Share

Otvoreno pismo teksaških libertarijanaca

Otvoreno pismo teksaških libertarijanaca članak „Libertarijanci i Teksas“ (h-alter.org) isporučuje Centar za javne politike i ekonomske analize. Kritički osvrt autora se odnosi na CEA članak „Texas je odličan primjer za hrvatsku transformaciju“. Za početak, Centar za javne politike i ekonomske analize ima kraticu CEA, umjesto „CJPEA“ kako se navodi.

Daniel Hinšt, Petar Vušković i Filip Galić, ispred CEA

Argumentacija vezana uz Centar za javne politike i ekonomske analize

Kada se već navodi sumnja u stručnost naših analiza, potrebno je reći da u Centru djeluju tri doktora znanosti, dva doktoranda i magistri specijalisti u raznim istraživačkim područjima. Centar okuplja ekonomiste, pravnike, politologe i druge struke koje zajedno mogu surađivati. Snaga našeg Centra je širina znanja članova i spremnost na suradnju i s akademskom zajednicom.

Autorov članak je kritički jer donosi drugačije mišljenje. Apsolutno smo spremni razgovarati u okvirima tih razlika i pozivamo autora na otvorenu diskusiju. Svakako nam laska što nas autor vidi kao ”opasnost”. Još nam više imponira to što smatra da smo spremni podržavati sve pozitivne javne politike usmjerene prema rezanju (suvišne) regulative. To znači da je naše djelovanje ispravno. Možda autor nije proveo dovoljno vremena proučavajući rad i za što se zalažemo kada je slobodno tržište u pitanju.

Jesmo li mi „nova grupa libertarijanaca koji vatreno zagovaraju svoju političku agendu“ neka javnost prosudi sama. Ali nismo radikalni libertarijanci u smislu da se protivimo državi u cijelosti. Državu ne treba generalizirati, kao što se to često paušalno radi u javnosti. Mi smo slobodno tržišni think tank koji zagovara smanjenje uloge države, rezanje prekomjerne regulative i poreza te više tržišne konkurencije. Tržišne slobode su vrijednosti iz članka 49. hrvatskog Ustava, što je autor očito propustio uočiti.

Kada javne politike vode prema poreznom i regulatornom rasterećenju poduzetnika, više se novca ostavlja onima koji stvaraju vrijednost, ulažu i zapošljavaju. Rasterećenje poduzetnika otvara prilike za radništvo. To je ključ koji CEA uvijek podržava tko god takav smjer javnih politika zagovara i provodi. Činjenica jest da su se konačno određene reforme počele provoditi. Uvijek ćemo braniti dobre stvari i kritizirati loše, predlažući promjene smjera.

Insinuira se da u Izvršnom odboru Centra za javne politike i ekonomske analize nema žena. To je neozbiljan i neuspješan pokušaj provokacije. Također je i netočan. Na tragu toga, CEA kao liberalni think tank ne podržava nikakve kvote. Svaki član i članica CEA slobodni su kandidirati se za tijela određena statutom. Autor možda ”liberalno” smatra kako je sustav kvota izraz progresa. Istina je da sustav kvota guši slobodu, pogotovo kada je u pitanju sloboda građanskog udruživanja u udruge.

Argumentacija vezana uz Texas kao model za Hrvatsku

Odgovaramo na neke od komentara za Texas.

Da li je bivši teksaški guverner Rick Perry „primjer razarajućeg anti-intelektualizma“, neka autor prosudi samostalno. Rick Perry je ipak produktivno iskoristio svoje intelektualne kapacitete. Rick Perry je bio intelektualno dovoljno zreo da ne drži isključivo do suvišne teoretske rasprave, već da dobru teoriju primijeni u praksi i ostvari rezultate. Te rezultate su demokratskim putem ocjenjivali građani Texasa imajući u vidu da je Perry „the longest-serving governor in Texas history“.

Spominje se da je stopa nezaposlenosti u Texasu tek 1 postotak niža od stope nezaposlenosti u SAD-u. Međutim, za ocjenu rezultata Texasa mnogo je važnije gledati koliko je novih radnih mjesta stvoreno u Texasu. Zato dajemo naš citat iz kritiziranog članka: „Texas ima manje od desetine američkog stanovništva. Svaki treći američki posao stvori se baš u Texasu. Tijekom posljednje financijske krize, skoro svaki drugi američki posao je stvoren u Texasu.“

Navodi se da „Teksas ima nešto brži rast stanovništva od ostatka zemlje, ponajprije zahvaljujući višim stopama imigracije“. Koliko su plaće u Texasu niske, nećemo prosuđivati. Dobro je da se otvaraju prilike za zapošljavanje pod uvjetima na koje radnici pristaju. Više ekonomske slobode otvara više prilika za rad pa i veće plaće, nego u slučajevima kada je te slobode manje. Bitno je da politika otvara prilike za zapošljavanje u privatnom sektoru i ograničene prilike za zapošljavanje u javnom sektoru – ali onih koji će provoditi reforme za povećanje tržišne slobode.

„Teksaško ekonomsko čudo velikim dijelom se temelji na konkuriranju drugim američkim državama“. To je ono što CEA zagovara – konkurentnost. Da li se to postiže „kroz obaranje sindikalnih prava i radničke zaštite“ treba ipak reći da je najbolja zaštita radnika onda kada država stvara uvjete za lako zapošljavanje. Radnici žele raditi, umjesto da im regulativa sprječava rad.

Ne smatramo da „porezi ukidaju slobodu“, ali svakako smanjuju slobodu. Nismo apsolutno protiv poreza, nego za manju državu koja je razmjerna potrebama poreznih obveznika, odnosno onih koji stvaraju vrijednost. Porezi su korisni za nužne funkcije države i osnovnih javnih usluga. U tom smislu, nema govora o generaliziranju pojma „uhljeba“. Pitanje je tko provodi javne politike za rasterećenje, a tko radi drugačije. Mislimo da u javnoj upravi ima mnogo kvalitetnih službenika, ali i niza drugačijih slučajeva. Kako se već spominje i tema rezanja regulacije, jasno je da je to također prioritet kako bi se poduzetnici rasteretili.

Istina jest da Texas ima „porez na nekretnine“, što i spominjemo u članku. Zato Texas nema porez na dohodak i dobit, baš zato da bi rad bio rasterećen. Tako se otvaraju prilike za posao. Ne znamo po čemu je to teksaški porezni sustav regresivan.

Autor spominje da su u Texasu porezi na nekretnine četvrti najviši u SAD, pa time testira naš libertarijanski žar. Smatramo da je bolje da država ima niski ili nikakav porez na dohodak i dobit, pa da nužne prihode dobiva kroz oporezivanje nekretnina. Umjesto vršarenja po pojedinim porezima, treba gledati da je ukupno porezno opterećenje u Texasu relativno nisko i time privlačno mnogima.

Autor spominje kako „niski porezi istovremeno znače i slabu ponudu javnih usluga“. To ne mora biti nužno tako. Niski porezi mogu biti poticajni za gospodarsku aktivnost i porezne prihode. Onda ima i više novca za javne usluge.

Navodi se da „autori iz CJPEA preporučaju da Hrvatska također ukine porez na dohodak“. CEA zagovara flat tax 15% uz povećanje neoporezivog dohotka. To je još jedan autorov propust prilikom pripreme članka.

Spominje se kako je financiranje državnih sveučilišta u Teksasu „robusnije nego u mnogim američkim državama“. Kroz kritike se stvara se slika kao da je CEA skupina radikalnih libertarijanaca koji gledaju na svijet kroz „sve ili ništa“. Onda bi to znači da mi ne bismo trebali vidjeti dobre stvari u Texasu samo zato što postoji državno financiranje sveučilišta itd. CEA zagovara mogućnost državnog financiranja sveučilišta, ali kroz vaučere, sukladno konkurentnom švedskom modelu. Umjesto da nas se smatra socijalno neosjetljivima, zagovaramo model fleksigurnosti na tržištu radu.

Zaključno, apsolutno smo spremni i pozivamo autora na ozbiljno, argumentirano raspravljanje. Pluralizam mišljenja je dobar u okvirima istine i poštovanja. Javni diskurs mora otići na višu razinu. Također, moraju se u javnom prostoru početi javljati nove ideje i prijedlozi novih policy modela. To je preduvjet da se hrvatsko društvo i gospodarski i mentalno pokrene naprijed.