-
CEA ima novi Izvršni odbor za razdoblje 2023-2024 - 11/02/2023
-
Konkurentnost talenata zahtijeva integrirano upravljanje - 23/12/2022
-
Ako spasimo radna mjesta, spasili smo ekonomiju - 03/12/2022
-
Neupitan je euroatlantski smjer naše zemlje - 03/12/2022
-
Comprehensive migration policy learning for improving competitiveness - 11/11/2022
-
Inicijativa tri mora na braniku europske slobode - 07/11/2022
-
Sigurnost, energija, obrana – pregled ključnih odluka - 29/10/2022
-
Globalni trendovi 2040 – Evo što procjenjuje National Intelligence Council - 19/10/2022
-
Analiza estonskog modela oporezivanja dobiti - 16/10/2022
-
Summit za demokraciju prilika je za novi globalni poredak - 14/10/2022
Pregled reformskih preporuka Europske komisije
Europska komisija je 20. svibnja 2020. objavila reformske preporuke za države članice, a tako i za Hrvatsku. Četiri preporuke odnose se na sljedeće javne politike:
- Srednjoročno stabiliziranje javnog duga, uz poticanje (javnih) investicija, uzimajućiu obzir povećanje zaduženja država zbog pandemije. Investicije u e-zdravstvo i jačanje zdravstva.
- Jačanje mjera za tržište rada, poboljšanje adekvatnosti naknada za nezaposlene i programa minimalnog dohotka, povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi, uslugama i vještinama.
- Zadržavanje mjera za poticanje likvidnosti malih i srednjih poduzetnika te samozaposlenih, poticanje javnih i privatnih investicijskih projekata, pogotovo u digitalnu i zelenu tranziciju, infrastrukturu zaštite okoliša, čistu i efikasnu proizvodnju energije, održivi gradski i željeznički promet te brzi širokopojasni internet. Također, preporučuje se nastavak smanjivanja parafiskalnih naknada te regulacija na tržištu usluga i proizvoda.
- Jačanje kapaciteta i efikasnosti javne uprave na središnjoj i lokalnoj razini u dizajniranju i provedbi javnih politika i projekata te poboljšanje efikasnosti pravosuđa.
U odnosu na prošlogodišnje preporuke, može se vidjeti nekoliko promjena i novosti. Više se ne spominje obrazovna reforma koja se provodi u segmentu školskog kurikuluma i dualnog strukovnog obrazovanja, a niti istraživanje i razvoj za što su porezne olakšice uvedene. Također, vezano uz četiri preporuke može se uočiti nekoliko činjenica.
- Koronakriza je novi gospodarski izazov koji je stavljen u preporuku. Uzima se u obzir činjenica da će javni dug porasti (na 87% BDP-a već ove godine), ali se ističe važnost srednjoročne stabilizacije duga obzirom da fiskalna konsolidacija ostaje bitno europsko pravilo.
- Pogotovo vezano uz koronakrizu, važno će biti poticati zapošljivost kroz aktivne politike tržišta rada (koje se provode u Hrvatskoj), kao i dohodovnu sigurnost nezaposlenih. U tom pogledu ova se preporuka može promatrati kao prijedlog za uvođenje poznatog modela fleksigurnosti. Ističe se i važnost jačanja digitalnih vještina i digitalnog gospodarstva, što je primarni ključ za jačanje produktivnosti i konkurentnosti.
- Prvi put se ističe poticanje javnih i privatnih investicijskih projekata. Pritom se ne radi razlikovanje privatnog i javnog sektora u pogledu investicija, već se ističu ključna područja zelene i digitalne transformacije gospodarstva. U kontekstu javnih investicija ulogu će nastaviti imati EU proračun kao izvor financiranja nove europske agende. Vezano uz regulatornu reformu, ove se godine preporučujenastaviti smanjivati parafiskalne namete.U tom kontekstu je u razdoblju 2017.-2020. ukupno rasterećenje od neporeznih i parafiskalnihnaknadarealizirano i planirano za 1,1 milijardi kuna (a dodajmo tome još cca 0,7 milijardi kuna rasterećenja 2013.-2016., kada se gledaju prijašnji nacionalni programi reformi). Isto tako, administrativno rasterećenje gospodarstva tijekom 2017.-2020. predviđeno je ukupno za 2,7 milijardi kuna. Oba cilja će se ostvariti nakon provedbe nedavno usvojenih novihplanova rasterećenja. Također, više se spominje „pretjerana regulacija tržišta proizvoda i usluga“ (kao u zadnjoj rečenici prošlogodišnjeg seta preporuka), već dodatno smanjivanje njihove reguliranosti (uslijed smanjenja reguliranosti tržišta usluga prema relevantnim pokazateljima kojima se mjeri liberalizacija tržišta usluga).
- Pitanje državnih poduzeća se ne spominje. U ovom području postignut je napredak zbog aktualnih privatizacija 90 državnih poduzeća (kao i zbog činjenice da je CERP portfelj smanjen za gotovo 40%, na oko 350 poduzeća). U zadnjoj preporuci Komisija se fokusira na ono što zaista jest ključno za reformu javne uprave na svim razinama. Dok se uzima u obzir teritorijalna fragmentacija i niska kvaliteta javnih usluga, jačanje efikasnost kapaciteta za dizajn i provedbu javnih politika i projekata. To je suštinski i horizontalno, iz politološkog i ekonomskog ugla, ključna točka o kojoj ovisi niz drugih reformi, upravljanje EU projektima, kao i prilagodba hrvatske administracije europskim i američkim trendovima u (novom) javnom menadžmentu. Također, ističe se važnost poboljšanja efikasnosti pravosuđa, a uzima se u obzir napredak u smanjenju neriješenih predmeta i digitalizaciji.
U odnosu na ove preporuke, CEA kroz projekt Hrvatska 2025 pruža cjelovite odgovore o strukturnim reformama koje su nužne.