Share

Oslobodimo tržište spolnih usluga od represivnog zakona

Oslobodimo tržište spolnih usluga od represivnog zakona – stav je Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) koji se zalaže za slobodno tržište, deregulaciju, slobodu poduzetničke inicijative i slobodu izbora svake osobe, pogotovo kada se tabuima stvara regulatorna represija. Reagiramo na Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kako ga je predložilo Ministarstvo unutarnjih poslova putem portala e-Savjetovanje.

Člankom 12. prijedloga zakona nastavlja se represivna tradicija zabrane tržišta spolnih usluga. Regulator smatra nedopustivim „nuđenje, pružanje i korištenje spolnih usluga“. CEA smatra nedopustivim da se dobrovoljni tržišni odnosi reguliraju zakonom koji ujedno zabranjuje tučnjavu i nasilničko ponašanje, obmanjivanje službenim položajem, ometanje slobode kretanja i druge notorne prekršaje.

Sasvim je jasno da organizaciju prisilne prostitucije treba zabraniti i prema istoj primjenjivati odgovarajuće mjere, pogotovo zbog zaštite osoba. Ipak, dobrovoljno nuđenje, pružanje i korištenje spolnih usluga stvar je slobode izbora na tržištu, a ne kolektivnog nametanja što je društveno prihvatljivo.

Predlagatelj baš objašnjava kako „prostitucija predstavlja društveno neprihvatljivi oblik ponašanja“ te da društvo treba suzbijati prostituciju propisivanjem prekršajne odgovornosti prema korisnicima i pružateljima. „Svrha propisivanja prekršaja je zaštita javnog morala, odnosno zaštita općeprihvaćenih pravila društvenog ponašanja.“ Pitamo se tko je to odredio da si uzima pravo regulacije, odnosno nije li došlo vrijeme za reformu takvog mentaliteta koji narušava spolne i tržišne slobode?

Regulator se time stavlja u poziciju arbitra oko individualne slobode i samog tržišta. Stoga se pitamo koje je izvorište odluke regulatora da ima represivan pristup prema dobrovoljnoj djelatnosti?

Također, predlagatelj člankom 26. želi sankcionirati i ugostiteljske objekte zbog „narušavanja javnog reda i mira“, što se odnosi i na organizaciju spolnih usluga. Ipak, to nije sve. Zakonski se zabranjuje spolni odnos na javnom mjestu koje se definira kao svaki prostor koji je u bilo koje vrijeme bezuvjetno dostupan svakome. Dakle, javno mjesto su i poslovni subjekti koji se bave ugostiteljskim, smještajnim, zabavnim i drugim sličnim uslugama. U tom smislu, premda to nije izravno istaknuto, ovaj zakon targetira i na veliku tabu temu – swingerske klubove. Treba istaknuti da se swingerski klubovi u Hrvatskoj mogu zakonito organizirati samo kroz udruge koje organiziraju zatvorene manifestacije samo za članstvo.

Tržište spolnih usluga nije nepoznat pojam ili tabu izvan Hrvatske, te je u mnogim zemljama Europske unije u potpunosti razvijeno i izjednačeno sa tržištima drugih usluga, što podrazumijeva i uređene radnopravne statuse, mogućnost osiguranja pružatelja spolnih usluga, te sva ostala prava koja posjeduju djelatnici u drugim sektorima.

CEA smatra kako Hrvatska treba gledati prakse slobodnih zemalja u kojima je tržište spolnih usluga i swingerskih klubova slobodno. Njemačka, Austrija, Švicarska, Nizozemska i Danska su zemlje koje Hrvatskoj mogu biti primjeri kako je sloboda tržišta spolnih usluga i swingerskih klubova dovela do razvoja turizma i cijelog društva. Smatramo to poželjnom opcijom da ljudi samostalno odluče što žele, umjesto da se vodimo primjerima zaostalih zemalja čija društva njeguju tabue, prikrivanje otvorenosti, narušavanje istine i moralnu hipokriziju. Izvucimo našu domovinu iz tog kruga i oslobodimo tržište kako bismo ljudima dali priliku za odabir, umjesto da se njeguje represivni zakon.