Potencijal ekonomske slobode uz ambicioznije reforme može dovesti do dodatnog olakšanja uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.
Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), politolog
Kanadski Fraser Institut objavio je u rujnu 2023. svoje novo izvješće o ekonomskoj slobodi u svijetu za 2023. Godišnja izvješća pritom sadrže podatke koji se odnose na dvije godine unazad, odnosno konkretno stanje s 2021. godinom.
Centar za javne politike i ekonomske analize objavio je već detaljniju znanstvenu analizu metodologije mjerenja ekonomske slobode, kao i usko povezanog modela Novog javnog menadžmenta. Također, CEA je pridruženi partner Fraser Institutu u analiziranju i promoviranju ekonomske slobode.
Stoga CEA redovito objavljuje rezultate i daje prikaz nužnih institucionalnih reformi koje proizlaze iz metodologije ekonomske slobode i izvješća za 2019., 2018. i 2017. Uz navedeno, bitno je istaknuti kako analiza CEA-e dokazuje usku povezanost ekonomskih i političkih sloboda te konkurentnosti zemalja koji se mjere prema relevantnim globalnim ljestvicama i metodologijama. Također, postoji i geopolitika ekonomske slobode koja nam nekoliko primjera dokazuje povezanost političkih i ekonomskih institucija slobode (kao što se u izvješću iste povezanost ekonomske slobode i vladavine prava). Navedene analize ističu važnost razvoja institucionalnog okvira u donošenju odluka, što zahtijeva i veliki angažman politologa, kao i širi multidisciplinarni pristup više struka.
Glavni nalazi izvješća za 2023.
Izvješće su pripremili profesor James Gwartney s Florida State University iz Tallahasseeja te profesori Robert A. Lawson i Ryan Murphy sa Southern Methodist University iz Dallasa (Texas).
U izvješću se navodi kako je globalna razina ekonomske slobode je 2021. godine pala na razinu iz 2009. dok je zabilježen rast između 2000. i 2019., već 2020. dogodio se pad skora koji 2021. iznos 6.77 (od ukupno 10). Kao mogući razlog značajnog smanjenja ekonomske slobode u demokratskim zemljama u izvješću se navodi populizam u vladinim politikama.
Fred McMahon iz Fraser instituta istaknuo je kako je ovo jedina godina u kojoj Hong Kong nije bio na prvom mjestu indeksa od njegovog početka. Njegov rezultat nastavit će padati kako kineska Komunistička partija guši sve vrste sloboda. Također, Matthew Mitchell iz Fraser instituta dodao je kako je nedavni zaokret u Hong Kongu primjer kako je ekonomska sloboda usko povezana s građanskom i političkom slobodom. Cilj kineske vlade bio je slomiti političko i građansko neslaganje. Ove represije, u kombinaciji s naporima vlade da kontrolira privatni sektor, neizbježno su dovele do smanjene ekonomske slobode. Prosperitet Hong Konga vjerojatno će patiti zbog toga.
Slijedom navedenoga, prvo mjesto u po razini ekonomske slobode sada zauzima Singapur, a slijede ga Hong Kong, Švicarska, Novi Zeland, Sjedinjene Države, Irska, Danska, Australija, Ujedinjena Kraljevina i Kanada. Rusija je tek na 104. mjestu, a Venezuela na zadnjem, dok despotska Sjeverna Korea i Kuba nemaju podatke.
Metodološke napomene
Ključni izazov novog izvješća je nedostupnost novih podataka iz izvješća Svjetske banke (Doing Business, koji više ne izlazi) i Svjetskog gospodarskog foruma (Global Competitiveness Report). Navedena dva izvješća predstavljala su izvore podataka za 17 od 42 (40%) pod-komponenata indeksa. Stoga se počeo koristi Business Environment Rankings od Economist Intelligence Unit (EIU) – vezano uz pokazatelje vladavine prava, slobodne trgovine. Ipak, određene komponente metodologije i dalje ovise o posljednjim dostupnim podacima iz dvaju navedenih izvješća – trošak uvoza i izvoza, fleksibilnost određivanja plaća, regulacija radnih sati, trošak otpuštanja radnika te regulatorni trošak poslovanja. Postoje i novi pokazatelji, kao primjerice distorzije poslovnog okruženja, gdje se mjere Državne kontrole i kontrole cijena u odnosu na privatni sektor. Također, izvori podataka vezani uz područja fiskalnog opsega države i monetarne stabilnosti novca ostaju nepromijenjeni.
Pozicija Hrvatske
Unutar TOP 10 zemalja nema promjena. Hrvatska je na 53. mjestu sa skorom 7.25., na razini susjedne Mađarske, Slovenije i Italije, a iznad Poljske i Grčke, kada se gleda EU. Usporedbe radi, Hrvatska je prethodnu godinu bila na 65. mjestu, a prije dvije godine na 59. mjestu. Dakle, došlo je do kratkoročnog oporavka rezultata, odnosno približavanja razini na srednji rok unazad, kada je zabilježen umjereniji rast ekonomske slobode, o čemu se detaljnije može vidjeti na gore navedenim poveznicama na prijašnja izvješća.
Glavne promjene
Gledajući po pod-kategorijama metodologije, stagnirajući rezultat po pitanju slobode poslovanja posljedica je i „izlaska“ Doing Business izvješća, a gdje je Hrvatska prije nekoliko ostvarila određene pomake u kontekstu olakšanja pokretanja poslovanja, dozvola i dr. Zabilježeno je povećanje regulacije tržišta rada i minimalne plaće. Povećana je sloboda putovanja (koja se možda veže uz ukidanje viza za SAD). Indeks bilježi utjecaj inflacije na smanjivanje ekonomske slobode (koju je važno pratiti u realnom vremenu). Blago je povećan indeks povjerenja u policiju i provedbu ugovora, dok je smanjen indeks neovisnosti pravosuđa. U odnosu na povećanja udjela državne potrošnje u BDP-u, pogotovo transfera i subvencija koji su se isplaćivali tijekom covid krize, došlo je do blage fiskalna konsolidacije države (a neovisno o izvješću može se vidjeti i spuštanje javnog duga na 60% BDP-a).
Najveće zabilježeno poboljšanje rezultat je rasterećenja poreza na dohodak (a metodologija pritom ne bilježi efektivne stope koje se dodatno mogu od 1. siječnja 2024. smanjiti ukidanjem lokalnog prireza i uvođenjem porezne konkurencije, što je primjerice najavio Grad Bjelovar).
Zaključno
Ekonomske slobode su prije nekoliko godina po prvi puta zabilježile umjereniju razinu rasta u Hrvatskoj. U kontekstu oporavka od covida, koji je mnogim zemljama donio povećane fiskalne i regulatorne intervencije, a tako i Hrvatskoj, biti će potrebno ubrzati srednjoročne reforme koje bi Hrvatsku mogle približiti zemljama poput Češke – ukoliko su baltičke zemlje baš toliko daleko. Ova analiza metodologije mjerenja ekonomske slobode donosi pregled konkretnih koraka.
Potencijal ekonomske slobode uz ambicioznije reforme može dovesti do dodatnog olakšanja uvjeta poslovanja u Hrvatskoj. Generalno, to znači da bi Hrvatska mogla olakšati radno zakonodavstvo (prema modelu fleksigurnosti), napraviti korak dalje i uvesti flat tax sustav poreza na dohodak (do 15%), nastaviti s regulatornim reformama, krenuti u značajnije srednjoročno smanjivanje udjela državne potrošnje (za barem 5%-tnih bodova) te provesti poboljšanja u funkcioniranju pravosuđa.
