Isprepletenost globalnih rizika i donošenja odluka
Pogled na glavne globalne rizike nedavno je objavila Enterprise Risk Management Initiative pri North Carolina State University (NCSU) u suradnji s firmom Protiviti. Među mnoštvom detektiranih rizika ova analiza stavlja fokus na rizike povezane uz tehnologijom i umjetnom inteligencijom, koji u konačnici imaju i svoju geopolitičku relevantnost.
Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA); politolog i sveučilišni specijalist europskih studija
Analiza je izvorno objavljena 13. veljače 2024. na portalu Ekonomski Lab
Enterprise Risk Management (ERM)
Za razliku od tradicionalnog modela upravljanja (uglavnom financijskim) rizicima koji se često odvija u okviru organizacijskih silosa, Enterprise Risk Management (ERM) znači integrirano upravljanje rizicima. ERM vrijedi u svim oblicima organizacija, što potiče na interdisciplinarnost, te na sagledavanje povezanosti poslovnih politika, javnih politika i vanjskih šokova. Zato Enterprise Risk Management prepoznaje upravljanje ne-financijskim međusobno povezanim vrstama rizika (geopolitika, sigurnosne prijetnje i terorizam, kibernetička sigurnost, tehnološke promjene i umjetna inteligencija, privlačenje i zadržavanje talenata, reputacija, usklađivanje s regulatornim zahtjevima i dr.). Također, ERM povezuje sve rizike sa sustavom strateškog planiranja. Takav cjeloviti pristup zahtijeva redizajn organizacijske kulture, uzimanje u obzir ljudskih i kulturnih čimbenika, podršku vodstva organizacije i horizontalno nadilaženje silosnih ograničenja. Sukladno normi ISO 31000:2018, među bitnim načelima ERM-a su integrirani, sveobuhvatni, uključivi, dinamični i transparentni pristup upravljanju rizicima temeljen na kontinuiranom poboljšanju. Također, ažurirana COSO načela ERM-a uključuju definiranje kulture i vrijednosti, predanost temeljnim vrijednostima, privlačenje sposobnih pojedinaca, analizu poslovnog konteksta, definiranje sklonosti riziku, traženje poboljšanja i komuniciranje informacija o rizicima.
Veliko izvješće
U tom kontekstu, Enterprise Risk Management Initiative pri North Carolina State University (NCSU) i konzultanska firma Protiviti objavili su Veliko izvješće koje uzima u obzir navedenu složenost i isprepletenost globalnih rizika za poslovanje. Naglašeno je postojanje raznovrsnih izvora neizvjesnosti te se ističe značaj geopolitičkih rizika. Međusobna povezanost raznovrsnih rizika prirodno potiče na integrirano upravljanje, odnosno širi pogled na rizike.
Izvješće se temelji se na anketiranju 1 143 predstavnika visokog menadžmenta kompanija diljem svijeta (43% iz Sjeverne Amerike i 16% iz Europe). Detektirani rizici odnose se na 2024. godinu i razdoblje do 2034. Na 39. stranici navedenog izvješća Mark Beasley, profesor integriranog upravljanja rizicima na NCSU-u, ističe kako je „samo povremeno upravljanje rizicima nedovoljno u današnjem okruženju koje se brzo mijenja.“
Glavni rizici
Među glavnih deset rizika za 2024. ističu se redom: 1. inflatorni pritisci; 2. mogućnosti privlačenja, razvijanja i zadržavanja talenata, upravljanja promjenama u očekivanjima i sukcesiji radne snage; 3. kibernetičke prijetnje; 4. rizici povezani s uslugama trećih strana; 5. regulatorne promjene, troškovi i nadzor, primjerice izvješćivanje vezano uz održivost i klimatske promjene; 6. nedostatak novih vještina za digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju; 7. izazovi postojeće digitalne infrastrukture; 8. promjene kamatnih stopa; 9. povećani troškovi rada, i 10. zaštita privatnosti i usklađivanje s rastućim očekivanjima zaštite identiteta.
Kada se pogledaju promjene poretka deset glavnih rizika u desetogodišnjem razdoblju, kibernetički rizici dolaze na prvo mjesto. Pritom se posebice ističe rizik da akteri koji predstavljaju prijetnju iskoriste tehnološke inovacije za stvaranje geopolitičke prednosti i financijske koristi. Nedostatak digitalnih vještina dolazi na treće mjesto, a kao novi rizici (kojih nema na popisu za 2024.) dolaze brzina disruptivnih inovacija te nesposobnost korištenja analiza podataka i tržišnih informacija za povećanje produktivnosti i efikasnosti. Visoko na listi ostaju rizici povezanim uz talentima i regulatornim promjenama.
GEN AI
U izvješću se posebno spominje GEN AI (Generativna umjetna inteligencija) u kontekstu napretka tehnoloških inovacija. Takav će trend negativno utjecati na uspješnost funkcioniranja organizacija kod kojih neće doći do značajnih promjena modela poslovanja. Stoga je u pogledu umjetne inteligencije potrebno usredotočiti se na produktivnost radnika i redizajniranje radnih mjesta. Sve navedeno će utjecati na održivost organizacijske kulture, promjene u radnom okruženju i sigurnost podataka. Također, izazov je kako koristiti GEN AI za identifikaciju kibernetičkih napada i automatizirane odgovore na iste.
Nadalje, u izvješću se navodi kako bi menadžeri za ljudske resurse trebali raditi procjene strateških promjena u odnosu na zahtjeve organizacija u pogledu vještina radnika, pogotovo kod ulaganja u GEN AI. Uz to, GEN AI se spominje i kao podrška kritičnim funkcijama kao što su regulatorno usklađivanje i izvješćivanje.
Kibernetičke prijetnje, disruptivne inovacije, usklađivanje s pravilima o zaštiti privatnosti i smanjivanje ovisnosti Zapada o Kini ubrajaju se u primjere međusobno povezanih geopolitičkih rizika. Navodi se kako više ne postoji izoliranost od geopolitičkih rizika, ne samo za multinacionalne kompanije, već i za srednja i mala poduzeća. Zbog toga izvješće poziva na cjelovito sagledavanje geopolitičkih rizika i njihovo uključivanje u cjelovite procjene rizika. Dodaje se kako bi upravljanje geopolitičkim rizicima trebalo postati jedna od glavnih kompetencija svih poduzeća.
Među ostalim rizicima povezanima s tehnologijama spominju se dezinformacije putem društvenih mreža i različitih platformi te s njima povezana obavještajna aktivnost Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje u opoziciji spram zapadnih demokracija. Uz to, geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine pogoršale su rizik vezan uz kibernetičke prijetnje.
Osim u navedenom izvješću, NCSU je objavio i članak o koristima i rizicima GEN AI tehnologije. Među ostalim izvješćima o globalnim rizicima mogu se navesti primjerice Svjetski gospodarski forum, Standard and Poor’s, McKinsey & Company i dr.
Isprepletenost globalnih rizika i donošenja odluka – Rasprava i zaključci
Dok se s jedne strane nameću novi ekonomski i tehnološki ciljevi povećanja produktivnosti korištenjem umjetne inteligencije, s druge strane postavljaju se također opravdani razlozi za nove javne politike, odnosno nove načine donošenja odluka u okviru korporativnog i institucionalnog upravljanja. Pri tome, na već vrlo popularnu umjetnu inteligenciju nikako ne treba gledati kao ključni indikator globalne konkurentnosti zemalja; ona je samo jedan u nizu alata koji utječu na sposobnost upravljanja s ciljem poboljšanja produktivnosti, kvalitete života i institucija demokratskog kapitalizma, u čemu vodeću ulogu moraju zadržati transatlantske institucije koje su u geopolitički fragmentiranom svijetu jamac ljudskih sloboda i demokracije. Drugim riječima, svaki novi alat, poput umjetne inteligencije, treba biti institucionalno uokviren i nadziran na načine koji će spriječiti njegovu zloporabu; naime, ne-demokratski sustavi nemaju takve kontrolne mehanizme.
Takav je izazov još relevantniji u kontekstu dugoročnih globalnih trendova kojima dominiraju rastući geopolitički rizici i natjecanje suparničkih sila. Stoga je percepcija geopolitičkih i tehnoloških rizika danas opravdano izraženija, pogotovo zbog potencijalnih zlouporaba tehnologija i umjetne inteligencije od strane autoritarnih režima, počevši od Komunističke partije Kine. Kolega politolog Kristijan Kotarski u članku za Lab ukazuje na cilj pretvaranja Kine u inovativnu silu s tehnologijom o kojoj će ostatak svijeta ovisiti.
Također, hibridne prijetnje ostat će u okviru geopolitičkih rizika zajednički nazivnik za mnoge međusobno isprepletene rizike, posebice one vezane uz tehnologije i umjetnu inteligenciju. Dok Rusija postaje sve veća prijetnja europskoj sigurnosti koja se realizira u okviru NATO-a, SAD je već stavio naglasak na opasnost od utjecaja Kineske komunističke partije, programa umjetne inteligencije i digitalnog autoritarizma. Konkretnije, na kinesku AI ekspanziju, koja bi mogla nadilaziti kinesku domaću uporabu, upozorava i izvješće američke obavještajne zajednice, ističući kako Kina ostaje glavna prijetnja američkoj tehnološkoj konkurentnosti.
Uz tehnološko pitanje Kine dolazi i pitanje fizičke i institucionalne sigurnosti. Naime, tektonska promjena nastala nakon ruskog pokretanja široke invazije na Ukrajinu potaknula je na integrirano sagledavanje međuovisnosti rizika u području sigurnosti, energije i obrane. Slijedom toga, u moru neizvjesnosti koje se vežu uz mnoge rizike, barem jedno je izvjesno – pogotovo će europske zemlje nastaviti podizati proračunske izdatke za obranu, što bi moglo imati značajne fiskalne učinke na ne-obrambene dijelove proračuna mnogih zemalja, čime će se otvarati novi fiskalni odnosno financijski rizici. Štoviše, kompleksnost rizika povezanih s javnih politikama, a koji imaju utjecaj i na poslovne politike, zahtijeva reforme koje adekvatno može podržati model upravljanja poznat kao Novi javni menadžment.
Moglo bi se lako zaključiti kako nam je sve izneseno u ovom tekstu više-manje poznato i da je riječ o procesima na koje se s mikro-razine pojedinih poduzeća ili institucija ne može previše utjecati, pogotovo kada je riječ o globalnoj dimenziji mnogobrojnih isprepletenih rizika. To je djelomično točno, s time da vrijedi kao trenutno stanje. Istovremeno, već sadašnjost sigurno i nikako ne isključuje potrebu strateškog sagledavanja kompleksnih rizika kako bismo im se, kroz spremnost na odgovore, što bolje prilagodili.
Stoga će u strategijama svih oblika organizacija (poslovnih, institucionalnih i drugih) biti korisno razvijati dugoročne kapacitete i sposobnosti za integrirano upravljanje rizicima prema modelu ERM-a. Ključno je na sve moguće načine dijeliti korisne informacije koje mogu pomoći u kontroliranju i ublažavanju rizika koje je teško izbjeći, umjesto fatalističkoga pristupa prema kojemu se ne trebamo baviti stvarima na koje ne možemo utjecati.
Autor piše u osobno ime.
Isprepletenost globalnih rizika i donošenja odluka predstavlja temu za daljnje analize javnih politika.
Povezana tema/intervju – Dezinformacije u pozadini uglavnom imaju geopolitičke rizike
Pročitajte sve analize autora na portalu Ekonomski Lab
