Hrvatska 2025 prosperitetna uz mjerljive strukturne reforme. Think tank Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) dizajnirao je rješenja za srednjoročno jačanje konkurentnosti i slobode Hrvatske. CEA vizija je da Hrvatska 2025 može postati zemlja otvorenih prilika u kojoj institucije stvaraju dobar okvir za poduzetničku inicijativu radišnih produktivnih pojedinaca. CEA misija je razvijati racionalna, mjerljiva i inovativna rješenja kojima Hrvatska 2025 kroz slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu.

Hrvatska treba sustizati zemlje Srednje i Istočne Europe, kao što su Poljska, Estonija, Litva i Češka. Na temelju globalnih metodologija i standarda javnih politika, CEA prva donosi konkretne, mjerljive i objedinjene odgovore na pitanja kako povećati konkurentnost, ekonomske slobode, slobodno tržište i lakoću poslovanja. CEA je već dizajnirala konkretne prijedloge za flat tax poreznu reformu, jednostavno oporezivanje, porezno rasterećenje rada kroz mirovinsku i zdravstvenu reformu te privatizacije državnih poduzeća.

Konkretne javne politike za strukturne reforme uzimaju u obzir reformske preporuke Europske komisije, Nacionalni program reformi i druge bitne izvore. Nastoji se što činjenično sagledavati koje su reformske aktivnosti provedene i u kojoj mjeri, a koje se tek trebaju staviti na agendu. U tom smislu, ovaj projekt suprotan je od generalnih, paušalnih i trivijalnih zaključaka koji su često posljedica populizma.

Također, vrlo je bitno istaknuti kako CEA snažno zagovara poziciju Hrvatske u okviru EU i NATO institucija koje su temeljni okvir za čuvanje vrijednosti individualne slobode diljem transatlantskog svijeta. Zato CEA provodi i detekciju dezinformacija koje predstavljaju sve veći rizik za sigurnost zapadnih liberalnih demokracija. U tom smislu, ekonomske slobode moguće su samo kroz političke slobode koje postoje u okviru liberalnih demokracija.

CEA policy analitika za ključne strukturne reforme

Policy info: Svi konkretni prijedlozi za poboljšanja su dobro došli. Stoga nam predložite javne politike za prosperitet Hrvatske.

KLJUČNE STRUKTURNE REFORME

REFORMA JAVNE UPRAVE

• Trošak države ograničiti na najviše 40 % BDP-a, kao na primjeru Estonije.
• Trošak plaća cijelog javnog sektora ne može prelaziti 10 %, sukladno stvarnim mogućnostima gospodarstva, kao u Poljskoj i Češkoj. To ne znači linearno sniženje plaća, već plaće ovisne o učinku, kvaliteti i inovativnosti.
• Barem 20% manji javni sektor, uslijed potpune digitalizacije i rezanja suvišne birokracije, uz vaučere za prekvalifikacije prema privatnom sektoru, prije svega za razvoj digitalnih vještina.
• Upola manji broj državnih tijela, ukidanje županija i uvođenje najviše 10 regija te najviše 150 lokalnih jedinica. Županije i općine moraju u roku od dvije godine dokazati samoodrživost, a pomoći im se moraju snižavati.
• Ograničenje funkcija države na nužan uređeni okvir i EU poslove: vojska, policija, obavješćivanje, diplomacija, infrastruktura, unutarnje tržište, tržišno natjecanje, podrška poslovnom okruženju, EU projekti. Navedeni poslovi trebaju se ojačati standardima kvalitete i profesionalnosti prema modelu tzv. novog javnog menadžmenta koji su uvele napredne europske zemlje. Time bi se stvorio kvalitetan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo (ordoliberalizam), uz što manje birokratskih uplitanja i reguliranja. Država je dobra dok su njezine ovlasti ograničene te ih potpuno transparentno nadziru porezni obveznici i svi građani. Znatno se mora poboljšati kvaliteta javnog menadžmenta i ulagati u profesionalnost, dok će oni koji neće zadovoljavati standarde morati napustiti javnu službu.

POREZNA REFORMA

• Pošteno i ravnomjerno oporezivanje dohotka i dobiti – do 15 %. Jednostavan porez samo na isplaćenu dobit po uzoru na Estoniju, uz oslobođenje reinvestirane dobiti te bez akontacije i dodatnog oporezivanja.
• Rasterećenje radnika i poduzetnika postupnim spuštanjem i srednjoročnim ograničenjem doprinosa prema 30%. To će zahtijevati snažnu reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava te djelomično usmjeravanje njihovog financiranja putem PDV-a i trošarina, bez povećanja njihovog iznosa.
• Deregulacija minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
• Potpuno porezno priznavanje poslovnih troškova.
• Ubrzanje porezne administracije i plaćanja poreza.

REFORMA ZDRAVSTVENOG I MIROVINSKOG SUSTAVA

• Mogućnost odabira zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, uz konkurenciju osiguravatelja i osiguranja.
• Mirovinska reforma zahtijeva jačanje individualizirane štednje građana, što će pridonijeti većoj individualnoj odgovornosti građana, većoj financijskoj sigurnosti u trećoj životnoj dobi te smanjenju proračunskih izdataka za mirovine u srednjem i dugom roku. Posebni izazov predstavljaju povlaštene mirovine, koje su znatno više od starosnih i predstavljaju financijski pritisak za porezne obveznike. Zato ih treba ukinuti kako ne bi više postojali posebni izračuni mirovina, nego oni koji su jednaki izračunima za starosne mirovine. Zadržat će se novouvedene penalizacije privremenih umirovljenja i bonifikacije kasnijih umirovljenja.
• Zdravstvena reforma zahtijeva racionalnije upravljanje troškovima javnih bolnica i nabave lijekova. Važno je otvoriti priliku privatnom sektoru i jaki javni nadzor (kao, primjerice, u Švedskoj) te konkurenciju zdravstvenih osiguranja. Bitno je smanjiti broj izuzeća od neplaćanja participacija i zdravstvenog osiguranja jer manje od polovice stanovništva doprinosi za čitavo stanovništvo kad je zdravstvo u pitanju. Potrebno je u zdravstveni sustav i bolnice uvesti profesionalni financijski menadžment. Važno je ulagati u preventivu zdravstvenom edukacijom, čime se na dugi rok mogu znatno smanjiti troškovi liječenja mnogih bolesti, zaraza kao i liste čekanja.

REGULATORNA REFORMA GOSPODARSTVA

• Manji broj zakona i pravilnika. Za svaki novi zakon ukinuti barem dva postojeća (1 „dolaziʺ, 2 „odlazeʺ).
• Provjera usklađenost pojedinih gospodarski relevantnih zakona s člankom 49. Ustava, kojim se jamče poduzetničke i tržišne slobode. Sustavne procjene učinaka propisa sprečavat će nepotrebne promjene zakona te će se podržavati otvorene prilike za digitalna i inovativna rješenja.
• Otvaranje i poticanje tržišne konkurencije u gotovo svim gospodarskim sektorima, tako da ih oslobodimo od vlasničkih udjela, kontrola države, „zlatnihʺ dionica države i klijentelističke politike. To je uvjet za dodatno poboljšanje rezultata Hrvatske prema OECD-ovoj metodologiji Product Market Regulation (PMR). Država na svim razinama ima vlasničke udjele i kontrolu u više od 1 000 poduzeća kao i nad nizom nekretnina. Time ćemo stvoriti mogućnosti za više ulaganja i niže cijene usluga, posebice u mrežnim sektorima, uz djelotvornu zaštitu tržišnog natjecanja i sprečavanje političkih kontrola. To vrijedi i za mnoga lokalna komunalna poduzeća, počevši od Zagrebačkog holdinga, odnosno mrežne sektore. Podržat će se već započeto spajanje pružatelja vodnih usluga (tako da im se broj smanji s oko 190 na najviše 40). Zadržat će se isključivo poduzeća u kojima je javni interes nužno opravdan (npr. podzemno skladištenje plina, vode, šume, infrastruktura itd.). Time bi se broj strateških državnih poduzeća upola smanjio (u odnosi na trenutačnih 39), a u odnosu na njih bi se unaprijedio sustav javnog upravljanja.
• Nastavak programa smanjenja raznih administrativnih zahtjeva i parafiskalnih nameta. Nastaviti ubrzavati i digitalizirati razne dozvole i procedure. Objediniti i smanjiti troškove više vodnih naknada. Naknada za obnovljive izvore energije, spomenička renta, naknada za radiofrekvencijski spektar i RTV pristojba trebaju se barem upola smanjiti. Razne komore i turistička zajednica trebaju biti dobrovoljni, a naknada za šume treba se ukinuti. Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe. Ukinuti obvezne javnobilježničke ovjere. Obvezan tehnički pregled vozila svake tri godine i niže cijene. Oslobađanje poslodavaca od troškova bolovanja već nakon 15 dana. Strogo preispitivanje kazni za poduzetnike i njihove visine.
• Bez radikalnih zakonskih ograničenja radi moderne klimatske ideologije (npr. novi eko-porezi, ograničenje konzumacije mesa te restrikcije za stočarstvo i farmere). Podrška razumnoj zaštiti okoliša pomoću zelenih inovacija privatnog sektora koji će najbolje odraditi posao i tako doprinijeti održivom razvoju.

REFORMA TRŽIŠTA RADA I OBRAZOVANJA

• Vaučeri za mogućnost odabira svih obrazovnih i socijalnih usluga po uzoru na Švedsku.

• Nastavak razvoja dualnog obrazovanjakako bi se stjecale praktične vještine po uzoru na Njemačku i Austriju.
• Kurikularna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje od nepotrebnih sadržaja i vještine za digitalno tržište, otvoreno društvo, zdravi život, financijsku pismenost i poduzetništvo. Što više izbornih predmeta.
• Poticanje digitalnih i poduzetničkih vještina te poboljšanju rezultata na PISA testova kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja. Nastavak ulaganja u znanost iz fondova EU-a i podrška STEM vještinama, dok bi reforma studija društvenih znanosti trebala podržati razvoj slobodnog i otvorenog društva.
• Bolje radno zakonodavstvo prema modelu fleksigurnosti, kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija. Zato je potrebno smanjiti prekomjernu reguliranost tržišta rada (koja ne štiti radnike, a otežava život poslodavcima) kako bismo olakšali zapošljavanje radnika i stvorili mogućnosti za prilagodljive uvjete rada. Bitno je visinu naknada nezaposlenima prilagoditi troškovima života, posebice onima koji imaju djecu, ali pod uvjetom da aktivno traže posao i uz strogu kontrolu korištenja tih naknada i pohađanje programa za prekvalifikacije. Potrebno je snažno sprečavanje raširenog mobinga na radnom mjestu i zaštitu osoba s posebnim potrebama.
• Zemlji treba stranih radnika bez kvota kako bismo gospodarski rasli i financirali već preveliku socijalnu državu. Istodobno potrebna je održiva i talentirana imigraciju koja se u cijelosti integrira u pravni i kulturni okvir Hrvatske i cijele Europske unije. Nastavit kontrolu vanjskih granica Europske unije radi sprečavanja masovnih nezakonitih prelazaka granica kao i deportacije onih pojedinaca koji predstavljaju sigurnosni rizik.
• Protiv smo zakonskih zabrana i ograničenja rada u nekim područjima. Hrvatska je među rijetkim državama EU-a koje kriminaliziraju dobrovoljnu prostituciju. Također, potrebno je preispitati postoje li ograničenja na osnivanje swingerskih klubova. Primjerice, Austrija, Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Danska, Češka i mnoge druge države EU-a imaju pozitivna iskustva u navedenim dvama područjima.

DIGITALNO TRŽIŠNO GOSPODARSTVO

• Godišnji rast gospodarstva na temelju privatnih ulaganja u tehnologije i inovacije te izvoza privatnog sektora, koji će prodisati ulaskom u TOP 30 zemalja po visini ekonomske slobode. Produktivnost će se povećavati kombinacijom ulaganja u tržišno relevantne vještine, istraživanja i inovacije, poticanjem izvoza te smanjenjem ukupnih poreznih i regulatornih troškova kako bi poslovni sektor povećao znanja, inovativnost, prekograničnu konkurentnost i slobodu od birokracije.
• EU fondovi su bitna podrška razvoju (poduzetništvo, digitalizacija, istraživanje i inovacije, vještine, željeznička infrastruktura, energetska učinkovitost, zaštita okoliša, detekcija dezinformacija, reforme i dr.).
• Ključevi (EU) razvoja su digitalna transformacija (pametna industrija), umjetna inteligencija, 5G mreže (iznimna brzina protoka podataka i visoka sigurnost podataka), veliki podaci i internet stvari, poslovne usluge, digitalne vještine, digitalno jedinstveno tržište, standardi kvalitete, zaštita potrošača i osobnih podataka.
• Pristupanje OECD-u otvara Hrvatskoj velike mogućnosti za prilagodbu javnih politika dobrim praksama javnog menadžmenta koje postoje u najrazvijenijim zemljama zapadnog svijeta.

REFORMA EUROPSKE UNIJE I JAČANJE TRANSATLANTSKOG SAVEZA

• EU treba nastaviti rezati troškove svojih regulacija i poticati uklanjanje tržišnih prepreka.
• Unija ne treba imati ovlasti u javnim politikama u području obrazovanja, kulture, sporta, mladih, socijalne politike, ribarstva, poljoprivrede itd. Unija treba istodobno imati jake institucije u bitnim područjima kao što su temeljni okvir za unutarnje tržište, tržišno natjecanje, trgovinska politika, ekonomski poslovi, podrška strukturnim reformama, infrastruktura, energetska sigurnost, kontrola granice itd.
• Manji EU proračun za poljoprivredne subvencije. Ulaganja iz EU fondova usmjerena istraživanja i inovacije, zaštitu okoliša, infrastrukturu, energetsku sigurnost, digitalizaciju i strukturne reforme.
• Formiranje europske središnje obavještajne agencije, poput američke CIA-e. Obavještajne usluge treba kontrolirati javni sektor, dok se pružanje usluga može ugovarati s privatnim sektorom (kao što radi američka Obavještajna zajednica). Time će se potaknuti tržište nacionalne sigurnosti i analiza javnih politika.
• Provedba europskog Akcijskog plan protiv dezinformacija. Važna uloga civilnog društva i privatnog sektora u detektiranju dezinformacija i edukaciji građana, a bez pokušaja reguliranja slobode govora.
• Nastavak razvoja slobodne trgovine s nizom zemalja te po uzoru na potpisani CETA sporazum s Kanadom raditi na pojednostavnjenom TTIP sporazumu sa SAD-om radi stvaranja transatlantskog jedinstvenog tržišta.
• Važnost jedinstvenog energetskog tržišta, diversifikacije dobavnih pravaca zbog povećanja energetske neovisnosti (LNG terminala na Krku te koncesije za istraživanje i vađenje nafte i plina na kopnu i moru).
• Podrška EU i NATO proširenju prema zemljama Istočnog partnerstva (Gruzija, Ukrajina, Moldavija) i Jugoistočnoj Europi, uz precizno ispunjavanje svih EU kriterija. Podrška teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.
• Postavljanje jasnih EU pozicija podrške sigurnosti države Izrael.
• Jačanje transatlantskog partnerstva Europske unije s Amerikom. Zajedno kroz NATO dijelimo vrijednosti slobode.
• NATO dogovor o povećanju obrambenih ulaganja na barem 2 % BDP-a do kraja 2023. Kao odgovorna članica NATO-a trebamo imati moderne borbene zrakoplove, umjesto opcije da druga zemlja štiti naš zračni prostor. Nastavak hrvatske podrške NATO operaciji na istočnoj granici EU-a u Litvi i Poljskoj.