 87. mjestu.
• Zbog više regulatornih reformi Hrvatska je došla na 51. mjesto prema Doing Business (58. mjesto prošle godine, 103. mjesto prije desetak godina), a sa skorim olakšanjem pokretanja poslovanja i ishođenja građevinske dozvole u Zagrebu, Hrvatska okvirno sustiže 40. do 45. mjesto gdje su Poljska, Češka i Slovačka.
• Indeks digitalizacije je povećan tako da je Hrvatska sada na 20. mjestu u EU. Više nije na dnu s Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom, već je bolja i od Poljske, Italije, Mađarske, Cipra i Slovačke, a samo malo niže od Portugala, Češke i Latvije.

Svi konstruktivni i konkretni prijedlozi za poboljšanja su dobro došli. Stoga nam predložite javne politike za prosperitet Hrvatske.

Važna su nam 3 temeljna načela:

1. mjerljivost – gotovo svaka mjera mora imati svoj točan ili barem okvirni brojčani pokazatelj.
2. objektivnost – javne politike analiziramo kroz pluseve i minuse kod provedbe nacionalnog programa reformi, umjesto generaliziranja, populizma, dojmova, trivijaliziranja i paušalnih zaključaka. U poveznicama donosimo i izvore podataka uz određene javne politike.
3. ozbiljnost – otvaramo priliku Hrvatskoj za ozbiljne i argumentirane rasprave o budućnosti zemlje.

Sažetak glavnih srednjoročnih strukturnih reformi:

Manje administracije: Država treba stvarati kvalitetan okvir za slobodno tržište i smanjiti svoj opseg.

• Državna potrošnja ograničena na 40% bogatstva naroda, što je primjerice razina Estonije, ali i dalje više nego u Litvi.
• Trošak mase plaća javnog sektora manji za desetinu kako bi se spustio na najviše 10% BDP-a, u rangu usporedivih zemljama, poput Poljske i Češke. Podrazumijeva se uvođenje kompetitivnog ocjenjivanja i varijabilnih plaća koje ovise o učinkovitosti.
• Javni sektor manji za petinu, uz vaučere za prekvalifikacije prema privatnom sektoru. Upola manji broj državnih tijela. Pritom se EU poslovi i drugi nužni poslovi trebaju se ojačati kvalitetom javnog menadžmenta.
• Umjesto 21 županije dovoljno je najviše 10 financijski održivih regija sa smanjenim brojem lokalnih jedinica.
• Brže dozvole i primjena šutnje administracije.
• Smanjivanje subvencija.

Više novca poreznim obveznicima: manji porezni ugriz znači više novca svakoj osobi da ga uloži i potroši kako želi.

• Nastavak smanjenja javnog duga i ispod 60% BDP-a, kako bi se zaustavilo potencijalno oporezivanje budućih generacija. Godišnji proračuni ne smiju biti u manjku.
• Pošteno i ravnomjerno oporezivanje dohotka svih građana (flat tax 15%), uz povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno.
• Postupno spuštanje i srednjoročno ograničenje doprinosa na 30% kroz dvije reforme. Mirovinska reforma treba se usmjeriti na ukidanje povlaštenih mirovina, vraćanje dobi umirovljenja od 67 godina i još jaču penalizaciju prijevremenih umirovljenja. Zdravstvena reforma zahtijeva racionalnije upravljanje troškovima bolnica i nabave lijekova, uz priliku privatnom sektoru i uz javni nadzor, kao primjerice u Švedskoj. Potrebno je uvesti konkurenciju na tržište zdravstvenog osiguranja, kako bi građani mogli birati željenog pružatelja, umjesto da HZZO ima monopol. Potrebno je u zdravstveni sustav i bolnice uvesti profesionalni financijski menadžment. Važno je ulagati u preventivu kroz edukacije građana, čime bi se na dugi rok znatno smanjilo troškove liječenja mnogih bolesti.
• Zamjena poreza na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 15% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bez bilo kakve akontacije kojom poduzetnici trenutno kreditiraju državu. Ukidanje oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka.
• Potpuno porezno priznavanje raznih vrsta poslovnih troškova.
• Ukidanje reguliranja minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
• Nastavak susprezanja visoke inflacije kao oblika „poreza“ i neovisnosti Hrvatske narodne banke.

Više izbora na tržištu: Neka svatko samostalno ulaže u svoju budućnost.

• Vaučeri za slobodu izbora svih obrazovnih i socijalnih usluga, po uzoru na Švedsku.
• Mogućnosti odabir zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, tako da radnik može dobiti plodove svojeg rada kroz bruto plaću pa neka samo uplaćuje gdje želi.
• Nastavak razvoja dualnog sustava obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine za tržište i time omogućilo sniženje nezaposlenosti mladih, po uzoru na Njemačku i Austriju. Rasterećenje učenika i studenata od nepotrebnih sadržaja, učenje praktičnih vještina i što više izbornih predmeta. Uvođenje financijske pismenosti.
• Privatizacije oko 95% državnih poduzeća i poticanje konkurencije u mnogim sektorima.
• Nastavak rezanja administrativnih zahtjeva za poduzetnike, parafiskalnih plaćanja i uklanjanja tržišnih prepreka.
• Promjena radnog zakonodavstva po uzoru na model fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija.

Sloboda je glavna vrijednost: Poštivanje svake osobe temelj je svakog zdravog društva

• Glavna uloga države je zaštita temeljnih prirodnih prava svakog čovjeka na život, privatno vlasništvo i individualne slobode (klasični liberalizam), što podrazumijeva i zaštitu poduzetničkih i tržišnih sloboda (članak 49. Ustava).
• Vjerska tolerancija, sloboda savjesti, mišljenja i izražavanja – sve dok se ne ugrožavaju slobode i sigurnost drugih osoba.
• Vladavina prava, zakon i poredak te ustavna ograničenja političke moći.
• Ulaganja u obranu i jačanje nacionalne sigurnosti.
• Uloga Hrvatske Europskoj uniji i transatlantska sigurnost kroz NATO.
• Proširenje euroatlantske integracije prema istoku.
• Detekcija i sprječavanje dezinformacijskih aktivnosti.