Share

Vušković o inflaciji

CEA predsjednik Petar Vušković dao je intervju za Lider na temu inflacije.

Prvo malo makroekonomskog leksikona – što je dezinflacija, a što reflacija u odnosu na svima poznate inflaciju i deflaciju?

Inflacija je makroekonomski fenomen kojeg možemo opisati poput morske plime i oseke. Kada imate plimu (inflacija) smanjuje se kupovna moć građana, kada je oseka (deflacija) kupovna moć se povećava. Možemo reći da Hrvatska narodna banka na financijskim tržištima može utjecati na ” morsku mijenu” odnosno dizanje i spuštanje cijena. Kada se želi smanjiti ubrzavanje stope inflacije onda se taj monetarni alat koji podrazumijeva smanjivanje novčane mase na tržištu zove dezinflacija. Obrnuta monetarna politika je reflacija. Njome se povećava novčana masa na tržištu i nastoji se izazvati “blaga plima” odnosno kontrolirana inflacija”. Dakle dezinflacija i reflacija su mehanizmi monetarne politike jer kako za ekonomiju nije dobra inflacija nije ni deflacija. Među nama ekonomistima inflatorna kretanja su uvijek zanimljiva jer direktno utječu na standard građana.

Ima li opasnosti od inflacije, općenito gledano (može li biti relativno visoka i kakvu štetu može napraviti – reakcija središnjih banaka u suprotnom smjeru, efekt na zaduživanje i tržišta kapitala itd.)?

Stabilnost cijena je “sine qua non” tržišta te makroekonomskih agregata koji nam pokazuju “krvnu sliku” ekonomije. U zadnjih desetak godina dobro vođenom monetarnom politikom tržištu smo osigurali niske stope inflacije ispod 3%, a u zadnjih nekoliko godina prosječna stopa inflacije je pala do 1% . Prosječna godišnja stopa inflacije u 2019. godini u odnosu na 2018. je iznosila 0.8%. Granice inflacije u kojima nije potrebno alarmantno gledati na podizanje cijena su +-3%. U siječnju je zabilježen rast cijena mesa, voća, bezalkoholnih pića od 3 do 12% u odnosu na siječanj 2019. godine. Još je prerano da bi mogli zaključiti da postoji opasanost od izraženije inflacije. Treba vidjeti kako će se u veljači i ožujku kretati cijene sljedećih varijabli: transport, gorivo, struja i plin. Dodatno, Treba vidjeti i kako će promjena smjera porezne politike utjecati na kretanje cijena (promjena stopa poreza na dohodak, PDV, porez na dobit, trošarine). Reakcija Hrvatske narodne banke će sigurno biti promptna kao i do sada.

Pobornici teze da inflacija možda stiže uglavnom se oslanjaju na situaciju sa strane ponude (manjak kontejnera, nestašice nekih proizvoda, općenito poremećaji u opskrbnim lancima, rastuća cijena nafte itd.) – odakle bi inflacija došla i na koje bi se sektore odnosila?

Inflacija se “ne rađa” samo na strani potražnje već i na strani ponude. Epidemiološke mjere su u većini zemalja stvorile određena ograničenja u transportu što je rezultiralo poremećajima u opskrbnim lancima. Zatvaranje granica, PCR testovi i samoizolacije dodatno su ograničili vanjskotrgovinske procese. S boljom epidemiološkom slikom u Europi otkloniti će se i takva ograničenja iako smatram da nisu bitnije utjecala na rast cijena. To možemo zaključiti po malom padu robnog izvoza u korona godini. Zabilježili smo pad od svega 0.2%. Na inflaciju i dalje najviše utječu vanjski faktori npr. cijena nafte na svjetskom tržištu. Inflatornim pritiscima najviše je najviše izložena prehrambena industrija što se može vidjeti i u zadnjim statističkim pokazateljima o kretanju inflacije, a najmanje je izložena tekstilna industrija.

Koja bi mogla biti uloga potražnje u tome (ovisi vjerujem o scenarijima; ako eksplodira potražnja, što bi se lako moglo dogoditi, onda može biti problema, ali ako ostane slaba onda dizanje cijena, čini mi se, neće imati previše smisla)?

Potražnja ovisi o kupovnoj moći. Tu sada imamo dvojake efekte. Rast minimalne plaće i promjene poreznih stopa u dohocima će utjecati na rast potražnje za robom i uslugama ali s druge strane treba biti svjestan da je 7000 ljudi ostalo bez posla. To je daleko manje od očekivanog ali opet dovoljno da se taj efekt potencijalnog rasta potražnje uslijed pozitivnih poreznih politika poništi. Vjerujem da će odgođena potrošnja utjecati na blagi rast cijena, ali opet to sve ovisi od djelatnosti do djelatnosti. Kako objasniti da cijene nekretnina nisu padale u korona krizi i u godini potresa. Zapravo zadržale su se na dosta visokoj razini.

Što se u tom smislu može očekivati u Hrvatskoj?

Pozitivne porezne promjene će utjecati na stopu inflacije od 0.3%. To vidim kao najizraženiji faktor. Drugi faktor je uvođenje eura s istim postotnim utjecajem na inflaciju. Tema inflacije će biti posebno zanimljiva u periodu između 2023.-2025 kada budemo uvodili euro. Općenito gledano, cijene će i dalje dominantno ovisiti o cijeni nafte na svjetskim tržištima. Inflacija će u 2021. nešto ubrzati pa će biti na godišnjoj razini biti između 1-1.5%.