Transatlantske institucije u pozadini najboljih rankinga

29/03/2024

Transatlantske institucije potpuno povezuju određeni krug zemalja. Na razvoju najboljih verzija demokracije, kapitalizma i konkurentnosti gradilo se suvereno, temeljito, precizno i cjelovito.

Daniel Hinšt, politolog i sveučilišni specijalist europskih studija

Izvorno objavljeno 27. ožujka na portalu Ekonomski Lab.

U analizi Institutions Behind Competitive Global Rankings koju je objavio Centar za javne politike i ekonomske analize otvaram temu koja predstavlja dugoročni kamen temeljac slobode i razvoja.

Temeljna pitanja

Temeljna su pitanja sljedeća:

  1. Koje su to zemlje rangirane pri vrhu nekoliko relevantnih globalnih izvješća i metodologija te koja je institucionalna pozadina njihovih rezultata? U tom pogledu, postavlja se pitanje natjecanja s onima koji su (naj)bolji.
  2. Što druge zemlje mogu naučiti kako bi radile na svojim dugoročnim poboljšanjima u javnim politikama? U tom pogledu, postavlja se pitanje učenja za poboljšanja, odnosno policy učenja i policy transfera.

Složena pozadina

Već spomenuta analiza proizlazi iz kombinacije dugogodišnjih analiza relevantnih izvješća i globalnih metodologija. Njima se procjenjuju odnosno mjere razine demokracije (političke slobode), ekonomske slobode (kapitalizma) i konkurentnosti. Svako od izvješća sadrži niz indikatora među kojima postoje i određena preklapanja. To potvrđuje snažnu povezanosti između tri navedene mega cjeline. Pritom se ova analiza fokusira na institucionalne indikatore koji govore o upravljanju javnim politikama.

U pozadini složenih indikatora kriju se mnogo dugoročni institucionalni procesi i vrijednosti niza aktera, koji su sastavni dio cjeline. Zato ova inicijalno politološka analiza ističe važnosti multidisciplinarnog pristupa ovoj širokoj i važnoj temi. To je suprotno od uobičajenog površnog pristupa koji odmah i olako svrstava složene teme u uske silose.

Cjelovitost triju cjelina

Analiza gleda kojih dvadeset zemalja ima najbolji prosječni ranking u tri kategorije indeksa koji mjere razine demokracije (Economist Intelligence Unit), ekonomske slobode (Fraser Institute) i konkurentnosti (World Economic Forum).

Polazna osnova za takvu kombinaciju je visoka razina povezanosti između političkih i ekonomskih sloboda te konkurentnosti zemalja. Takva je povezanost vrlo jasna kada se analizira interakcija indikatora javnih politika i javnog upravljanja odnosno vladavine. Pritom Singapur i Hong Kong zbog deficita demokracije ne ulaze među dvadeset najboljih, unatoč visokoj ekonomskoj slobodi i konkurentnosti.

Indikatori institucija i javnih politika

Navedeni indeksi odnosno metodologije sadrže niz indikatora. Korisno je stoga prikazati sadržajni presjek niza indikatora, odnosno standarda i vrijednosti javnih politika koji stoje u pozadini.

  1. Demokracija odnosno sustav političke slobode nikako nije samo pitanje izbornog pluralizma, već i funkcioniranja vlade, političke participacije građana, slobode medija, građanskih sloboda, vladavine prava i političke kulture. Tek kombinacija svega ovog zajedno čini demokraciju konsolidiranom. Dakle, demokratska politička kultura je ključ, gdje sloboda, vrline, racionalnost i pravila idu zajedno. Uz sve to, demokratski sustavi imaju svoju povezanu geopolitičku dimenziju.
  2. Ekonomske slobode odnosno sustav kapitalizma polaze od političko-filozofske ideje osobnog izbora, dobrovoljne razmjene i privatnog vlasništva. Postoji i metodologija mjerenja ekonomske slobode.
  3. Konkurentnost se mjeri odnosno ocjenjuje prema nizu indikatora. Među institucionalnim indikatorima, nalaze se sigurnost od terorizma, povjerenje u policiju, društveno povjerenje, stabilnost javnih politika, transparentnost, meritokracija, vladavina prava, vlasnička prava, infrastruktura, obrazovanje i dr. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao skup institucija, čimbenika i javnih politika koje pokreću produktivnost. Kada su u pitanju institucije, američki politolog Samuel Huntington u knjizi Political Order in Changing Societies govori o institucijama kao stabilnim i cijenjenim (valued) obrascima ponašanja. Tim više, jedan od indikatora konkurentnosti je i razina društvenog povjerenja. Pritom Nordijsko vijeće ministara vidi društveno povjerenje kao odraz poštenog i dobrog funkcioniranja institucija.

Institucionalni obrasci

Prvih dvadeset zemalja redom su Švicarska, Danska, Novi Zeland, Nizozemska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Ujedinjena Kraljevina, Finska, Tajvan, Irska, Njemačka, Japan, Švedska, Island, Norveška, Luksemburg, Austrija, Španjolska i Estonija.

Dakle, Švicarska je najbolje rangirana zemlja na svijetu te prvaprema konkurentnosti talenata.

Navedeni poredak dvadeset najboljih zemalja pokazuje sljedeće institucionalne dominantne obrasce u pozadini javnih politika tih zemalja:

  1. Više od dvije trećine su europske zemlje (EU, EFTA, Švicarska i UK). Sve ostale zemlje su anglosaksonske i istočno-azijske (Tajvan i Japan).
  2. sve su članice NATO saveza ili su na široj institucionalnoj osnovi NATO saveznice.
  3. Sve su članice OECD-a, osim Tajvana. Svakako sve dijele transatlantske vrijednosti liberalne demokracije, tržišnog gospodarstva, vladavine prava individualne slobode.
  4. Sve odnosno gotovo sve dijele zapadnu društveno i političko-ekonomsko institucionalno nasljeđe. To se u značajnoj mjeri odnosi i na Tajvan i Japan. Može se u tom kontekstu dodati i zapadna judeo-kršćanska i prosvjetiteljska kultura kod svih zemalja, osim djelomično Tajvana i Japana. Također, u istom okviru, preko dvije trećine dvadeset najbolje rangiranih zemalja imaju većinsku ili barem povijesno-kulturnu pozadinu čiji obrasci dominantno ili primarno proizlaze iz protestantizma. Kod nekoliko zemalja to je slučaj u manjoj mjeri. Gotovo u svakom slučaju, radi se o zemljama kršćanskog nasljeđa.

Transatlantske institucije – zaključne poruke

Aktualni globalni trendovi povisili su važnost sigurnosti koju dijele transatlantske institucije. Pritom čuvanje postojećih institucija zahtijeva čvrste suverene odluke saveznika, umjesto priželjkivanja nerealne globalističke utopije.

Širina shvaćanja je bitna kako bi se dubinski spoznalo što zaista dugoročno pokreće zemlje. Pritom za poboljšanja treba mnogo rada i racionalnosti – baš u duhu Maxa Webera.

U duhu navedenoga, Margaret Thatcher u knjizi Statecraft spominje važnost judeo-kršćanske tradicije koja ističe ljudsko stvaralaštvo, poštovanje prema radu i jedinstvenost pojedinca. Thatcher dodaje važnost vladavine zakona, kulture i različitosti među neovisnim državama koje se natječu. Sve to vidi kao faktore koji utječu na razvoj kapitalizma utemeljenog na slobodnom poduzetništvu.[1] Dakle, razvoj institucija ovisi o otvorenosti društva za nove prilike i naše Bogom dane talente. Uz to, Enterprise Risk Initiative pri North Carolina State University na visoko mjesto stavlja rizike glede mogućnosti privlačenja, razvijanja i zadržavanja talenata.

Značajan dio dvadeset najbolje rangiranih zemalja dio je trokuta EU-NATO-OECD. Ukoliko neka od njih nije formalno članica cjeline tog trokuta, baš poput Švicarske ili Tajvana, sigurno predstavlja institucionalni i geopolitički produžetak takvog poretka. I to je ključna činjenica vezana uz transatlantske institucije.


[1] Thatcher, Margaret, Statecraft: Strategies for a Changing World, London, HarperCollinsPublishers, 2002., str. 418-421

Povezani članci

Zbogom post-jugoslavenstvu

Liberalizam – teorija i povijest jedne ideje

Adrijan Štivić objavio uredničku knjigu o teoriji i povijesti liberalizma

Institutions Behind Competitive Global Rankings

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.