Share

Hrvatska 2025 prosperitetna uz mjerljive strukturne reforme

Hrvatska 2025 prosperitetna uz mjerljive strukturne reforme. Centar za javne politike i ekonomske analize zagovara mjerljive strukturne reforme. Naša vizija je kako Hrvatska 2025 može postati zemlja otvorenih prilika u kojoj institucije stvaraju dobar okvir za poduzetničku inicijativu radišnih produktivnih pojedinaca. Zato je CEA misija razvijati racionalna, mjerljiva i inovativna rješenja kojima Hrvatska 2025 kroz slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu.

Hrvatska treba sustizati zemlje Srednje i Istočne Europe, kao što su Slovačka, Poljska, Estonija, Litva i Češka. Pritom konkretnu podlogu za dizajniranje reformi pruža HUP skor. Na temelju svjetskih metodologija i standarda javnih politika, CEA prva donosi konkretne i mjerljive odgovore kako povećati konkurentnost, ekonomske slobode i olakšati poslovanje. CEA je već donijela konkretne prijedloge za flat tax poreznu reformu, jednostavno oporezivanje, porezno rasterećenje rada kroz mirovinsku i zdravstvenu reformu te privatizacije državnih poduzeća.

Svi konstruktivni i konkretni prijedlozi za poboljšanja su dobro došli. Stoga nam predložite javne politike za prosperitet Hrvatske.

Važna su nam 3 temeljna načela:

  1. mjerljivost – gotovo svaka mjera mora imati svoj točan ili barem okvirni brojčani pokazatelj.
  2. objektivnost – javne politike analiziramo kroz pluseve i minuse kod provedbe nacionalnog programa reformi, umjesto generaliziranja, populizma, dojmova, trivijaliziranja i paušalnih zaključaka. U poveznicama donosimo i izvore podataka uz određene javne politike.
  3. ozbiljnost – otvaramo priliku Hrvatskoj za ozbiljne i argumentirane rasprave o budućnosti zemlje.

 

Sažetak glavnih srednjoročnih strukturnih reformi:

Manje administracije: Država treba stvarati kvalitetan okvir za slobodno tržište i smanjiti svoj opseg.

  • Državna potrošnja ograničena na 40% bogatstva naroda, kao primjerice u Estoniji.
  • Trošak plaća javnog sektora manji za 10% kako bi se spustio na najviše 10% BDP-a, u rangu usporedivih zemljama, poput Poljske i Češke.
  • Javni sektor manji za 20%, uz vaučere za prekvalifikacije prema privatnom sektoru. Upola manji broj državnih tijela. Pritom se EU poslovi trebaju se ojačati kvalitetom javnog menadžmenta.
  • Umjesto 21 županije dovoljno je najviše 10 financijski održivih regija sa smanjenim brojem lokalnih jedinica.
  • Brže dozvole i primjena šutnje administracije.
  • Smanjivanje subvencija.

Više novca poreznim obveznicima: manji porezni ugriz znači više novca svakoj osobi da ga uloži i potroši kako želi.

  • Nastavak smanjenja javnog duga i ispod 60% BDP-a, kako bi se zaustavilo potencijalno oporezivanje budućih generacija. Godišnji proračuni ne smiju biti u manjku.
  • Pošteno i ravnomjerno oporezivanje dohotka svih građana (flat tax 15%), uz povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno.
  • Postupno spuštanje i srednjoročno ograničenje doprinosa na 30% kroz dvije reforme. Mirovinska reforma treba se usmjeriti na ukidanje povlaštenih mirovina te zadržavanje postojećih prilagodbi (jača penalizacija prijevremenih mirovina i ubrzanje povećanja dobi umirovljenja na 67 godina). Zdravstvena reforma zahtijeva racionalnije upravljanje troškovima bolnica i nabave lijekova, uz priliku privatnom sektoru i uz javni nadzor, kao primjerice u Švedskoj. Potrebno je uvesti konkurenciju na tržište zdravstvenog osiguranja, kako bi građani mogli birati željenog pružatelja, umjesto da HZZO ima monopol. Potrebno je u zdravstveni sustav i bolnice uvesti profesionalni financijski menadžment. Važno je ulagati u preventivu kroz edukacije građana, čime bi se na dugi rok znatno smanjilo troškove liječenja mnogih bolesti.
  • Zamjena poreza na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 15% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bez bilo kakve akontacije kojom trenutno poduzetnici kreditiraju državu. Ukidanje oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka.
  • Potpuno porezno priznavanje raznih vrsta poslovnih troškova.
  • Ukidanje reguliranja minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
  • Nastavak susprezanja visoke inflacije kao oblika „poreza“ i neovisnosti Hrvatske narodne banke.

Više izbora na tržištu: Neka svatko samostalno ulaže u svoju budućnost.

  • Vaučeri za slobodu izbora svih obrazovnih i socijalnih usluga, po uzoru na Švedsku.
  • Mogućnosti odabir zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, tako da radnik može dobiti plodove svojeg rada kroz bruto plaću pa neka samo uplaćuje gdje želi.
  • Nastavak razvoja dualnog sustava obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine za tržište i time omogućilo sniženje nezaposlenosti mladih, po uzoru na Njemačku i Austriju. Rasterećenje učenika i studenata od nepotrebnih sadržaja, učenje praktičnih vještina i što više izbornih predmeta. Uvođenje financijske pismenosti.
  • Privatizacije 95% državnih poduzeća i poticanje konkurencije u mnogim sektorima.
  • Promjena radnog zakonodavstva po uzoru na model fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija.

Manje nameta, više stvaralaštva: Poduzetnik neka stvara vrijednost uz manje troškova i lakši pristup tržištima.

  • Nastavak rezanja administrativnih zahtjeva za poduzetnike (dosad 3 akcijska plana s preko 500 mjera i preko 2 milijarde kuna rasterećenja prema SCM metodi; u planu su dodatna rasterećenja). Barem u prve 2 godine od osnivanja mikropoduzetnike osloboditi od određenih administrativnih zahtjeva.
  • Nastavak rezanja parafiskalnih nameta za barem 4 milijardi kuna (do sada preko 1 milijarde kuna rasterećenja od plaćanja naknada kroz preko 50 mjera smanjenja; u planu su dodatne mjere).
  • Nastavak liberalizacije tržišta usluga i smanjenja broja reguliranih profesija ispod 150.

Sloboda je glavna vrijednost: Poštivanje svake osobe temelj je svakog zdravog društva

Upoznajte detaljnije CEA projekt Hrvatska 2025

Otkrijte i CEA Think Tank Detektor – saznajte koji sve geopolitički rizici mogu ugroziti individualne slobode i nacionalnu sigurnost Hrvatske zbog rastuće dezinformacijske aktivnosti.