Share

Ključna pitanja oko novog zaduživanja

Ključna pitanja oko novog zaduživanja hrvatskih poreznih obveznika vezana su uz događaj od 16. studenoga 2017. Hrvatska se putem obveznica zadužila za 1,275 milijardi eura. Obveznice imaju dospijeće do 2030. Prinos im je 2,953 posto, uz kupon od 2,75 posto. Objavljeno je da će se ta sredstva koristiti za otplatu i refinanciranje dugova cestovnog sektora koji iznose oko 5 milijardi eura.

Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize

Koliko je dobro što smo se zadužili ?

Novo refinanciranje duga ima dva cilja: 1. osigurati srednjoročnu stabilnost javnog duga te u konačnici 2. smanjiti ukupni dug cestovnog sektora, koji iznosi nešto više od 5 milijardi eura, na razumnu razinu (barem za upola do 2025.), kako zaduženje ne bi više predstavljalo problem u otplati.

Izdavanje obveznica dolazi u razdoblju pozitivnih makroekonomskih konvergencija kada hrvatski javni dug pada prema udjelu od 80% u BDP-u, dok se ekonomski rast za 2018. procjenjuje na oko 3% BDP-a. To je osiguralo jeftiniji pristup kapitalu i to prema kamatnoj stopu nižoj od 3% (2,95 posto). Do sada se zaduživalo po većim kamatnim stopama jer je premija rizika bila viša. U uvjetima jeftinijeg pristupa kapitalu novo izdanje obveznica (refinanciranje) može se smatrati uspješnim.

Što će se dogoditi ukoliko idućih godina kamate počnu rastu, a novac više ne bude jeftin – hoćemo li “potonuti”?

Potencijalni rast kamatnih stopa neće utjecati na trošak kamata. Razlog je taj što država na navedeno izdavanje obveznica plaća fiksne godišnje kupone i nominalnu vrijednost po dospijeću. Promjene kamatnih stopa će utjecati na zarade investitora koje će njima trgovati na sekundarnom tržištu.

Ono što je najvažnije za istaknuti jest da bi Hrvatska svoj javni dug trebala snižavati strukturnim reformama koje izostaju (u smislu ambicioznijeg pristupa). Hrvatska do 2025. može napraviti ambiciozne reformske pomake. Problemi se moraju rješavati “iznutra” – bitna je kvaliteta institucija i javnog menadžmenta koji trebaju pridonijeti povećanju konkurentnosti. Na takav način će se najbolje i najsigurnije povećati kreditni rejting. Tada će i dodatna zaduživanja, koja je teško izbjeći, biti još jeftinija. U tom smislu, treba se provesti restrukturiranje cestovnih poduzeća ili njihova privatizacija. Država je nebrojno puta pokazala da loše upravlja svojom imovinom.