Share

Javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu

Javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu. Jesu li javna poduzeća efikasna? Da, u trošenju, ukruhnjivanju i stvaranju omče oko vrata gospodarstvu! To je početna misao bilo kakve analize o efikasnosti javnih poduzeća naspram privatnih poduzeća.

Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)

Emisija Informer, NOVA TV (VIDEO)

Nedavno su objavljeni podaci FINA-e o 584 najveća poduzeća obveznika konsolidacije. Ti podaci su analizirani i prezentirani kroz medije javnosti. Izvedeni su zaključci kako su javna poduzeća efikasnija od privatnih. Naravno, to je daleko od istine. Tu tvrdnju odbacujemo kroz nekoliko argumentacija koje slijede.

1.Reprezentativnost uzorka

Podaci FINA-e obuhvaćaju relativno mali uzorak ukupnih gospodarskih subjekata. Analiza FINA-e obuhvaća isključivo gospodarske subjekte koji su obveznici izdavanja konsolidiranih financijskih izvješća. Takvih poduzetnika je u analizi 584 od ukupno 263.877 aktivnih poduzetnika na dan 31. prosinca 2015., što predstavlja 0.22% gospodarskih subjekata. Navedeni uzorak je premalen da bi se stvorila precizna slika o efikasnosti pojedinog sektora.

2.Pokazatelj efikasnosti

Efikasnost se mjeri pokazateljem proizvodnosti koji uzima zaradu po zaposlenom. Broj zaposlenih u javnom sektoru čini 10% od ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje 31,5% dobiti, a 60% koliko ih je zaposleno u privatnim poduzećima ostvaruje svega 55 % dobiti. Prema tom pokazatelju bi se moglo zaključiti da prosječno jedan zaposlenik u javnom poduzeću ostvaruje veću dobit od onog u privatnom. Svakako prilikom analize efikasnosti ne bi trebali koristiti pokazatelj proizvodnosti (zarada po zaposlenom). Trebali bismo sagledavati druge važnije mjere efikasnosti kao što je ekonomičnosti (stupanj štedljivosti u ostvarivanju učinaka),profitabilnosti (ostvarena dobit u odnosu na imovinu), pokazatelji investiranja (stvaranje prinosa ulagačima) i pokazatelji stabilnosti (npr. koeficijent likvidnosti poslovanja).

3.Problem outlier-a

Ako bi i dali priliku pa razmotrili analizu FINA-e, tu možemo uočiti problem outlier-a koji iskrivljuje dobivene vrijednosti. Naime, ukupna dobit koja je ostvarena u ukupnom poslovnom sektoru je 8 milijardi kn, od čega 2,5 milijarde kuna ostvaruju javna poduzeća, a sam HEP gotovo 2 milijarde kuna. Drugim riječima HEP sam ostvaruje 80% dobiti svih javnih poduzeća. Stoga je upitno koliko je statistički značajno uzimanje odnosa dobiti po zaposlenom kao mjere efikasnosti poslovanja.

4.Kriterij 5 najvećih dobitaša

U top 5 najvećih dobitaša, HEP se jedini nalazi od javnih poduzeća, a čak četiri kompanije su većinskom privatnom vlasništvu: Adris, Agrokor, HT i Podravka. Dakle i po tom kriteriju javna poduzeća su efikasnija u svojem poslovanju. Ako gledamo područja iz kojih dolaze najuspješnija poduzeća, to su prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, financijska djelatnost ,itd. Upravo su to sektori u kojima su većinom prisutna privatna poduzeća. Znamo da javna poduzeća participiraju na tržištima prirodnih resursa: voda, šuma ili struje, plina i komunalija gdje vrlo često imaju monopolski položaj. Upravo im monopolistički položaj omogućuje visoke neto profitne marže koje onda plaćaju građani kroz visoke račune za struju, vodu ili plin. Potrebno je istaknuti da državne potpore Hrvatskim željeznicama dodatno iskrivljuju mogućnost da se po efikasnosti uspoređuju javna i privatna poduzeća.

Kakva su javna poduzeća?

U Hrvatskoj posluje 1420 javnih poduzeća s ukupnom imovinom u vrijednosti od 347 mlrdkn. Od 1420 javnih poduzeća 831 u je potpunom, 589 mješovitom i 191 u većinskom državnom vlasništvu. Treba istaknuti da su pojedina javna poduzeća izraziti gubitaši, kao što su Vjesnik, Croatia airlines, Hrvatska pošta, Jadrolinija, HRT, HŽ. Riječ je o desecima milijuna kuna. Ona javna poduzeća koja posluju s dobiti kontinuirano imaju smanjene prihode. Tako u 2014. od 54 javnih poduzeća 33 je bilježilo pad prihoda. Prihod im je pao za 43 % ukoliko gledamo 2014. u odnosu na 2013.

Sasvim je jasno da privatna poduzeća posluju po tržišnim načelima u kojima se ne tolerira gubitak. S druge strane, javna poduzeća posluju po principima javnog upravljanja. To i objašnjava činjenicu da kad tržište stagnira padaju plaće privatnim poduzećima. S druge strane, plaće ne padaju nužno u javnim poduzećima. Usporedno gledano, javna poduzeća imaju 40 % veće plaće od onih u privatnom sektoru. Javna poduzeća ne poznaju osnovna korporativna načela i menadžerske koncepte upravljanja. Javna poduzeća uglavno vrlo slabo poznaju standarde poslovanja kao što su TQM ili ISO 9001. Poslovni procesi se često ne mjere u javnim poduzećima. Poznato je da ono što time možemo upravljati. Ono čime upravljamo možemo i poboljšavati. Dakle, javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu

Koja je poruka?

Uloga države je stvoriti okvir za poduzetničku i tržišnu slobodu, odnosno provoditi članak 49 Ustava. Država bi trebala smanjivati svoj monopolistički i vlasnički utjecaj u pojedinim sektorima. Potrebno je restrukturirati javna poduzeća ili privatizirati ih što više. Država se pokazala lošim gospodarstvenikom. Mnoga javna poduzeća su se dokazala kao poligoni za mnoge političke stranke. Javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu.