Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) je hrvatski think tank osnovan 2010. godine sa sjedištem u Zagrebu koji zagovara individualne slobode, slobodno tržište, ograničenu ulogu države, snažnu nacionalnu sigurnost te veću konkurentnost Hrvatske i Europske unije. CEA snažno podupire EU i NATO institucije te transatlantsko partnerstvo kao jamce liberalne demokracije.
Kako bi zagovarala navedene vrijednosti, CEA prikuplja informacije te donosi analize javnih politika u području ekonomije, javne uprave, nacionalne sigurnosti i geopolitike. Primjerice, CEA je već izradila specifična rješenja za flat tax poreznu reformu, smanjenje socijalnih doprinosa uvjetovano mirovinskom i zdravstvenom reformom, privatizacije, djelomični outsourcing nacionalne sigurnosti, model fleksigurnosti na tržištu rada i druge strukturne reforme.
Centar izrađuje i komparativne analize radi usporedbe s drugim zemljama kao što su primjerice Češka, Estonija, Litva i Poljska. Svrha navedenih usporedbi je detektirati konkretne lekcije što bi Hrvatska trebala raditi da sustiže zemlje koje su je prestigle. U konačnici, CEA je prvi hrvatski think tank koji donosi rješenja za sustavne promjene vrijednosti i upravljanja na svim razinama kako bi se Hrvatska na dugi rok približavala najkonkurentnijim zemljama.
Centar se prilikom svojih istraživanja koristi multidisciplinarni pristup svojih politologa (policy analitičara te stručnjaka za javni menadžment), (makro)ekonomista, pravnika i ostalih stručnjaka.
CEA također pruža i analize javnih politika za portale Talas, Atlas Network, 4 Liberty.eu, Ekonomski Lab (kao i za bivše poslovne portale Banka.hr i Prvi plan).
Strateški projekti Centra su Hrvatska 2025 i Think Tank Detektor. Kroz projekt Hrvatska 2025 CEA je postala prvi hrvatski think tank koji donosi konkretna i mjerljiva rješenja za javni menadžment kako bi Hrvatska bila konkurentnija zemlja. Također, kroz projekt Think Tank Detektor CEA je prvi hrvatski think tank koji prikuplja podatke o dezinformacijama koje predstavljaju rastuće geopolitičke i sigurnosne rizike za liberalnu demokracije u Hrvatskoj te cijeli transatlantski EU-NATO okvir. Policy analize Centra na temu dezinformacija uključuju sljedeće članke: Populist Conspiracy Narratives and Other Forms of Disinformation in Croatia, Postoji li kriza liberalne demokracije? i Dezinformacije se najbolje šire kroz populizam.
Također, cilj prvog projekta “Poduzetnička inicijativa” bio je izdavanje prve knjige “Priručnik za razvoj poduzetništva” te prevođenje knjiga “Moralnost kapitalizma” i “Nakon države blagostanja”.
CEA je organizirala okrugle stolove i predavanja vezane uz štednju javnog novca, kvalitetu javnog menadžmenta, ulogu države u ekonomiji, birokratske prepreke investicijskoj klimi, krizu Eurozone te model “fleksigurnosti”.
Radi zagovaranja i obrane slobode, ovaj hrvatski think tank dio je međunarodne mreže koja uključuje Friedrich Naumann Foundation for Freedom, European Values, Fraser Institute, Libertarian Club, Texas Public Policy Foundation, Atlas Economic Research Foundation, Lithuanian Free Market Institute, Timbro, Hayek Institute i Austrian Economics Center. CEA je sudjelovala u nekoliko think tank seminara uključujući European Values (Prague) – učenje suzbijanja dezinformacijskih aktivnosti kroz projekt “Kremlin Watch”; Southern Methodist University (Dallas) – Economic Freedom Network; Atlas Economic Research Foundation (New York) – Think Tank Leadership Training and Liberty Forum; Lithuanian Free Market Institute (Vilnius) – European Academy for Intellectual Entrepreneurs, Think-tank school; Friedrich Naumann Foundation (Tbilisi) – International Security of South Caucasus, NATO, and EU Perspectives; Friedrich Naumann Foundation (Gummersbach) – International Academy for Leadership; Libertarian Club (Belgrade), Svetilnik (Ljubljana) – Free Market Road Show; Institute for Economic Studies Europe (Aix-en-Provence) – Understanding the Current Crisis to find our Way Out.
Think tank izvršni odbor
Predsjednik: Petar Vušković; Potpredsjednici: Daniel Hinšt i Milan Deskar Škrbić
Ostali članovi izvršnog odbora: Matej Hittner, Goran Vojković, Igor Šlosar i Filip Galić
Financiranje
CEA se financira iz članskih doprinosa, inozemnih projektnih grantova i individualnih donacija.
Podržite nas
Kontaktirajte nas
Pratite nas na Facebook profilu a možete nam se obratiti na info@cea-policy.hr
Kolumne i analize
Croatia Could Take Outsourcing Lessons from America and Britain
Dezinformacije se najbolje šire kroz populizam
Kako mjeriti reforme? 6 ciljeva za hrvatsku ekonomiju do 2025.
CEA u medijima
Poduzetnici su korigirali plaće, a u javnom sektoru čak i blago rastu
Objavljeno izvješće o ekonomski slobodama
Kako će 2021. izgledati hrvatsko gospodarstvo
DZS potvrdio najveći pad ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj od samostalnosti
Hrvatska mora povući ovih 6 drastičnih poteza
Privatizacije mogu biti jedna od mjera izlaska iz krize
‘Podaci DZS-a pokazuju da smo neslužbeno ušli u recesiju’
Još jedanput se pokazalo da je dobro što smo u EU
Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da – Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake
Evo što za hrvatsku znači Doing Business 2020 izvješće
Indeks ekonomske slobode blago raste, ali problem ostaje
Hrvatska nešto bolja na ljestvici ekonomskih sloboda
Stiže nova privatizacija: Država se rješava dijela tvrtki
Santini i Vušković za net.hr o utjecaju minimalca na gospodarstvo
Treba revidirati povlaštene mirovine i dodatno ubrzati dob umirovljenja
Mirovinska reforma treba uzeti i povlaštene mirovine
CEA predlaže ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
Treba uvesti flat tax – jednaki porez za sve
Za Hrvatsku je ovo revolucionarna ideja: porez bi plaćali samo bogatiji a i njima bi bilo lakše
Neoporezivih 5000 kuna i flat tax bi svi osjetili
Dramatičan apel stručnjaka (CEA smjernice za reformu zdravstva)
Oslobodimo tržište spolnih usluga od represivnog zakona
Javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu
Naplata potraživanja predstavlja velik pothvat za poduzeća
Ukinimo pristojbe biljege izložimo u filatelističke muzeje
Reforma javne uprave – 1. dio, 2. dio, 3. dio
Ukinite predujam poreza na dobit, zašto bi poduzetnici beskamatno kreditirali državu?
Ukinite predujam poreza na dobit, šteti poduzetnicima
Financiranje školovanja vaučerima
Hrvatska 81. po ekonomskoj slobodi
Hrvatskoj trebaju liberalne reforme: Regulacije najviše sprječavaju konkurentnost
Hrvatska se nalazi na 70. mjestu u svijetu glede ekonomske slobode
Neoliberalne reforme i razlozi švedskog prosperiteta