Share

New Public Management – Public Policy for Institutional Reforms

New Public Management – Public Policy for Institutional Reforms
Novi javni menadžment – javne politike za institucionalne reforme

Daniel Hinšt – Centre for Public Policy and Economic Analysis (CEA), Vice President

Abstract
The New Public Management model contains public policies for market-driven institutional reforms. Countries that applied this model are generally among the TOP 20 in global rankings concerning human development, human freedom, economic freedom, ease of doing business, market deregulation, competitiveness, anti-corruption transparency and liberal democracy. While the Nordic countries introduced outsourcing and competition within their welfare systems, and Germany strongly focused on privatizations, the Anglo-Saxon countries, and especially the United States, outsource even parts of their national security to private military and intelligence contractors. However, the New Public Management model does not undermine the role of government, but encourages its downsizing and opening for competition, privatization, deregulation and transparency. While the New Public Management is inclusive toward communities and markets, the application of the model can improve institutions and governance by creating predominantly horizontal structures, which ensure connections between different parts of organization and coherent public policy framework. Finally, public management reforms depend on critical thinking, based on the multidisciplinary expertise, which contributes to innovative and inclusive problem-solving institutions, with sufficient level of civic virtues and social trust.

Keywords: New public management, public policy, institutional reforms, economic freedom, multidisciplinary approach, social trust

Sažetak
Model novog javnog menadžmenta sadrži javne politike za tržišno usmjerene institucionalne reforme. Zemlje koje su primijenile ovaj model općenito su među prvih dvadeset na globalnim ljestvicama vezanima uz ljudski razvoj, ljudsku slobodu, ekonomsku slobodu, lakoću poslovanja, deregulaciju tržišta, konkurentnost, antikorupcijsku transparentnost i liberalnu demokraciju. Dok su nordijske zemlje uvele vanjsko ugovaranje usluga (outsourcing) i tržišno natjecanje unutar svojih sustava države blagostanja, a Njemačka se snažno usmjerila na privatizacije, anglosaksonske zemlje, a posebice Sjedinjene Države, ugovaraju čak i dijelove nacionalne sigurnosti s privatnim vojnim i obavještajnim pružateljima. Međutim, model novog javnog menadžmenta ne zanemaruje ulogu države, već potiče njezino smanjivanje i otvaranje za tržišno natjecanje, privatizaciju, deregulaciju i transparentnost. Dok je Novi javni menadžment uključiv prema zajednicama i tržištima, primjena ovog modela može poboljšati institucije i upravljanje stvaranjem pretežito horizontalnih struktura, koje osiguravaju veze među različitim dijelovima organizacije i koherentan okvir javnih politika. U konačnici, reforme javnog upravljanja ovise o kritičkom razmišljanju, temeljem multidisciplinarne ekspertize, koja doprinosi inovativnim i inkluzivnim institucijama usmjerenim na rješavanje problema, s dovoljnom razinom građanskih vrlina i društvenog povjerenja.

Ključne riječi: Novi javni menadžment, javne politike, institucionalne reforme, ekonomske slobode, multidisciplinarni pristup, društveno povjerenje

Hrčak ID:266914; Acta Economica Et Turistica, Vol. 7, No. 2, 2021 – scientific review; Libertas međunarodno sveučilište (Libertas International University)

READ ARTICLE/PROČITAJ ČLANAK (HR/EN)

Relevantne CEA analize

Methodology of measuring the economic freedom and policy framework
Assessing Croatia’s policy performance within the European Union