Hrvatski think tank za javne politike Centar za javne politike i ekonomske analize donosi svijetlo slobode i odlučivanje utemeljeno na činjenicama. Sukladno tome, misija Centra je biti hrvatski predvodnik u iniciranju izgradnje sigurnih, slobodnih i konkurentnih transatlantskih institucija. Štoviše, CEA potiče komparativno učenje praksi javnih politika iz razvijenih zemalja.
Javne politike
Sukladno tome, CEA radi na jačanju moralnih vrlina za izgradnju slobodnih, radišnih i talentiranih pojedinaca. Slijedom toga, CEA snažno podupire temeljne vrijednosti kao što su prirodna prava i individualne slobode, posebice vjerske i ekonomske slobode.
Sve navedeno je bitno za izgradnju otporne demokratske političke kulture.
Jednako važno, glavni cilj CEA-e je unaprijediti analize javnih politika usmjerenih na daljnje proširenje Europske unije i NATO saveza (pogotovo na Ukrajinu), jačanje obrane (ulaganja iznad 2% BDP-a) i transatlantskog partnerstva (koje uključuje Ukrajinu, Izrael i Tajvan).
Dodatno, CEA snažno podržava javne politike kao što su vladavina prava, slobodno tržište, poduzetnička inicijativa, privatizacije, ograničavanje uloge države i Novi javni menadžment. Uz to, CEA snažno podržava sigurnu i kontroliranu imigraciju te zakon i red. Više informacija donosi CEA statut.
Orijentacija
Slijedom navedenoga, CEA podržava konzervativne i konzervativno liberalne javne politike, utemeljene na sinergiji između vrijednosti zapadnog kršćanstva i ranog prosvjetiteljstva. Takve su javne politike filozofski suprotstavljene progresivnom liberalizmu, socijalizmu i ekstremnoj ljevici/desnici.
Štoviše, CEA nikako ne podržava progresivno-lijevi neo-marksizam, uključujući rodnu ideologiju i radikalni sekularizam. To pokazuju ESG panel i nova analiza o ideološkim rizicima koje može donijeti ESG.
Na taj je način CEA primarno bliska misliocima kao što su Niall Ferguson, Samuel Huntington, Max Weber, Friedrich Naumann, Adam Smith, John Locke, John Milton, John Stuart Mill, Friedrich von Hayek, Talcott Parsons i Oci Utemeljitelji.
Projekti
Vezano uz ključne projekte, Think Tank Detektor ima za cilj detektirati populističke dezinformacije kao geopolitičke rizike povezane s ruskim, kineskim i iranskim utjecajem. U tom pogledu, CEA čvrsto stoji uz Ukrajinu, Tajvan, Izrael i druge zemlje koje se bore s represivnim režimima.
Također, Hrvatska 2025 osigurava mjerljive reforme javnog menadžmenta i institucija u Hrvatskoj.
Na taj način CEA doprinosi procesu hrvatske javne politike s važnim informacijama za podršku ublažavanju ključnih strukturnih i geopolitičkih rizika.
Također, CEA je objavila knjigu Priručnik za razvoj poduzetništva, prijevode knjiga Moralnost kapitalizma i Nakon države blagostanja te organizirala više okruglih stolova i panela. Posljednji je bio panel o 300 godina Adama Smitha.
Stručnost
Nadalje, CEA pruža precizna rješenja temeljena na kritičkom razmišljanju i dubokom razumijevanju složenih problema.
Zbog toga CEA podržava važne konkurentske prednosti ljudske inteligencije u odnosu na umjetnu inteligenciju.
Štoviše, CEA radi tako da stručni doprinos pružaju njezini politolozi, ekonomisti, pravnici, povjesničari, sociolozi, filozofi i stručnjaci za odnose s javnošću. Konkretno, CEA kombinira multidisciplinarne struke u područjima kao što su javne politike, javni poslovi, javni menadžment, geopolitika, međunarodni odnosi, politička ekonomija, makroekonomija, pravo, intelektualna povijest, religija i politika, politička sociologija i politička filozofija.
Think tank suradnja
Dosad je CEA provodila analize javnih politika za portale Ekonomski Lab, Pametni gradovi, 4 Liberty.eu, Atlas Network, i bivša Banka.hr.
Nadalje, hrvatski think tank izgradio je mrežu suradnje sa sljedećim think tankovima:
The Bertelsmann Foundation, Texas Public Policy Foundation, Atlas Economic Research Foundation (Sjedinjene Američke Države),
Warsaw Institute, Centre for International Relations, Liberte! Foundation (Poljska),
Friedrich Naumann Foundation for Freedom (Njemačka),
Council on Geostrategy, Adam Smith Institute (UK),
Fraser Institute (Kanada),
Timbro (Švedska),
Centre for European Perspective (Slovenija),
European Values Center for Security Policy (Češka), i
Lithuanian Free Market Institute (Litva).
Think thank vodstvo
Predsjednik: Matej Hittner
Potpredsjednici: Daniel Hinšt and Igor Šlosar
Ostali članovi Izvršnog odbora: Emil Pavić, Goran Vojković, Matija Horvat and Igor Sokolar
Ostali članovi: Petar Vušković, Marija Lalin, Petar Šarić, Adrijan Štivić, Bruno Šagi, Fran Fadljević, Jerko Lovrić, Franjo Bušić, Matija Magerl, Mario Guvo, Magdalena Pavelić Hinšt i Marijana Babić.
Vezano uz formalnosti, administracija Grada Zagreba registrirala je Centar za javne politike i ekonomske analize kao udrugu 27. prosinca 2010. godine temeljem osnivačke skupštine od 20. studenoga. Konkretno, matični broj CEA-a u Registru udruga) je 21008165.
Podržite hrvatski think tank za javne politike
Članarine, dobrovoljni prilozi te podrška za istraživanja i projekte predstavljaju izvore financiranja Centra.
Hrvatski think tank za javne politike ovisi o vašoj potpori. Stoga, svojom donacijom možete podržati Centar.
Centar za javne politike i ekonomske analize, Brkljačićeva 6, 10000 Zagreb.
IBAN: HR7724840081105650650 / SWIFT: RZBHHR2X
Raiffeisenbank Austria d.d. Magazinska 69, 10000 Zagreb
Hrvatski think tank u medijima
Sami kreiramo svoju sudbinu i imamo povijesnu priliku za razvoj
Reforma je opravdana, dosadašnji sustav nije dugoročno održiv
Veliki izazovi, velike mogućnosti – recesijske prijetnje i dalje su realne
Naša je zemlja na dobrom smjeru
Neupitan je euroatlantski smjer naše zemlje i Vlade
Više se oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala
Bitno je na dugi rok imati održivi rast, ali ne pod cijenu zaduživanja
Nikad se ne možete potpuno zaštititi od inflacije
Više se oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala
Ako spasimo radna mjesta, spasili smo ekonomiju
Nestašice, kašnjenja i rast cijena gledat ćemo još neko vrijeme
Prvi smo u EU po broju zaposlenika ovisnih o proračunu
Političke trivijalizacije iznad glasa gladnih
Vučić za života neće dočekati da Srbija bude uspješnija od Hrvatske
Slijedi masovno gašenje poslovnica (mjenjačnica)
Što su zapravo offshore društva?
Izmaknu li stvari kontroli, mogli bismo imati najskuplji Božić od osamostaljenja
Ovo je rast plaća u Hrvatskoj. Ova zelena crta, na dnu, su plaće u privatnom sektoru
U Hrvatskoj sve poskupljuje, inflacija je ekonomski problem broj jedan
Hrvatska je, statistički mjereno, od danas službeno izašla iz recesije
Blago povećanje indeksa ekonomske slobode Hrvatske
Poduzetnici su korigirali plaće, a u javnom sektoru čak i blago rastu
Objavljeno izvješće o ekonomski slobodama
Kako će 2021. izgledati hrvatsko gospodarstvo
DZS potvrdio najveći pad ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj od samostalnosti
Hrvatska mora povući ovih 6 drastičnih poteza
Privatizacije mogu biti jedna od mjera izlaska iz krize
‘Podaci DZS-a pokazuju da smo neslužbeno ušli u recesiju’
Još jedanput se pokazalo da je dobro što smo u EU
Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da – Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake
Evo što za hrvatsku znači Doing Business 2020 izvješće
Indeks ekonomske slobode blago raste, ali problem ostaje
Hrvatska nešto bolja na ljestvici ekonomskih sloboda
Stiže nova privatizacija: Država se rješava dijela tvrtki
Santini i Vušković za net.hr o utjecaju minimalca na gospodarstvo
Treba revidirati povlaštene mirovine i dodatno ubrzati dob umirovljenja
Mirovinska reforma treba uzeti i povlaštene mirovine
CEA predlaže ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
Treba uvesti flat tax – jednaki porez za sve
Za Hrvatsku je ovo revolucionarna ideja: porez bi plaćali samo bogatiji a i njima bi bilo lakše
Neoporezivih 5000 kuna i flat tax bi svi osjetili
Dramatičan apel stručnjaka (CEA smjernice za reformu zdravstva)
Oslobodimo tržište spolnih usluga od represivnog zakona
Javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu
Naplata potraživanja predstavlja velik pothvat za poduzeća
Ukinimo pristojbe biljege izložimo u filatelističke muzeje
Ukinite predujam poreza na dobit, zašto bi poduzetnici beskamatno kreditirali državu?
Ukinite predujam poreza na dobit, šteti poduzetnicima
Financiranje školovanja vaučerima
Hrvatska 81. po ekonomskoj slobodi
Hrvatskoj trebaju liberalne reforme: Regulacije najviše sprječavaju konkurentnost
Hrvatska se nalazi na 70. mjestu u svijetu glede ekonomske slobode
Neoliberalne reforme i razlozi švedskog prosperiteta