Share

Politički kompas – kako se stranke odnose prema ekonomskoj slobodi?

Politički kompas nas informira kako se stranke odnose prema ekonomskoj slobodi. Zato su Centar za javne politike i ekonomske analize te Lipa – udruga poreznih obveznika poslali poziv političkim opcijama da ispune Politički kompas. Sve političke opcije su mogle ocijeniti svoje stavove gdje postoje jasne alternative za smjer javne politike i odnos prema ekonomskoj slobodi. CEA i Lipa su potom provjerile sukladnost dostavljenih odgovora političkih opcija u odnosu na programe i stavove (kao i iskustva vladanja), ne samo za opcije koje nisu dostavile odgovore, već i za sve ostale opcije. Političke opcije su grupirane ovisno o tome da li je program pojedinačni ili koalicijski.

POLITIČKI KOMPAS ocjenjuje političke opcije od 1 do 2. Tim redoslijedom su prema skoru i poredane. Ocjena 1 predstavlja pozitivan stav politike prema ekonomskoj slobodi, a 2 znači sklonost državnim intervencijama u ekonomske slobode. 1,5 je stav koji govori o srednjem ili umjerenijem rješenju.

CEA-Lipa žele kroz Politički kompas potaknuti političke opcije da zbog interesa demokracije razmišljaju, planiraju, dizajniraju i provode javne politike koje pružaju rješenja za ključne izazove hrvatskih građana. Dosta nam je politikantskih prepucavanja bez sadržaja. Stoga tražimo rješenje da svaka opcija definira svoju ideološku orijentaciju i razvije vlastiti politički pristup.

CEA i Lipa su kroz Politički kompas pitanja u velikoj mjeri dizajnirali prema metodologiji ekonomske slobode partnerskog Fraser Instituta. Pritom je kroz Politički kompas primijenjen politološki pristup za dizajn mogućih orijentacija i alternativa javnih politika. Opcije se ocjenjuju u odnosu za ekonomsku politiku, uzimajući u obzir ključne izazove hrvatskog gospodarstva za strukturne reforme.

Ekonomska sloboda znači da stvaratelji vrijednosti traže manju potrošnju države kako bi se smanjivali deficit i javni dug, te zatim i porezi. Novac treba biti stabilan, a monetarna politika neovisna od izvršne vlasti, kao i kreditno tržište. Država se treba osloboditi vlasničke i upravljačke kontrole nad što više poduzeća i nekretnina. Javna uprava mora odgovarati potrebama onih koji ju financiraju. Regulativa za poslovanje treba biti što jednostavnija uz mali administrativni trošak.

Politički kompas – ukupni politički skor

Pametno 1,1, HKS 1,2, Most 1,5, HDZ 1,6, BM365 1,7, Narodna koalicija 1,8

Potrošnja države: Kakav je odnos prema pojedinim segmentima državnih rashoda? Treba li rezati državu? Smije li postojati zadnja „linija obrane“? Što sa subvencijama i javnim investicijama?

Pametno 1,0, HKS 1,2, Most 1,7, BM365 1,7, Narodna koalicija 2,0, HDZ 2,0

Porezi: Treba li smanjivati porez na dobit, dohodak i PDV? Treba li uvesti porez na nekretnine? Trebaju li novi porezi?

Pametno 1,2, Most 1,4, HKS 1,5, HDZ 1,8, BM365 1,8, Narodna koalicija 1,8

Deficit: Treba li snižavati deficit i javni dug?

Pametno 1,0, HKS 1,0, Most 1,8, BM365 2,0, HDZ 2,0, Narodna koalicija 2,0

Novac: Treba li zadržati stabilnu monetarnu politiku? Treba li se država uplitati u određivanje kamatnih stopi na tržištu?

Pametno 1,0, HKS 1,0, HDZ 1,5, Narodna koalicija 1,5, BM365 1,8, Most 2,0

Upravljanje: Treba li obrazovne i zdravstvene usluge financirati vaučerima ili kao do sada? Treba li nastaviti s privatizacijom? Smije li država posezati u II. mirovinski stup? Treba li ocjenjivanje službenika biti od korisnika javnih usluga?

HKS 1,1, Pametno 1,2, Most 1,2, BM365 1,7, HDZ 1,9, Narodna koalicija 1,9

Regulativa: Treba li država manje regulirati tržište i deregulirati poduzetničku inicijativu? Treba li smanjivati administrativne troškove, razne zahtjeve i dozvole kroz sveobuhvatnu regulatornu reformu? Treba li nastaviti s liberalizacijom tržišta usluga i uklanjati prepreke konkurenciji? Treba li se ograničavati slobodu trgovine i kreditno tržište? Treba li osnivanje poduzeća biti oslobođeno javnobilježničke ovjere? Treba li Zakon o radu vrijediti jednako za sve radnike?

Pametno 1,0, HKS 1,2, Most 1,3, HDZ 1,7, BM365 1,8, Narodna koalicija 1,8

INFORMACIJA:

CEA i Lipa su ovu analizu radile prije svega temeljem dostavljenih odgovora ali i analize programa koja je služila za provjeru sukladnosti. Gledalo se i iskustvo političkih opcija tijekom vlasti. Opcije su imale priliku dostaviti odgovore do 22. kolovoza 2016. godine, uz nekoliko požurnica. Pitanja su uvelike rađena prema metodologiji ekonomske slobode od Fraser Instituta.

CEA je neovisni think tank i ne stoji iza bilo koje opcije. Stoga se stajališta stvaraju neovisno. Dakako, CEA je otvorena za savjetodavnu suradnju sa svim opcijama, pogotovo s onima koji u što većoj mjeri zagovaraju slobodno tržište. To je dio slobode u okvirima građanskog društva da se stvara što šira koalicija i klaster skupina koje zagovaraju slobodno tržište. Članovi CEA mogu osobno biti članovi i/ili na izbornoj listi neke od opcija, što je političko pravo u okviru demokracije.