Share

Saznajmo preporuke OECD-ovog ekonomskog pregleda Europske unije

Saznajmo preporuke OECD-ovog ekonomskog pregleda Europske unije. OECD je u okviru svoje ekonomske analize objavio preporuke za strukturne reforme na razini Europske unije, čija se provedba odnosi i na države članice, što se dijelom odnosi i na Hrvatsku.

Od 2014. godine europsko gospodarstvo raste po realnoj stopi od barem 2% godišnje. Takva je i prognoza za 2018. godinu. OECD predviđa stope rasta realnog BDP-a od barem 3% za Luksemburg, Češku, Estoniju, Litvu, Poljsku i Nizozemsku te iznad 4% za Sloveniju, Latviju i Slovačku.

Prioriteti javnih politika

Reforma EU proračuna: Proračun Unije je na razini oko 1% BDP-a EU-a. Predlaže se fokusiranje proračunskih ulaganja u efikasne projekte koji stvaraju prekogranične učinke odnosno dodanu vrijednost za cijelu Uniju. Primjeri takvih javnih politika su poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, dok bi se trebale smanjivati poljoprivredne subvencije. Kohezijski fondovi bi se, uz smanjivanje administrativnih troškova i pojednostavljenja procedura, trebali usmjeriti samo na manje razvijene regije i fokusirati na ulaganja u ljudski kapital (obrazovanje, istraživanje i razvoj te cjeloživotno učenje) i infrastrukturu.

Dublje unutarnje tržište: Unutarnje tržište je u zadnjih 15 godina (1992. – 2017.) prema procjeni Europske komisije stvaralo prosječni godišnji rast BDP-a Unije za 2%-tna boda. Prema istim procjenama se ističe potencijal dodatnog rasta od 1,7%-tnih bodova kada bi se u cijelosti implementirala EU Direktiva o uslugama. Stoga OECD podržava već započeti smjer europske politike prema uklanjanju prepreka u sektoru poslovnih usluga (računovođe, porezni savjetnici, arhitekti, inženjeri, IT i dr.) kao i u graditeljstvu. Dok je tržište roba integrirano, usluge su još daleko od pune integracije. Dok usluge čine više od 70% BDP-a Unije, prekogranično pružanje usluga na unutarnjem tržištu stvara samo 5% BDP-a Unije, za razliku od 20% u slučaju roba. Intenzitet prekograničnih investicija je najmanji u području profesionalnih, tehničkih, građevinskih i prometnih usluga, za razliku od sektora trgovine i ICT-a (a takav je rezultat izravna posljedica regulatornih prepreka slobodi pružanja usluga, o.p.). OECD smatra kako je produbljivanje dinamike unutarnjeg tržišta i poticanje tržišne konkurencije kroz uklanjanje regulatornih prepreka u nizu sektora glavni pokretač rasta produktivnosti Unije. Stoga se predlaže provedba reformskih preporuka koje Europska komisija daje državama članicama za jačanje produktivnosti i profesionalne mobilnosti na tržištu poslovnih usluga. Predlaže se uklanjanje niza prepreka kao što su zahtjevi glede udjela, glasačka prava, regulacija cijena i profesionalnih tarifa, složene administrativne procedure, manjak informacija o regulacijama na jednom mjestu i elektroničkih postupaka te poteškoće u prekograničnom priznavanju stručnih kvalifikacija.

Kao mehanizme za sprječavanje novih prepreka OECD vidi planirane inicijative Europske komisije za uvođenjem jedinstvenog testa razmjernosti za objektivno preispitivanje ne-opravdanosti regulacije profesija, europsku e-karticu za usluge i Jedinstvenog digitalnog pristupnika, bolji nadzor provedbe EU zakonodavstva, kao i proširenje primjene Europske profesionalne kartice za sve profesije.

Predlaže se i uklanjanje prepreka u području trgovine kao što su zahtjevi za veličinu i lokaciju prodavaonica, ograničenja sati otvaranja i marketinga i dr. U području energetike se predlaže rješavanje problema visoke koncentracije, niske razine tržišnog natjecanja i nedostatka kapaciteta prekogranične povezanosti. U području prometa se predlaže uklanjanje prepreka na kabotažu, uvođenje elektroničke naplate cestarina i ujednačavanje sigurnosnih standarda željezničkog prometa. OECD vidi dodanu vrijednost u cjelokupnom strateškom paketu Europske komisije za unutarnje tržište i bolju regulativu.

Dublje digitalno tržište: Potrebno je da europska poduzeća više koriste digitalne tehnologije obzirom da bi inovacije činile pogodnosti za potrošače. Digitalno jedinstveno tržište (Digital Single Market) uključuje brojne javne politike kao što su jedinstvena pravila za elektroničku trgovinu, telekomunikacije, , ukidanje geografske diskriminacije potrošača (geoblocking), modernizacija intelektualnog vlasništva, jačanje kibernetičke sigurnosti, razvoj unije tržišta kapitala (Capital Markets Union), administrativno rasterećenje PDV pravila, poboljšanje poštanskih usluga, lakše prekogranično pružanje online usluga, jačanje mrežne infrastrukture i dr.

Ulaganja u digitalne vještine: Razvoj digitalnih vještina je potreba kako bi se ojačalo europsko tržište rada te time potaknulo produktivnost i inovacije. OECD navodi kako manje od 30% europskih poduzeća koristi digitalne tehnologije i 37% europske radne snage ima adekvatne digitalne vještine, dok 90% radnih mjesta zahtijeva barem minimalnu razinu digitalnih vještina.

Vidi se velika razlika u primjeni digitalnih tehnologija u europskim poduzećima. Samo su finska poduzeća iznad 50%, dok su Švedska, Island i Danska iznad 40%. OECD stoga smatra kako će se trebati stvarati jedinstvene smjernice za školske i sveučilišne kurikulume, pogotovo za razvoj digitalnih vještina. Važne su aktivne politike na tržištu rada i podrška ranjivim skupinama. Pogotovo će podrška nezaposlenima biti važna kao posljedica gubitka radnih mjesta slijedom automatizacije.

Pristup imigraciji: Bitno je za Europu da bude u globalnom natjecanju za talente kako bi privukla ljude s visokom razinom vještina. Istovremeno se treba više ulagati u integraciju i obrazovanje imigranata, uključujući i izbjeglice.

Zaključno

OECD je izrazito važna institucija za poticanje dizajna kvalitetnih javnih politika koje uključuju i strukturne reforme, kako na razini EU, tako i država članica. Može se vidjeti kako OECD stavlja isti strateški fokus kao i Europska komisija, a to je poticanje tržišne konkurencije kao glavni put za otvaranje prilika poduzetničkoj inicijativi, ulaganjima i inovacijama. OECD-ove preporuke se automatski i uvelike odnose na Hrvatsku kojoj je EU prilika ubrzanje procesa koji mogu potaknuti srednjoročni rast produktivnosti.