Share

TTIP može potaknuti hrvatsko gospodarstvo

TTIP može potaknuti hrvatsko gospodarstvo za 0,1 do 0,2% BDP-a uslijed ambicioznog ukidanja carinskih i administrativnih prepreka slobodnoj trgovini EU-SAD. Otvaranje transatlantske trgovine otvara prilike za nova radna mjesta i ulaganja u Hrvatskoj priliku za dodatni hrvatski izvoz, a manje plaćanja i gubitaka zbog administracije.

Daniel Hinšt, Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA)

TTIP

Partnerstvom za transatlantsku trgovinu i ulaganja (Transatlantic Trade and Investment Partnership) EU i SAD žele liberalizirati (olakšati) međusobnu trgovini i ulaganja. SAD i EU stvaraju polovicu gospodarske vrijednosti svijeta, skoro toliko i trgovini uslugama i trećinu svjetske trgovine robama. TTIP znači stvaranje najveće zone slobodne trgovine i dio je plana za transatlantsko jedinstveno tržište. TTIP se sastoji ou niza poglavlja o kojima se pregovaralo u 12 krugova i od 3 ključne komponente: lakši pristup tržištu, regulatorna suradnja i uklanjanje administrativnih prepreka te nova lakša pravila.

Centar za istraživanja ekonomske politike (Centre for Economic Policy Research – CERP) je za Europsku komisiju izradio analizu ekonomskih učinaka TTIP-a. Procjenjuje se korist TTIP-a do 2027. za gospodarstvo EU od 120 milijardi EUR godišnje, što odgovara iznosu od dodatnih 545 EUR za prosječno kućanstvo u EU-u. To znači, da bi gospodarstvo EU otvorilo potencijal za dodatnih 0,5%-tnih bodova rasta. Gospodarstvo SAD-a moglo bi zaraditi dodatnih 95 milijardi EUR godišnje ili 655 EUR po američkoj obitelji. To je dodatnih 0,4%-tnih bodova za američki rast. EU izvoz u SAD mogao bi porasti i 28% (čak 149% za motorna vozila primjerice). Trgovina EU i SAD s ostatkom svijeta porasla bi za 33 milijarde EUR godišnje.

Ti pozitivni liberalizacijski učinci na EU i SAD bi bili rezultat ukidanja carina, nepotrebnih pravila i regulatornih prepreka. Najveća prilika otvara se za mala i srednja poduzeća (SME) koja najviše trpe visoke carinske i administrativne troškove.

Regulatorna suradnja

Dohodak za potrošače se može povećati jer će poslovni sektor moći sniziti cijene oslobođene do carinskog i regulatornog tereta. CEPR predviđa i 0,5%-tni rast osobnog dohotka, odnosno plaća radnika (jer će poslodavci imati više novca za radnike, umjesto za administrativne obveze). CERP procjenjuje kako bi oko 80 % gospodarskih koristi TTIP-a bila bi posljedica rezanja troškova birokracije i propisa i liberalizacije trgovine uslugama i javne nabave. Dakle, oslobođenje od ne-carinskih prepreka (non-tarriff barriers – NTB) je ključno.

Upravo zato se zahvaljujući TTIP-u osniva Tijelo za regulatornu suradnju (RegulatoryCooperationBody – RCB). Po uzoru na EU jedinstvene kontaktne točke, uvodi se one-stop-shop sustav za dobivanje svih informacija o regulativi i administrativnim procesima na jednom mjestu, tzv. single access web portals. Regulatorna suradnja je prilika za primjenu načela uzajamnog priznavanja. Time će sprječavati neopravdane duplikacije u zahtjevima, testiranjima i inspekcijama. Donosit će se godišnji programi regulatorne suradnje EU-US „AnnualRegulatoryCooperation Program“.

Studija

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je u svibnju 2016. Studiju: „Utjecaj partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između eu-a i sad-a (TTIP) na Republiku Hrvatsku“ koju je naručilo od PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb i Centra za međunarodni razvoj d.o.o.

3 scenarija izravnih učinaka:

Kao polazišna točka, uzima se prosjek hrvatske trgovine robama i uslugama 2012-2014 (izvoz 143,2 milijardi kuna, uvoz 139,9 milijardi kuna i saldo – neto izvoz 3,3 milijardi kuna) i prosjek BDP-a u istom razdoblju (329,8 milijardi kuna). Također, uzima se u obzir niska inflacija u Hrvatskoj.

Uzeta su u obzir 3 scenarija razine trgovinske liberalizacije EU-SAD:

  1. ukidanje carina, bez ne-carinskih (administrativnih) troškova i prepreka
  2. ukidanje carina i tek osnovno (10 %-tno) ukidanje administrativnih prepreka
  3. ukidanje carina i administrativnih prepreka

Scenarij 1 pretpostavlja će se ukinuti samo carinske prepreke, što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,01% i i izvoza 0,04%.

Scenarij 2 pretpostavlja će se ukinuti carinske prepreke te sniziti necarinske prepreke (NTB) za 10%, što bi značilo izravno povećanje godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,02% i i izvoza 0,09%.

Scenarij 3 pretpostavljanje potpunu liberalizaciju – ukidanje carinskih i necarinskih prepreka (NTB), što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,11% i izvoza 0,56%.

Trgovina / BDP

(% rast)

Scenarij 1

Carine -100%

NTB – 0%

Scenarij 2

Carine -100%

NTB -10%

Scenarij 3

Carine -100%

NTB – 100%

Izvoz 0,04 0,09 0,56
Uvoz 0,02 0,05 0,31
Saldo (neto izvoz) 0,78 1,81 11,02
BDP 0,01 0,02 0,11

Izvor: PwC i CID za MVEP (2016)

Dodatno, kada se gledaju dugoročni izravni i neizravni učinci prema ambicioznom scenariju 3, hrvatski neto izvoz (trgovinski saldo) prema SAD-u porastao bi preko 11% u 10 godina od uspostave TTIP-a. Istovremeno, doprinos rastu BDP-a povećao bi se sa 0,11% na 0,2% već u četvrtoj godini na dalje.

Za pretpostaviti je kako će TTIP donijeti ne samo ukidanje carina (osim eventualno ponekih iznimki), nego i ambicioznije ukidanje administrativnih troškova i prepreka. Stoga se se zaključiti kako bi izravni i neizravni učinci ambicioznije trgovinske liberalizacije doprinijeli godišnjem rastu hrvatskog gospodarstva oko 0,2% BDP-a (cca 660 milijuna kuna). Autori studije ocjenjuju takav scenarij kao osjetne učinke za hrvatsko gospodarstvo.

Navedena procjena potvrđuje činjenicu da je ukidanje ne-carinskih prepreka (NTB’s) ključ koji donosi rast izvoza. Ukidanje regulatornih prepreka, manji administrativni troškovi, ujednačavanje regulative i kvalitetnija pravila ključan su faktor rasta trgovine i potencijal za pozitivan saldo hrvatskog izvoza u SAD. Samo na taj način hrvatsko gospodarstvo može osjetiti značajniji učinaka na rast vrijednosti od oko 330 milijuna kuna godišnje, odnosno 3,3 milijarde kuna u 10 godina (1% BDP-a).

Komparativne prednosti

Samo 2 do 3% hrvatskog izvoza je prema SAD-u. TTIP-om bi se udio hrvatskog izvoza prema SAD-u povećao na 5%.

Najveće komparativne prednosti za hrvatske izvoznike imaju sljedeće robe – hrana za životinje, lijekovi, gnojiva, vapna, cement, proizvedeni građevinski materijal, strojevi i motori, neelektrični dijelovi, brodovi i čamci, oružje i streljivo te usluge putovanja, turizma te istraživanja razvoja.

Istovremeno, komparativni nedostaci bi mogli povećati američki uvoz i narušiti vanjskotrgovinski saldo za sljedeće robe – voće i orašasti plodovi, ugljen, lijekovi i farmacija, strojevi za automatsku obradu podataka, telekomunikacijska oprema, motorna i željeznička vozila, medicinski instrumenti, mjerni aparati te usluge u području intelektualnog vlasništva.

U poljoprivredi je potencijal izvoza mliječne industrije i vina. Industrija će doživjeti znatno olakšanje zbog smanjivanja duplicirajućih obveza i postupaka, odnosno ujednačavanja pravila. Veliki potencijal je nastavak energetske suradnje, pogotovo glede LNG terminala. Ne treba očekivati snižavanje okolišnih standarda, osim pitanja frakiranja nafte. U području javne nabave, hrvatske i europske firme bi lakše mogle pristupiti na američko tržište jer bi se ograničio utjecaj nekoliko restriktivnih američkih zakona. Na tržištu rada i usluga će se međusobnom priznavati profesionalne kvalifikacije i nazivi diploma, olakšati će se putovanja profesionalaca, ali i zadržati europske i međunarodne odredbe o pravima radnika i zaštiti na radu. U području usluga, olakšati će se trgovina i izvoz profesionalnih i poslovnih usluga, među kojima je IT sektor.

Zaključno

TTIP može potaknuti hrvatsko gospodarstvo. Ambicioznija provedba TTIP-a može doprinijeti rast hrvatskog gospodarstva 0,1% (izravno) odnosno 0,2% (izravno i neizravno). Učinak je osjetan.

Činjenica jest da se dio europskih i hrvatskih dionika protivi ovom sporazumu. Među kritikama je potrebno razlikovati opravdane sumnje i argumente, od zabluda. Dio Europljana se po običaju najviše boji nižih američkih standarda, što u konačnici više spada u zablude. Europa ima tradiciju zaštite javnih usluga, a na zahtjev Francuza trebala je zaštiti audiovizualne industrije. Amerikanci pak zakonski imaju ono što EU nema – Buy American. Dakle, obje strane su ušle u pregovore s otvorenošću za oslobođenje međusobne trgovine. Istovremeno, obje su strane poželjele zadržati neke protekcije i izuzeća. U tom smislu, ne radi se o maksimalnoj liberalizaciji svega, nego i o velikoj mjeri liberalizacije.

Istovremeno, bitno je istaknuti pozitivne neto liberalizacijske učinke koji će u konačnici donijeti više dobitaka nego gubitaka (za neke).

Ekonomski učinci su pozitivni. Dakle, TTIP može potaknuti hrvatsko gospodarstvo. Kreatori javnih politika mogu drugačije misliti i donijeti drugačije odluke. Neki će reći da učinci nisu veliki da bi se isplatila još jedna liberalizacija. Drugi će pak reći da su liberalizacijski učinci evidentno pozitivni, odnosno da je ekonomski dokaz najbolji politički vodič. Treći će reći da ne treba razmišljati ekonomskom logikom (već nekom drugom). Četvrti će reći da, neovisno o ovom ekonomskom dokazu, jedina logika politike, pod svaku cijenu, treba biti slobodno tržište, odnosno da posao države nije odvagivati troškove i koristi, prije donošenja odluke.

Prilika je to za dodatno jačanje konkurencije, nakon što je Hrvatska postala dio unutarnjeg tržišta Europskog gospodarskog prostora. Manji troškovi poslovanja, kao posljedica micanja carina, pogotovo administrativnih troškova, u svakom slučaju predstavljaju korist za poslovni sektor, pogotovo za mala i srednja poduzeća.

0,1 ili 0,2 u konačnici nije dovoljno da spasi hrvatsko gospodarstvo ili mnogo da potakne rast. TTIP može potaknuti hrvatsko gospodarstvo, pogotovo u kombinaciji s drugim liberalizacijskim reformama koje poslovni sektor mogu administrativno rasteretiti od previsoke cijene izdržavanja.

TTIP može potaknuti hrvatsko gospodarstvo. Otvaranje transatlantske trgovine otvara prilike za nova radna mjesta i ulaganja u Hrvatskoj priliku za dodatni hrvatski izvoz, a manje plaćanja i gubitaka zbog administracije.