Povisiti indeks fleksibilnosti rada zbog ekonomske slobode se može smatrati prioritetom. Konkurentnost Hrvatske bitno ovisi o vitalnosti tržišta rada.
Matej Hittner za CEA
Premda Hrvatska bilježi blagi napredak indeksa ekonomske slobode, kritične prepreke ostaju na tržištu rada. Razina radne slobode je sa svega 42% među najnižima u Europi.
Indeks fleksibilnosti rada za 2018. godinu stvorio je Litvanski institut za slobodno tržište, u suradnji sa sedam think tankova, uglavnom iz Srednje i Istočne Europe. Indeks pokriva razine rigidnosti nacionalnih zakona o radu država članica EU i OECD, na temelju četiri kategorije:
- zapošljavanje (ograničenja za ugovore na određeno, postojanje i razina minimalne plaće, trajanje probnog perioda pri zapošljavanju novih djelatnika),
- radno vrijeme (propisano tjedno radno vrijeme, naknada za prekovremene sate i noćni rad, propisani godišnji odmor),
- lakoća otpuštanja (davanje razloga pri otpuštanju, ograničenja na daljnja zapošljavanja za to radno mjesto, obveza javljanja trećoj strani pri otpuštanju radnika),
- troškovi otpuštanja (otpremnine, isplate plaća u odsutnosti radnika na temelju propisanog otkaznog roka).
Indeks fleksibilnosti rada po zemljama
Izvor: Svjetska banka, 2018. (kliknuti na sliku za povećanje)
Indeks je sastavljen prvenstveno na temelju podataka Svjetske Banke. Poznati Doing Business Index Svjetske Banke je do 2012. godine u sebi sadržavao kategoriju Rigidity of Employment Index, tj. Indeks rigidnosti radnog zakonodavstva. Ipak, pod pritiskom Međunarodne organizacije rada (ILO) navedena je varijabla izbačena iz standardne Doing Business metodologije te ju Svjetska Banka objavljuje u posebnom izvješću. Neki podaci su dobiveni anketiranjem poslodavaca od strane Svjetske Banke.
Na temelju spomenutih izvora dobiveni su sljedeći rezultati. Danska se nalazi na vrhu liste sa 96.9 bodova, od mogućih 100. Danski model fleksigurnosti je općenito poznat kao jedan od najuspješnijih na svijetu te se u više navrata kod nas razmatralo približavanje tom konceptu. Iza nje slijedi SAD koji je poznat po fleksibilnom tržištu rada, odnosno Japan, UK, Kanada i Irska.
Indeks fleksibilnosti rada za Hrvatsku i Dansku
Izvor: Svjetska banka, 2018. (kliknuti na sliku za povećanje)
Na dnu liste je, isto očekivano Francuska sa 39.4 boda od mogućih 100. Francuska je poznata po rigidnosti radnog zakonodavstva. Ipak, predsjednik Macron je već počeo provoditi reformu tržišta rada.
Indeks fleksibilnosti rada za Francusku
Izvor: Svjetska banka, 2018. (kliknuti na sliku za povećanje)
Treba imati na umu da indeks radne proučava rigidnost nacionalnih propisa o radu, a ne sadržaj individualnih radnih ugovora. Primjerice, iako Danska nema zakonski propisanu naknadu za noćni rad, ne znači da ista nije standardna klauzula pri sklapanju ugovora o radu s danskim poslodavcem.
Radna sloboda je izuzetno važna za moderne dinamične ekonomije. Ona omogućava olakšano restrukturiranje i reorganiziranje poduzeća ovisno o stanju ekonomije i poslovnog ciklusa. Radna sloboda je ujedno izuzetno važna komponenta pri privlačenju investitora te je samim time nužna za dugoročni prosperitet države.
U dugoročnom interesu Hrvatske je imati moderno i kompetitivno radno zakonodavstvo, kao u slučaju Danske.
Kako bi se po pitanju radne sloboda (barem donekle) približila Danskoj, Hrvatska bi trebala provesti sljedeće reformske mjere u području radnog zakonodavstva:
- Liberalizirati dopuštene tjedne radne sate te omogućiti radnicima da rade prekovremeno za vrijeme, koliko god i kada god je potrebno. Prekovremeni sati da se isplate novčano ili u obliku produženog godišnjeg odmora, po želji radnika.
- Omogućiti poslodavcima raskidanje ugovora o radu s jednim ili više zaposlenika bez ikakve potrebe javljanja javnim tijelima.
- Prestati uvjetovati zapošljavanje za radno mjesto s kojeg je prethodni radnik dobio otkaz.
- Ukinuti otkazni rok, omogućiti da se radnik može nesmetano otpustiti, neovisno o razlogu, bez daljnjih troškova, osim plaće i doprinosa koja mu firma do toga trenutka duguje.
- Smanjiti broj blagdana i omogućiti nesmetan rad nedjeljom.
- Propisati standardni radni tjedan na 40 sati tjedno, bez plaćene pauze od 30 minuta u sklopu radnih sati. Pauza od 30, 45 ili 60 min bi trebala biti neovisna od radnih sati.
