Share

Pregled europskog i američkog odgovora na koronakrizu

Bitno je istaknuti kako Europska komisija nema toliko ovlasti i administracije kako se to na prvi pogled čini. Usporedbe radi, američka administracija mnogo je veća po broju ovlasti i službenika. Bitna razlika je i u mogućnostima porezne politike. EU proračun uvelike nema svoje izvorne porezne prihode (npr. prihodi od PDV-a dolaze od država članica), dok Amerika ima moćan izvor prihoda kroz federalni porez na dohodak. Dakle, države članice su te koje imaju odgovornosti za porezna i druga olakšanja, što i provode.

Kako točno Komisija dopušta državama članicama poticanje likvidnosti u okviru pravila o državnim potporama? Nema sumnje da će privremene odgode i/ili obustave poreza i doprinosa ostaviti velike proračunske rupe, koje će se morati krpati prilagodbama rashoda javnog sektora, ali i ulascima u deficit. Obzirom da ne spadaju pod pravila o državnim potporama, dopuštaju se državama članicama veća proračunska izdvajanja za javno zdravstvo, javne usluge, subvencioniranje plaća radnika i financijsku podršku građanima. Detaljne upute sadrži dokument Komisije „Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji covida-19

Predložena od Komisije i usvojena u Parlamentu, EU sredstva u iznosu od 37 milijardi eura osigurana su državama članicama kroz tzv. „The Coronavirus Response Investment Initiative“ (Investicijska inicijativa kao odgovor na korona virus) za podršku zdravstvenim sustavima, financiranje proizvodnje zaštitne opreme, medicinskih uređaja (respiratori i maske), e-zdravstva te za podršku tržištu rada tj. kraćem radnom vremenu, bolovanjima, nezaposlenima i najranjivijim skupinama. Od tog iznosa gotovo 1,2 milijarda eura namijenjena je za Hrvatsku (oko 8 milijardi kuna) i to neovisno o dodatnoj pomoći zbog potresa. EU proračun će iskoristiti postojeće programe i instrumente za podršku poduzećima s problemima likvidnosti. Na raspolaganju je od travnja 2020. 1 milijarda eura jamstava Europskoj investicijskoj banci koja će davati kredite u iznosu od 8 milijardi eura za podršku likvidnosti 100.000 malih i srednjih poduzeća (dok je taj jamstveni mehanizam inicijalno predviđen za dugoročne projekte). Ključni sektori za kreditiranje su turizam, trgovina i promet. Ulažu se i sredstva za istraživanje cjepiva.

Zbog jednostavnije procedure, Komisija je organizirala objedinjenu nabavu zaštitne opreme za države članice, a prva kupnja predviđena je za početak travnja 2020. Komisija se ne slaže s državama članica koje su uvele jednostrana ograničenja rekogranične trgovine zaštitnom opremom obzirom da takve mjere narušavaju jedinstveno tržište, odnosno logistiku i distribuciju. Kako bi se olakšao prekogranični promet robama, Komisija predlaže državama članicama, koje su uvele privremene granične kontrole (opravdane u okviru Schengen pravila u ovoj situaciji), da uvedu tzv. zelene trake za teretne kamione svim vrstama roba s čekanjima do 15 minuta i sa što manje papirologije. Više informacija o raspoloživom EU financiranju i anti-korona aktnovistima kroz odgovore na česta pitanja Komisija daje ovdje. Proširen je i fond solidarnosti upravo zbog rješavanja problema u području javnog zdravstva.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ekonomske smjernice s dvoje izvršnih potpredsjednika koji za zaduženi za digitalnu i ekonomsku agendu Unije: Margrethe Vestager and Valdis Dombrovskis. Prva je poznata Hrvatskoj kao bivša povjerenica za tržišno natjecanje. Drugi je poznat kao premijer Latvije tijekom velike ekonomske krize u toj zemlji (i u svijetu). Tada je osigurao veliko rezanje državne potrošnje, kako mase plaća tako i broja državnih službenika (za 29% tj. za 23 tisuće, a npr. 20% u poreznoj upravi).

Mnoge informacije o koronaodgovoru Komisije mogu se vidjeti ovdje.

Europski paket za tržište i industriju

Neovisno o ovoj krizi, ali bitno u kontekstu paketa nove Komisije, u prvoj polovici ožujka 2020. objavljen je paket javnih politika za jačanje europskog jedinstvenog tržišta i industrije. Kroz više dokumenata, Komisija obvezuje sebe i potiče države članice na bitne administrativne i regulatorne prilagodbe kako bi se povećala konkurentnost jedinstvenog tržišta, a ujedno i stvorio adekvatni okvir za jačanje europske industrije.

Kako bi se ojačalo jedinstveno tržište, prioritet je da prije svega države članice nastave uklanjati razne barijere koje otežavaju tržišni pristup i konkurenciju. Zato Komisija u dokumentu „Identificiranje i adresiranje prepreka unutarnjem tržištu“ navodi sljedeće primjere barijera: nedostatak informacija o regulacijama na jednom mjestu, složene procedure za pokretanje poslovanja i pristup pojedinim sektorima, pretjerani regulatorni zahtjevi za tržišta usluga i proizvoda, geoblokiranje i diskriminacija potrošača, prijevare kod e-trgovine, fragmentirana porezna pravila (pogotovo kod PDV-a), arbitrarne prakse pri javnoj nabavi itd.

Kako bi se razne barijere uklanjale, Komisija u dokumentu „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu pravila unutarnjeg tržišta“ upućuje države članice na različite administrativne mehanizme osiguranja poštivanja pro-tržišnih pravila koje nudi EU okvir: ujednačeni vodiči za provedbu pravila o slobodi pružanja usluga i slobodi kretanja roba, jačanje administrativnih kapaciteta, pogotovo za javnu nabavu, jačanje prekogranične administrativne suradnje, jedinstveni europski test razmjernosti uvođenja novih reguliranih profesija, poboljšanje informiranja o planovima uvođenja novih regulacija kako bi se sprječavale nesrazmjerne barijere, smanjivanje reguliranosti raznih uslužnih sektora itd. Unija se posebno fokusira na sudbinu malih i srednjih poduzetnika koji su pogođeni pretjeranim regulacijama. Zato se države članice pozivaju na poboljšanje procjena ekonomskih učinaka propisa za poduzetnike kako bi se smanjivali troškovi regulative i tržišne barijere. Javna nabava bi se trebala prilagođavati malim poduzetnicima i inovacijama. Pristup financiranju treba se diverzificirati, gdje će važnu ulogu fondovi rizičnog kapitala i tržište kapitala (koje je mnogo više zastupljenije u SAD-u).

2,2 trilijuna dolara pomoći Amerikancima

Američki paket pomoći gospodarstvu mnogo je izdašniji po pitanju potrošnje i intervencije u odnosu na europski. Trump je rekao kako ide na veliko (we’re going big).

Trump se požurio prozvati predsjednikom iz vremena rata (Wartime President). Pritom se Trump poziva na Defense Production Act, zakon iz nadležnosti Pentagona kojime bi se privatni sektor potaknuo na proizvodnju i distribuciju nužne medicinske opreme. Time federalna država naređuje povećanu proizvodnju zaštitnih maski, ventilatora i respiratora, kao i proširenje bolničkih kapaciteta. Sekretar obrane odmah je najavio da će se milijune zaštitnih maski distribuirati zdravstvenom sustavu.

Senat i Bijela kuća su 25. ožujka 2020. temeljem dogovora Demokrata i Republikanaca postigli dogovor o najvećem paketu spašavanja Amerikanaca. Jednoglasna podrška u Senatu osigurala je izvjesnost da će zakon od 880 stranica. Radi se o 2,2 trilijuna dolara raznih vrsta olakšanja i poticaja, što obuhvaća vrijednost od 9% BDP-a.

Kroz mehanizam izravnih plaćanja pojedinci koji godišnje zarađuju do 75.000 dolara dobiti će 2.100 dolara, odnosno 2.400 dolara za oba bračna partnera (koji zarađuju do 150.000 dolara) te dodatnih 500 dolara po djetetu. Iznos isplate se snižava za one s višim dohotkom od navedenih 75.000 dolara sve do 99.000, a oni iznad tog iznosa neće dobiti novac. Povećani su izdaci za naknade nezaposlenima i to kroz povećanje od 600 dolara na tjednoj razini u trajanju od 4 mjeseca. Naknade se proširuju na samozaposlene osobe i na neovisne kontraktore.

Uvedena je financijska pomoć malim poduzetnicima u iznosu od 367 milijardi dolara (za naknade zaposlenima i plaćanje doprinosa) i za velike korporacije od 500 milijardi dolara (kreditna jamstva), u oba slučaja kroz jamstva i subvencije za kredite. Demokrati su bili protiv financijske pomoći velikim korporacijama, ali je kompromis postignuti tako što je osiguran nadzor trošenja. 150 milijardi dolara namijenjeno je bolnicama i medicinskim centrima, 25 milijardi dolara za bonove za hranu (food stamps), 8 milijardi dolara zdravstvenim agencijama, a 150 milijardi dolara za fondove na razini saveznih država i lokalnih jednica. Uvedene su i sektorske mjere za pomoć zračnom prijevozu i turizmu, od čega 25 milijardi dolara za naknade zaposlenima u zrakoplovnim kompanijama i 4 milijardi dolara za cargo prijevoz te još toliki iznos od 29 milijardi dolara za kredite i jamstva zračnom prijevozu. 17 milijardi dolara kredita i jamstava osigurano je za poslovne subjekte koji su od važnosti za nacionalnu sigurnost.

Uvedena je odgoda plaćanja doprinosa, na način da se polovica plati do kraja 2021. a ostatak do kraja 2022. Kompanijama je zabranjeno uzimanje kredita za otkup dionica do godine otplate kredita. Zabranjene su povišice direktorima i zaposlenicima koji su 2019. zaradili 425.000 dolara na više.

U proračunu su osigurana sredstva za bolovanja i testiranje u odnosu od 100 milijardi dolara.

Ipak, to je samo trećina sredstava. Središnja banka (Federalna rezerva) snizila je kamatne stope skoro na nulu. Direktor Nacionalnog gospodarskog vijeća i sekretar riznice (ministar financija) Steven Mnuchin najavili su kako FED oslobađa 4 trilijuna dolara sredstava za likvidnost kroz ciljane kredite poslovnim subjektima.

Evo kako su pojedine EU države ekonomski odgovorile na koronu

Njemačka

Njemačka je među prvima najavila veliki paket, a zove se “Zaštitni štit za zaposlenike i poduzeća”. Cilj paketa dogovorenog unutar velike krćansko-demokratske i socijalno-demokratske koalicije je osigurati dovoljnu likvidnost poduzeća. Već je osigurana 1 milijardu eura za nabavu zaštitnih maski i odijela i 145 milijuna eura osigurano je razvoj cjepiva.

Njemački federalni paket sadrži 4 stupa:

  1. Naknade radnicima za kraćeno radno vrijeme (Kurzarbeitergeld), refundacija doprinosa i 70%-tno pokriće plaće tijekom bolovanja.
  2. Odgode poreznih plaćanja i smanjenje predujmova, kao i labaviji nadzor poreznih dužnika koji su pogođeni krizom na način da se za kašnjenja neće plaćati kamate.
  3. Jeftiniji krediti za mala i velika poduzeća putem komercijalnih banaka. Udvostručen je jamstveni limit kod jamstvenih banaka (Bürgschaftsbanken) na 2,5 milijuna eura, a federalna vlada povećava udio u rizicima za 10%, kako bi poduzeća lakše podnosila rizike.
  4. Jačanje EU kohezijskih sredstava i podrška novom EU programu za suzbijanje koronakrize (Corona Response Investment Initiative).

Federalna vlada podržava pojačanu ulogu Europske središnje banke u nadzoru banaka i njihove uloge u financiranju gospodarstva, kao i mjere za poticanje likvidnosti banaka. Također, podržavaju se krediti i jamstva Europske investicijske banke.

Austrija

Poduzetnici su privremeno oslobođeni plaćanja predujmova. Uvedene su porezne odgode. Uvodi se skraćeno radno vrijeme. 100 milijuna eura osigurano je za kreditiranje hotela s više od 15% pada prodaje.

Nizozemska

Liberalna vlada desnog centra odlučila se za kreditne poticaje. Pojačana su kreditna jamstva malim i srednjim poduzetnicima u iznosu od 300 milijuna eura. Uvedena je tromjesečna porezna odgoda. Poduzeća s padom prihoda od barem 20% mogu za zaposlene dobiti naknadu do 90% troška plaće. Samozaposleni mogu dobiti bespovratnu dohodovnu podršku na 3 mjeseca kroz brzu proceduru, kao i niskokamatni kredit.

Estonija

Paket pomoći iznosi 2 milijarde eura (7% BDP-a). Kredex (kao HBOR) pojačava kreditna jamstva i ublažava redoslijed otplate postojećih kredita u iznosu od 1 milijarde eura. Kredex osigurava i 500 milijuna eura novih kredita poduzećima ukoliko ih komercijalne banke neće financirati. Kredex je osigurao i 50 milijuna eura za kreditiranje novih poduzetničkih ulaganja, tako da svako poduzeće može dobiti kredit od 5 milijuna eura.

Pojačavaju se naknade nezaposlenima (iz privatnog sektora). Najviši iznos je 1.000 eura po zaposlenom (duplo više nego u hrvatskom slučaju). Točnije, naknada se obračunava kao 70% posljednje bruto plaće plus barem 150 eura plus plaćanje doprinosa (čija je ukupna stopa 33% u Estoniji). Poduzetnici će za svoje radnike dobiti navedenu pomoć u slučaju pada prihoda barem 30% u usporedbi s istim mjesecom 2019., ukoliko barem 30% radnika više ne mogu biti zaposleni zbog krizne situacije, ukoliko su poduzeća snizila plaće za barem 30% za barem 30% radnika. Uvedene su i naknade za prva tri dana bolovanja u razdoblju od ožujka do svibnja 2020., što će koštati 1,5 do 2 milijuna eura mjesečno. Uvedene su potpore seoskim domaćinstvima koji se uvelike bave prehranom kroz 50 milijuna eura jamstava i 100 milijuna eura kredita. 3 milijuna eura troškova će se djelomično kompenzirati zbog odgoda kulturnih i sportskih događanja. Uvedena je suspenzija plaćanja u II. mirovinski stup, odnosno doprinosa za samozaposlene osobe u prva tri mjeseca krize. Na dva mjeseca obustavlja se porezna akontacija, a PDV se neće morati plaćati do početka svibnja 2020. Uvedena je odgoda zaostalih poreznih odgoda za 18 mjeseci i s nižom kamatom.

Latvija

Povećane su naknade nezaposlenima, a država će kompenzirati 75% plaće a do najvišeg mjesečnog iznosa od 700 eura (za razliku od estonskih 1.000 eura). Porezni obveznici će moći aplicirati za porezne odgode i to na razdoblje od 3 godine. U 2020. neće se morati plaćati predujmovi. Altum (kao HBOR) pojačava kreditna jamstva i kreditiranje. Poduzeća u sektorima koji su pogođeni krizom moći će plaćati barem nižu najamninu za poslovne prostore. Na tri mjeseca se odgađa obveza podnošenja godišnjih financijskih izvješća.

Litva

Ekonomski i financijski akcijski plan košta 5 milijardi eura, od čega 500 milijuna eura za jačanje likvidnosti i 1 milijardu eura za ubrzavanje ulaganja. Ubrzava se obnova zgrada. Uvedena je odgoda plaćanja poreza na dobit do kraja svibnja 2020. mmjesto do 16. ožujka 2020.

Češka

Kroz tzv. Paket oslobođenja, uvedene su porezne odgode, djelomična plaćanja troškova doprinosa i 80%-tna kompenzacija plaća radnika. Moguća je obustava plaćanja akontacije poreza. Država je zbog zadržavanja zaposlenosti osigurala 100 milijardi kruna (CZK) i 900 milijardi CZK za jamstva poduzećima. Samozaposlene osobe dobivaju šestomjesečnu poreznu obustavu (holiday) za plaćanje doprinosa. Proračunski deficit povećava se s za 160 milijardi CZK (na ukupno 200).

Slovačka

Paket se fokusira na kratkoročne beskamatne kredite za poduzeća, tromjesečne odgode poreza i doprinosa, odgode kredita, sniženje cijena energije i naknade za bolovanja tijekom samoizolacije. Porezne prijave su moguće do 30. lipnja 2020. umjesto do 31. ožujka. Kasna porezna plaćanja neće se kažnjavati.

Slovenija

Uvedene su odgode plaćanja doprinosa za samozaposlene i to kroz više rata a najkasnije do kraja ožujka 2022. Uvedene su I odgode plaćanja kredita za poduzetnike, OPG-e i zadruge. Za raspolaganju su krediti za likvidnost malih i srednjih poduzeća u iznosu od 25 milijuna eura na 12 mjeseci, uz mogućnost produljenja razdoblja. Postoje i jamstva komercijalnim bankama za kredite s niskim kamatama i to u iznosu od 80 milijuna eura. Uvedeni su od strane izvozne banke SID (kao HBOR) povoljni krediti od 100 milijuna eura za ulaganja u turizmu te dodatnih 50 milijuna eura za mala i srednja poduzeća. Vlada je pozvala komercijalne banked a ponude kredite samozaposlenima.

Važnu ulogu imaju i naknade za zadržavanje radnih mjesta, osobama s nižim dohotcima i samozaposlenima. Također, godišnja financijska izvješća neće se morati predavati o ožujku već u svibnju 2020. Moguće je odgoditi plaćanje porezne akontacije na 2 godine.

Švedska

3 milijarde švedskih kruna (SEK) predviđeno je za kreditiranje malih i srednjih poduzeća. Kreditna podrška izvoznicima povećana je s 125 na 200 milijardi SEK. Posebna kreditna jamstva uvedena su za zračni prijevoz u iznosu od 5 milijardi SEK, od čega 1,5 milijarda SEK za najveću aviokompaniju SAS. Moguće su odgode poreza i doprinosa koje se mogu retroaktivno primjenjivati od početka 2020. Uvodi se subvencioniranje skraćenog radnog vremena. Plaće radnika mogu se prepoloviti ili se radnici mogu privremeno otpustiti, a država će nadoknaditi barem 90% plaće. Središnja banka (Riksbank) osigurala je do 500 milijardi SEK (46 milijuna eura) kredita kroz komercijalne banke i 300 milijardi SEK obveznica.

Irska

Državna banka za podršku malim i srednjim poduzećima (Strategic Banking Corporation of Ireland osigurala je 200 milijuna eura kredita s nižim kamatama. 200 milijuna eura potpore poduzećima u poteškoćama osigurala je agencija Enterprise Ireland (kao HAMAG-BICRO). Mikropoduzetnici (firme s 1-9 zaposlenih) i obrtnici će moći dobiti kredit u najvišem iznosu od 50.000 eura, što je 100%-tno povećanje u odnosu na prijašnji limit. Financiraju se bolovanja, a uvedena je i fleksibilnost kod otplate kredita. Cijeli nacionalni plan može se pročitati ovdje.

Ostale informacije

Think tank Tax Foundation nudi pregled mjera porezne politike za niz zemalja, a isto tako i kompanija KPMG.

Zaključno

Može se vidjeti kako se glavnica ekonomskih mjera mnogih EU država fokusirala na porezne odgode, kreditna jamstva i financiranje plaća zaposlenih. Glavno je pitanje zašto se ide na porezne odgode umjesto na obustave na barem jedno tromjesečje, obzirom da mnogi poduzetnici ne posluju odnosno imaju barem smanjene narudžbe. Odgode će značiti veća porezna opterećenja barem tijekom 2021. godine, kada će doći vrijeme pronalaženja načina za oporavak europskog gospodarstva (od već predviđene recesije).

Dok će se svi složiti oko poreznih olakšanja, neki neće podržati kreditna jamstva, nove niskokamatne kredite poduzetnicima i ciljane poticaje posebno ugroženim sektorima (prijevoz, turizam i dr.). pozivat će se pritom na državni intervencionizam, nove poticajne programe koji će porezne obveznike zadužiti za neke nove poreze (kad tad u budućnosti) i sektorske odabire. Premda su takvi argumenti opravdani iz liberalne ekonomske perspektive, ostaje činjenica da su mnoge države odabrale i takvu opciju (kako iz EU, tako i SAD). Uostalom, UK je uvela kreditne poticaje u vrijednosti od 15% BDP-a. Činjenica jest primjerice da gotovo svaka EU država ima svoj HBOR i HAMAG BICRO, odnosno da su poticajna sredstva zbog ove krize pojačana.

Dakle, kako god razmišljali u političko-ekonomskim relacijama, činjenica je da određena razina državnih intervencija i poticaja ne umanjuje bitno snagu tržišnih i poduzetničkih sloboda (vidjeti i članak 49. Ustava RH). Koliko god poticaji koštali, razina ekonomske slobode ne mjeri se prema količini subvencija već po ukupnim udjelima državne potrošnje u BDP-u. U tom smislu, prostor za razmišljanja o smanjenoj državoj potrošnji (sada je na čak 46% BDP-a) je na prilagodbama nekih drugih rashoda, prije svega plaća i administracije (teško je zaključiti kako se u ta dva područja ne bi moglo uštedjeti 5 do 10 milijardi kuna, odnosno 1,3 do 2,6% BDP-a, što opet ne bi bilo dovoljno da spriječi pojavu deficita). Tim više što je su mnoge subvencije vezane uz EU proračun (barem je tako u hrvatskom slučaju).

U konačnici, možda će baš ova velika kriza biti okidač za sustavnije reforme – konkretne, mjerljive i metodološki utemeljene javne politike nudi CEA projekt Hrvatska 2025.