Share

Nova ekonomska strategija Brazila

Nova ekonomska strategija Brazila znači plan povećanja ekonomske slobode, olakšanje ulaganja i snažno partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Matej Hittner, član Izvršnog odbora CEA

Otkako je razotkriven najveći korupcijski skandal u povijesti Brazila te ga se nedvojbeno povezalo s vladajućom ljevičarskom garniturom, na brazilskoj političkoj sceni se otvorio prostor za kandidatom koji će pod parolom promjene uspjeti uspjeti uvesti i potaknuti ekonomske slobode u Brazilu. Kako je korupcija bila okidač za dolazak Bolsonara na vlast, ostaje upitna stvarna želja naroda Brazila za slobodno-tržišnim reformama. Desetljeća socijalističke propagande ostavila su pojmove kapitalizma i tržišta sinonimima za (američki) imperijalizam odnosno za socijalno nepravedne odnose u kojima će stanovnici Brazila uvijek izvuči deblji kraj. No u zadnje vrijeme, jačanjem masovne ekonomske i političke krize u Venezueli te zbog percepcije Čilea kao najrazvijenije države u Južnoj Americi, došlo je do promjene paradigme. Možda narod Brazila želi čileanizaciju države. Neovisno o tome, Bolsonaro se obvezao beskompromisno težiti smjeru slobode, te je svoje stavove poentirao postavljanjem čikaškog momka Paula Guedesa za ministra gospodarstva, čiji opseg ujedno pokriva državni proračun i vanjsku trgovinu. Tim potezom Guedes je postavljen za čelnog čovjeka brazilske gospodarske reformacije.

Guedes se obvezao ukinuti brazilski trgovinski protekcionizam, smanjiti poreze i regulacije, srediti javne financije, privatizirati javne firme te reformirati mirovinski sustav, a ovo posljednje će biti jedan od najtežih izazova Bolsonarovog mandata.

Kao zagovornik šok terapije, ministar gospodarstva Guedes priprema Brazil za seriju rapidnih i dubokih reformi za slobodno tržište. Razmatra se privatizacija gotovo svih javnih firmi, uključujući banke i naftnu kompaniju.

Potreba za otvranjem države međunarodnoj trgovini evidentna je kada se usporede cijene određenih proizvoda s cijenama iz SAD-a. Primjerice iPhone i ostala potrošačka elektronika duplo je skuplja u Brazilu nego u SAD-u. Najnoviji iPad čak je 140% skuplji nego u SAD-u. Iz toga razloga, bilo je za očekivati da će se tijekom Bolsonarovog posjeta SAD-u otvoriti pitanje trgovinskih odnosa dvaju najvećih gospodarstava zapadne hemisfere. Prvi Tijekom svojeg prvog susreta u ožujku 2019., Bolsonaro i Trump su afirmirali otvaranje tržišta poljoprivrednim dobrima, pa su se državne tako obvezale srezati tarife i kvote na razmjenu žita i mesa (uz redefinirane uvjete fitosanitarne kontrole).

Jedna od zanimljivijih ideja je da NASA i američke svemirske kompanije lansiraju rakete iz Brazila, točnije iz pokrajine Alcantara, obzirom da bi njezina blizina ekvatoru omogučila dosezanje svemira uz manje troškove goriva. Za usporedbu, Europska svemirska agencija lansira svoje rakete iz Francuske Gvajane, smještene između Brazila i Surinama. Osim blizine ekvatoru, ključna je blizina Atlantskog oceana, u slučaju raspada rakete pri napuštanju orbite.

Kao znak dobre volje u razvijanju pozitivnih odnosa, Brazil je ukinuo vize za američke državljane, a Trump je Bolsonaru ponudio podršku ukoliko Brazil poželi postati članica OECD-a. Spominjalo se i jačanje odnosa između Brazila i NATO saveza, te čak potencijalni ulazak Brazila u taj savez.

Kako bi se dobio jasniji dojam u značaju Brazila kao ekonomske sile, usporediti ćemo ga sMeksikom kao važnim trgovinskim partnerom SAD-a, ujedno i predmetom mnogih kritika od strane Trumpa.

Brazil ima gotovo 70% više stanovnika od Meksika i 60% veći BDP. Brazil se ujedno nalazi u ekonomski nepovoljnijoj situaciji. U usporedbi s Meksikom, ima veći udio udio duga i deficita u BDP-u, višu stopu nezaposlenosti, percepciju o većoj korumpiranosti, te više ubojstva na 100,000 stanovnika.

Brazil se na Doing Business indeksu Svjetske Banke nalazi na 109. mjestu te je rangiran izrazito loše po pitanju pokretanja posla (140. mjesto), dobivanja građevinskih dozvola (170. mjesto), registracije imovine (137. mjesto) i plaćanja poreza (184. mjesto). Za usporedbu, Hrvatska se nalazi na 58. mjestu te bilježi bolji skor za svaku od navedenih kategorija (pogotovo kada se u obzir uzmu već provedene regulatorne reforme pokretanja poslovanja, građevinske dozvole, registracije vlasništva i olakšanja plaćanja poreza).

Zaključak:

Nova ekonomska strategija Brazila temelji se na dosljednom provođenju Washingtonskog konsenzusa, čije su točke:

  1. Fiskalna disciplina
  2. Preusmjeravanje javnih rashoda
  3. Porezna reforma čiji cilj je snižavanje poreza
  4. Liberalizacija kamatnih stopa
  5. Konkurentski tečaj
  6. Trgovinska liberalizacija to jest ukidanje ili veliko smanjivanje poreza i carina na uvoz
  7. Liberalizacija inozemnih investicija
  8. Privatizacija državnih tvrtki
  9. Deregulacija odredbi raznih propisa koji ograničavaju tržišnu konkurenciju
  10. Zakonska zaštita vlasničkih prava

Riječ je o šablonskom ekonomskom liberalizmu koji sam po sebi nije sporan, no uzevši u obzir dugu povijest socijalizma u Brazilu, kronični nedostatak ekonomskog liberalizma će implementaciju Washingtonskog koncenzusa svakako činiti izuzetno teškom. Pred Bolsonarom je veliki izazov reforme gospodarstva te su dobri gospodarski odnosi dviju najvećih ekonomija zapadne hemisfere svakako dobrodošli.