Share

Slovačka je zaokret napravila u posljednji trenutak

Slovačka je svoj zaokret napravila u posljednji trenutak. Dobro vodstvo bilo je ključno za veliki slovački zaokret u odgođenoj tranziciji. Premda su neke naknadne promjene dovele do povećanja poreza, usporavanja rasta i pada ekonomske slobode, iz slovačke priče možemo mnogo naučiti.

Daniel Hinšt, Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA); policy analitičar/politolog i magistar specijalist europskih studija

autor piše u osobno ime

Komunizam je donio svoje nevolje cijeloj Istočnoj Europi, kao i Jugoslaviji. U tom smislu, nije bitno što je bilo prije 1989., već što se događalo kasnije. Dok je većina zemalja navedene regije krenula graditi liberalne demokracije i tržišne odnose, Slovačka je 1990-tih uvela zatvoreni autoritarni režim pod vodstvom Vladimira Mečiara.

Slovačka reforme pokrenula davne 2002.

Navedeno autoritarno razdoblje trajalo je do 1998. kada je izabrana široka koalicija desnog centra na čelu s premijerom Mikulaša Dzurinde. Slovačka se okrenula prema snažnom poticanju ekonomskog standarda. Većina reformi je pokrenuta od 2002. kada je ministar financija bio Ivan Miklós.

Jan Oravec, osnivač Friedrich Hayek zaklade, bio je jedan od ideologa i provoditelja slovačkih reformi. Inspiraciju je pronašao u klasičnoj liberalnoj misli temeljem koje su započeti procesi privatizacije, decentralizacije, rezanja poreza i regulacija, oslobađanja tržišta rada te reforme mirovinskog i zdravstvenog te obrazovnog sustava. Oravec je smatrao kako umjesto postupnih promjena strukturne reforme trebalo je provoditi što je brže moguće i unatoč protivljenju populista.

Jednakošću oporezivanja Slovačka povećala porezne prihode

Porezna reforma je pokrenuta 2004. godine. Većina olakšica i izuzeća je ukinuta, čime je proširena porezna osnovica, dok je istovremeno povećan neoporezivi dohodak. Time se zadržana horizontalna progresivnost oporezivanja dohotka.

Porezna reforma je imala cilj uvesti jednakost oporezivanja i potaknuti ulaganja, umjesto održavanja pet progresivnih stopi oporezivanja dohotka (od 10 do 38 posto). Uveden je jednostavan, neutralan i pravedan sustav oporezivanja dohotka za sve porezne obveznike. Jedinstvena porezna stopa na dohodak i dobit od 19 (flat tax) je čak pozitivno utjecala na porezne prihode, što su pokazali podaci slovačkog Ministarstva financija.

Prema podacima slovačkog Ministarstva financija, u razdoblju od 2004. do 2008. prihodi od oporezivanja dohotka porasli gotovo 40 posto, odnosno gotovo 50 posto kod oporezivanja dobiti. Možemo to smatrati flat tax potvrdom učinaka tzv. Lafferove krivulje.

Ipak, u međuvremenu se zbog nove socijaldemokratske politike dogodila promjena oporezivanja dohotka. Flat tax je 2013. zamijenjen progresivnim sustavom. Na dohotke od 35.022 eura se primjenjuje stopa od 25 posto, dok je granična stopa od 19% zadržana za niži razred, zajedno s neoporezivim dohotkom. Porez na dobit je povećan s 19 na 23 posto.

Hrvatska zadržala progresivno oporezivanje ali smanjila opterećenje

Hrvatska je kroz posljednju poreznu reformu tri progresivne stope (12, 25 i 40 posto) zamijenila s dvije (24 i 36 posto), povećavši pritom neoporezivi dohodak. Premda se radilo o određenoj razini pojednostavljenja, progresivnost je zadržana kroz visoku graničnu stopu koja se odnosi na dohotke iznad 17.500 kuna mjesečno.

Gotovo sve zemlje Srednje Istočne Europe su uvele flat tax (osim Poljske koja čija je granična stopa 32 posto). Progresivnost poreznog sustava se ionako postiže kroz povećanje neoporezivog dohotka (čime su efektivne porezne stope i dalje progresivne), umjesto kroz zadržavanje progresivnih graničnih stopa. Progresivnost oporezivanja negativno utječe na konkurentnost. Istovremeno, porez na dobit je snižen s 20 na 18 posto, odnosno na 12 posto na prihode do tri milijuna kuna, uz zadržavanje olakšica za ulaganja.

Snažan rast gospodarstva i standarda građana

Rast je naravno posljedica niza faktora. Reforme su svakako (bile) važan poticaj jačanju sposobnosti Slovačke da postane ulagačka destinacija. Pogotovo je važnu ulogu imala porezna reforma. Automobilska industrija je postala glavni pokretač ulaganja i rasta, pa je Slovačka postala poznata kao “Detroit Istoka”. Rast BDP-a je s pet posto 2004. skočio na 11 posto 2007. godine.

Prema podacima Eurostata prosječni ekonomski standard (BDP po stanovniku u paritetu kupovne moći) u odnosu na EU prosjek je skočio s 57 posto 2004. na 67 posto 2007. godine. Ako to usporedimo s Hrvatskom, takav je rast 2007. bio dvaput veći. Kada gledamo Eurostat podatke za 2016., rast Hrvatske i Slovačke je oko tri posto, s time da Slovačka ima veći ekonomski standard upravo zahvaljujući razdoblju snažnih reformi.

Indeks ekonomske slobode Slovačke (prema (Heritage Foundation) je u razdoblju od 2003. do 2007. skočio s 59 na 70 posto, dok se hrvatski indeks u istom razdoblju povećao za jedva jedan postotni bod. Bio je to vrhunac rezultata slovačkih tržišnih reformi usmjerenih za rezanje poreza, regulacija, subvencija te državnog vlasništva i potrošnje. Slovačka je prema Indeksu ekonomske slobode za 2018. godinu pala na 65 posto, a Hrvatska je tek vrlo blago porasla na 61 posto. Sloboda poslovanja u Slovačkoj je s visokih 73 posto 2009. godine pala na 64 posto 2018., a porezna sloboda s 89 posto 2007. na 79 posto u ovoj godini.

Promjena smjera politike

Bivši liberalno konzervativni premijer Mikulaš Dzurinda otvorio je put političke i ekonomske tranzicije s jasnim reformskim odlukama. Njegov zamjenik Ivan Miklós doprinio je uspješnoj poreznoj reformi i drugim ključnim reformama koje su potaknule ulaganja i rast. Slovačka nije imala vremena za čekanja kako bi se uvelo slobodno tržište. Ipak, socijaldemokratski premijer Robert Fico je u koaliciji s nacionalistima vodio zemlju prema spomenutom padu ekonomske slobode.

U svakom slučaju, Slovačka je svoj zaokret napravila u posljednji trenutak kako bi se mogla natjecati s drugim zemljama Srednje Istočne Europe. Dok je zatvoreni autoritarni sustav držao zemlju daleko od euroatlantskih integracija, politička i ekonomska tranzicija Slovačke je bila logičan put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Što može Hrvatska naučiti

Slovačko iskustvo govori kako rezanje poreznih stopi može dati doprinos rastu ekonomske slobode i prosperiteta, kao i poboljšanju atraktivnosti za ulaganja. S druge strane, povećanje poreznih opterećenja vodi prema padu ekonomske slobode. Važno je istaknuti kako određena porezna rasterećenja, pa i flat tax reforma, mogu potaknuti povećanje prihoda od oporezivanja dohotka uslijed dinamiziranja poduzetničke aktivnosti.

Slovačka je svoj zaokret napravila u posljednji trenutak. Slovački zaokret može biti i koristan za hrvatske prilike gdje je najveći izazov suočavanje s brojnim otporima koji doprinose pravnoj nesigurnosti, manjoj konkurentnosti i otežavanju poduzetničke inicijative.

Također, slovačko iskustvo govori koliko je važno zadržati nasljeđe tržišnih reformi od otpora koji doprinose smanjenju ekonomske slobode.