Europska komisija je 20. svibnja 2020. objavila reformske preporuke za države članice, a tako i za Hrvatsku. Četiri preporuke odnose se na sljedeće javne politike:

1. Srednjoročno stabiliziranje javnog duga, uz poticanje (javnih) investicija, uzimajućiu obzir povećanje zaduženja država zbog pandemije. Investicije u e-zdravstvo i jačanje zdravstva.
2. Jačanje mjera za tržište rada, poboljšanje adekvatnosti naknada za nezaposlene i programa minimalnog dohotka, povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi, uslugama i vještinama.
3. Zadržavanje mjera za poticanje likvidnosti malih i srednjih poduzetnika te samozaposlenih, poticanje javnih i privatnih investicijskih projekata, pogotovo u digitalnu i zelenu tranziciju, infrastrukturu zaštite okoliša, čistu i efikasnu proizvodnju energije, održivi gradski i željeznički promet te brzi širokopojasni internet. Također, preporučuje se nastavak smanjivanja parafiskalnih naknada te regulacija na tržištu usluga i proizvoda.
4. Jačanje kapaciteta i efikasnosti javne uprave na središnjoj i lokalnoj razini u dizajniranju i provedbi javnih politika i projekata te poboljšanje efikasnosti pravosuđa.

U odnosu na prošlogodišnje preporuke, može se vidjeti nekoliko promjena i novosti. Više se ne spominje obrazovna reforma koja se provodi u segmentu školskog kurikuluma i dualnog strukovnog obrazovanja, a niti istraživanje i razvoj za što su porezne olakšice uvedene. Također, vezano uz četiri preporuke može se uočiti nekoliko činjenica.

1. Koronakriza je novi gospodarski izazov koji je stavljen u preporuku. Uzima se u obzir činjenica da će javni dug porasti (na 87% BDP-a već ove godine), ali se ističe važnost srednjoročne stabilizacije duga obzirom da fiskalna konsolidacija ostaje bitno europsko pravilo.
2. Pogotovo vezano uz koronakrizu, važno će biti poticati zapošljivost kroz aktivne politike tržišta rada (koje se provode u Hrvatskoj), kao i dohodovnu sigurnost nezaposlenih. U tom pogledu ova se preporuka može promatrati kao prijedlog za uvođenje poznatog modela fleksigurnosti. Ističe se i važnost jačanja digitalnih vještina i digitalnog gospodarstva, što je primarni ključ za jačanje produktivnosti i konkurentnosti.
3. Prvi put se ističe poticanje javnih i privatnih investicijskih projekata. Pritom se ne radi razlikovanje privatnog i javnog sektora u pogledu investicija, već se ističu ključna područja zelene i digitalne transformacije gospodarstva. U kontekstu javnih investicija ulogu će nastaviti imati EU proračun kao izvor financiranja nove europske agende. Vezano uz regulatornu reformu, ove se godine preporučujenastaviti smanjivati parafiskalne namete.U tom kontekstu je u razdoblju 2017.-2020. ukupno rasterećenje od neporeznih i parafiskalnihnaknadarealizirano i planirano za 1,1 milijardi kuna (a dodajmo tome još cca 0,7 milijardi kuna rasterećenja 2013.-2016., kada se gledaju prijašnji nacionalni programi reformi). Isto tako, administrativno rasterećenje gospodarstva tijekom 2017.-2020. predviđeno je ukupno za 2,7 milijardi kuna. Oba cilja će se ostvariti nakon provedbe nedavno usvojenih novihplanova rasterećenja. Također, više se spominje „pretjerana regulacija tržišta proizvoda i usluga“ (kao u zadnjoj rečenici prošlogodišnjeg seta preporuka), već dodatno smanjivanje njihove reguliranosti (uslijed smanjenja reguliranosti tržišta usluga prema relevantnim pokazateljima kojima se mjeri liberalizacija tržišta usluga).
4. Pitanje državnih poduzeća se ne spominje. U ovom području postignut je napredak zbog aktualnih privatizacija 90 državnih poduzeća (kao i zbog činjenice da je CERP portfelj smanjen za gotovo 40%, na oko 350 poduzeća). U zadnjoj preporuci Komisija se fokusira na ono što zaista jest ključno za reformu javne uprave na svim razinama. Dok se uzima u obzir teritorijalna fragmentacija i niska kvaliteta javnih usluga, jačanje efikasnost kapaciteta za dizajn i provedbu javnih politika i projekata. To je suštinski i horizontalno, iz politološkog i ekonomskog ugla, ključna točka o kojoj ovisi niz drugih reformi, upravljanje EU projektima, kao i prilagodba hrvatske administracije europskim i američkim trendovima u (novom) javnom menadžmentu. Također, ističe se važnost poboljšanja efikasnosti pravosuđa, a uzima se u obzir napredak u smanjenju neriješenih predmeta i digitalizaciji.

U odnosu na ove preporuke, CEA kroz projekt Hrvatska 2025 pruža cjelovite odgovore o strukturnim reformama koje su nužne.