Indeks ekonomske slobode 2017 Hrvatska 95. Slovenija nas može utješiti što je malko iza nas, ali opet u TOP 100. Američki konzervativni think tank Heritage Foundation donosi novi ranking iz kojega se neke stvari jasno zaključe. Metodologija izračuna ekonomske slobode nalazi se u prilogu ovog članka.
Daniel Hinšt, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize
Kada je indeks ekonomske slobode u pitanju, Već smo se naučili na vodeći Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarsku i Australiju. Znamo da Hrvati vole posljednje tri. Digitalna Estonija je na 6. mjestu. Zemlja gdje su popularne turističke i poslovne destinacije Dubai i Abu Dhabi je na 8. mjestu. Neoliberalni tigar koji privlači sve više hrvatskih emigranata je na 9. mjestu. Latinoamerička zemlja u kojoj je primijenjen slobodnotržišni eksperiment je na 10. mjestu.
Gruzija je na visokom 13. mjestu jer se odvojila od zone ruskog ekonomskog utjecaja i liberalizira ekonomiju. Nizozemska je na 15. mjestu. Litva je na 16. mjestu bolja od SAD-a. Latvija je ušla u TOP 20 i sustigla svoju mentorsku Švedsku.
Anglosaksonski monopol ipak ne postoji
Zemlje anglosaksonskog ekonomskog modela imaju najbolji indeks ekonomske slobode. Kanada je bolja od SAD-a. Irska je najbolji primjer tranzicije prema tom modelu, zahvaljujući britanskom nasljeđu. Ipak, anglosakonske zemlje nemaju monopol. Švicarska i Estonija su europski dokazi da ekonomska sloboda nije neželjeni američki „uvoz“. SAD progresivno padaju. Europski šampioni su Švicarska, Estonija, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Gruzija, Luksemburg, Nizozemska, Litva, Danska, Švedska i Latvija. Svi navedeni su ili bolji od SAD-a ili na istoj razini.
Bolje biti izvan Kine
Indeks ekonomske slobode stavlja Kinu tek na 111. mjestu. Dva teritorija koja su neovisna od Kine su na 1. Mjestu (Hong Kong – 111 puta slobodniji) i na 1. Mjestu (Tajvan – 10 puta slobodniji). Kina brzo raste zbog jeftinih proizvodnih inputa, manipulacije valutom i drugih faktora. Ipak, sloboda je već u blizini izvan Kine. To znači da institucije tržišne ekonomije čine razliku, umjesto ekonomsko-političkog dopinga. To je još jedna geopolitička poruka.
Izvor: Heritage Foundation, 2017.
Hrvatska ispod europske konkurencije
Hrvatski skor je 59,4, što je ispod svjetskog prosjeka 60,9. Prosjek europske regije je 68,0. Upravo se tu nalaze ambiciozni konkurenti čije prakse se sviđaju domaćim OTPORNICIMA.
Indeks ekonomske slobode vidi Hrvatsku kao zemlju koja zaostaje u strukturnim ekonomskih reformama u odnosu na susjede. Institucionalni nedostaci koče rast poduzetništva. Porezna reforma je ograničenog opsega. Korupcija i niska zaštita vlasničkih prava ostaju problematične točke. Država ima preveliki utjecaj nad privatnim sektorom i vlasništvo u mnogim sektorima. Državna potrošnja je visoka. Javni sektor koči dinamiku privatnog sektora.
Kontekst ex-SFRJ i ex-SSSR
Gledajući indeks ekonomske slobode, od Hrvatske su Europi niže rangirani Slovenija, Srbija, Bjelorusija, Moldavija, Rusija i Ukrajina. Bosna i Hercegovina je na razini Hrvatske. Slovenija je izašla kao najrazvijenija tranzicijska zemlja, ali ne i dovoljno liberalna. Hrvatska je i dalje u društvo bivših jugoslavenskih republika (osim Makedonije) gdje su duhovi etatizma i socijalizma i dalje moćni. Moldavija je opterećena (djelomičnim) ruskim utjecajem, kao i Bjelorusija i Ukrajina. Geopolitički gledano, zemlje koje su bile pod gravitacijskom dominacijom birokrata iz Beograda i Moskve imaju poteškoće u stvaraju institucija tržišne ekonomije. Istovremeno, zemlje koje su oslobodile od zone ruskog postkomunističkog utjecaja – Estonija, Litva, Latvija i Gruzija, napravile su odlične ishode. U tom smislu, ekonomska sloboda je i snažna geopolitička poruka.
| Zemlje bivše Jugoslavije | Ranking |
| Makedonija | 31. |
| Kosovo | 46. |
| Albanija | 65. |
| Bosna i Hercegovina | 92. |
| Hrvatska | 95. |
| Slovenija | 97. |
| Srbija | 99. |
Izvor: Heritage Foundation, 2017.
Pretjerana regulacija koči poduzetničku inicijativu
Unatoč reformama za olakšanje pokretanja poslovanja, administrativno opterećenje regulativom je i dalje visoko i neefikasno za poslovni sektor. Heritage Foundation nije zabilježio olakšanje stečajnog postupka, dok će se učinci cjelovite regulatorne reforme sagledati tek kroz sljedeće izvješće, pogotovo započeti proces digitalizacije i pojednostavljenje pokretanja poslovanja. Fleksibilizacija tržišta rada je povećala radnu slobodu (i to za vrijeme socijaldemokratske vlade). To je ključni izvor napretka Hrvatske kako je zabilježio Indeks ekonomske slobode.
Indeks ekonomske slobode nije zabilježio blagi napredak u rezanju granične stope poreza na dohodak sa 40 na 36%. Heritage Foundation bilježi da je udio (opće) državne potrošnje u BDP-u 48%, udio javnog duga u BDP-u 88%, a udio deficita u BDP-u 5%. Ipak, brojke su snižene, pogotovo glede deficita. To znači da se u međuvremenu fiskalna sloboda povećala.
Sidro hrvatske stabilnosti
Monetarna stabilnost koju vjerno održava Hrvatska narodna banka ostaje sidro hrvatske slobode. Pristupanje Europskoj uniji je dovelo do ukidanja carina prema unutarnjem tržištu. Nema diskriminacije prema investitorima.
Hrvatski problemi i ključna rješenja ostaju u pravosuđu te visokim regulacijama i porezima.
Zaključno
Hrvatska može osloboditi potencijal poduzetničke inicijative kroz sustavnu deregulaciju uvjeta poslovanja, od pokretanja do stečaja. Regulativa za tržište rada i usluga se treba dodatno liberalizirati. Potrebno je uvesti flat tax na dohodak i dobit 15%. Rezanje pretjeranih državnih rashoda je nužna za fiskalno zdravlje nacije, a može se vezati uz rezanje suvišne regulacije. Zato Centar za javne politike i ekonomske analize zagovara slobodno tržište.
Mnogi zagovaraju jači utjecaj Moskve, Pekinga i drugih silnica novih multilateralnih globalnih odnosa. Washington ima veliki izazov da nastavi biti predvodnik ekonomske slobode (izuzimajući pritom niz saveznih država kojima ne treba progresivno vodstvo Washingtona). Primjerice, Texas nudi drugačiji primjer kada je ekonomska sloboda u pitanju. Ako želimo učiti javne politike za ekonomske slobode, know-how nam nude Tallinn, Riga, Vilnius, Tbilisi, Bern, Dublin, Den Haag i drugi glavni gradovi u kojima vlade donose dobre odluke za bolje živote.
METODOLOGIJA IZRAČUNA EKONOMSKE SLOBODE
Prema preciznoj metodologiji izračuna u koju su uključeni mnogi faktori, mjeri se prosječni postotni indeks koji obuhvaća deset ključnih aspekata ekonomske slobode. Svih deset sloboda je jednako odmjereno tako da ukupni rezultat nije pristran prema ikojoj komponenti.
Poslovna sloboda znači mogućnosti započinjanja, provođenja i zatvaranja poslovnih aktivnosti koje nisu ometane složenim birokratskim propisima i postupcima, već postoji efikasna javna uprava. Shodno tome, mjere se broj, trajanje i troškovi postupaka i dozvola za pokretanje i zatvaranje poslovanja, minimalni temeljni kapital i stopa oporavka. Drugim riječima, pojednostavljenje i ubrzane upravnih postupaka, pogotovo kroz digitalizaciju sustava javne uprave, znatno povećava slobodu poslovanja.
Radna sloboda se odnosi stupanj pravne regulacije tržišta rada. Stoga se mjeri udio propisane minimalne plaće u prosječnoj dodanoj vrijednosti po radniku, eventualne prepreke za zapošljavanje dodatnih radnika, složenost postupaka i visina troškova otpuštanja radnika, duljina otkaznog roka, visina otpremnina i broj dopuštenih radnih sati u određenom vremenu. Fleksibilnost tržišta rada je jedna od glavnih karika nužnih za povećanje konkurentnosti radne snage i zaposlenosti u gospodarstvu. Razne rigidne odredbe u zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima povećavaju rizike poslovnom sektoru zbog nemogućnosti prilagođavanja broja i troškova radnika te radnog vremena izazovima konkurentnosti i isplativosti poslovanja. Upravo zbog toga, stopa zapošljavanja je niža nego što bi bila u liberalnijim uvjetima.
Trgovinska sloboda se općenito mjeri kao odsutnost carinskih i necarinskih prepreka koje utječu na slobodu uvoza i izvoza roba i usluga. Postoje različite necarinske prepreke koje je potrebno uzeti u obzir. Količinske prepreke su uvozne kvote, ograničenja izvoza i trgovinski embargo. Među cjenovne prepreke spadaju antidampinške i kompenzacijske mjere, porezna usklađivanja na granici i različite carinske kvote. Pravne prepreke su različiti postupci vezani uz dozvole, odobrenja i zahtjeve, sanitarne, fitosanitarne, sigurnosne i industrijske standarde, pakiranje, označavanje i oglašavanje proizvoda. Ulagačke restrikcije su vezane uz tečajna i ostala financijska pitanja. Carinska ograničenja se odnose na depozitne zahtjeve te postupke za odobravanje i klasificiranje roba. Također, postoje i izravne državne intervencije kroz subvencije i ostale oblike državnih potpora, zatim potpore industriji, regionalnom razvoju, istraživanjima i razvoju tehnologije, restriktivne useljeničke politike i javna nabava, državna trgovanja, državni monopoli i izvršne koncesije. Drugim riječima, trgovinska sloboda se povećava razmjerno s ukidanjem što većeg broja izravnih i neizravnih trgovinskih prepreka.
Fiskalna sloboda podrazumijeva razinu poreznog opterećenja. U tom kontekstu prije svega se mjeri prosjek najviše granične stope poreza na dohodak i dobit te udjela poreznih prihoda u BDP-u. Zemlje bez ikakvog fiskalnog opterećenje su rijetke jer svaka javna institucija treba određeni dio novca poreznih obveznika za financiranje javnih dobara. Ipak, slobodno gospodarstvo ne opterećuje porezne obveznike u mjeri u kojoj bi to predstavljalo znatno opterećenje za isplativost ulaganja, rada, potrošnje i posjedovanja imovine. Liberalne fiskalne politike su u tom kontekstu važne karike gospodarskog rasta, uključujući povećanje ulaganja i zapošljavanja.
Javna potrošnja je udio proračunske potrošnje i transfera na svim razinama javne uprave u BDP-u. Shodne tome, ekonomska sloboda je veća što je javna potrošnja niža. Ovaj kriterij je ipak potrebno uzeti s rezervom. Premda je sniženje javne potrošnje općenito u pozitivnoj korelaciji s rastom BDP-a, vrlo niska razina javne potrošnje može imati i negativne učinke na BDP obzirom da javni sektor ipak treba imati određeni iznos novca poreznih obveznika za financiranje osnovnih javnih dobara, ali pod uvjetom transparentnog i efikasnog javnog upravljanja. S druge strane, postoji mogućnost viših stopi rasta i uz relativno višu razinu javne potrošnje u usporedbi s nekom drugom zemljom, ukoliko su se provode visoki standardi javnog upravljanja, uključujući transparentne, efikasne i poticajne programe javne potrošnje.
Monetarna sloboda se mjeri kroz ponderiranu prosječnu stopu inflacije u zadnje tri godine i stupanj kontrole cijena. U ovom kontekstu, ideal slobodnog tržišta je stabilnost cijena, odnosno odsutnost makroekonomskih intervencija, uključujući i deprecijacije domaće valute sa svrhom poticanja proizvodnje i izvoza, a na štetu potrošača i dužnika.
Investicijska sloboda znači odsutnost prepreka slobodnom protoku kapitala koji se ulaže. U tom kontekstu mjeri se nacionalni tretman stranih ulaganja, transparentnost, efikasnost i birokratsko opterećenje ulagača, restrikcije na kupnju zemljišta, restrikcije u pojedinim gospodarskim sektorima, sigurnost uloženog kapitala od eksproprijacije bez mogućnosti pravedne naknade te kontrola deviza i kapitala.
Financijska sloboda predstavlja razinu efikasnosti bankarskog sustava, uključujući neovisnost od državnih intervencija u financijski sektor. Primjerice, državni vlasnički udjeli u bankama smanjuju konkurentnost i financijsku slobodu. U uvjetima slobodnog tržišta, središnja banka je neovisna, a njezini pravni i nadzorni mehanizmi su ograničeni na poštivanje ugovornih obveza i sprječavanje prijevara. Također, zajmovi se određuju prema tržišnim uvjetima, a ponuda financijskih usluga pojedincima i poduzećima je raznolika. Banke imaju slobodu proširivanja zajmova, prihvaćanja depozita i poslovanja u stranim valutama. Strane financijske institucije slobodno posluju i imaju ravnopravan položaj s domaćim. Shodno navedenim kriterijima, mjeri se stupanj državne regulacije financijskih usluga, državnih intervencija na alokaciju zajmova, eventualni vlasnički udjeli javnog sektora u financijskim institucijama, razvijenost tržišta kapitala i financija te otvorenost stranoj konkurenciji.
Vlasnička prava znače stupanj pravne sigurnosti i slobode stjecanja i akumuliranja privatne imovine. Također se mjeri i eventualno postojanje mogućnosti eksproprijacije, stupanj neovisnosti pravosudnog sustava, prisutnost korupcije u sudstvu te mogućnosti provođenja ugovora.
Sloboda od korupcije je stanje odsutnosti pravne nesigurnosti i neizvjesnosti za gospodarske odnose koja se očituje kroz razne oblike nezakonitih aktivnosti zlouporabe položaja. Korupcija je u barem maloj mjeri prisutna u svim zemljama. Pitanje je u kojoj mjeri je to previše da koči ekonomsku slobodu.
Ovisno o mjerenju pojedine kategorije, koriste se podaci važnih institucija, kao što su Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, Međunarodni monetarni fond, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Transparency International, Economist Inteligence Unit, Europska unija, američka vlada i vlade pojedinih zemalja, izvješća pojedinih tvrtki i dr. Kao što je spomenuto, podatke se može uzimati s rezervom i oprezom te ih se treba preispitivati. Organizacije mogu imati različite podatke ili tumačenja istih podataka, što može relativizirati poziciju određene zemlje na ljestvici, odnosno njezin točan indeks ekonomske slobode. Ipak, indeks vrijedi uzeti u obzir kao okvirni pregled stanja, ključnih problema i korisnih informacija koje mogu poslužiti kao smjernice za dugoročno održive slobodno tržišne reforme i odgovorne javne politike.
