Share

Zakon o zabrani nepoštenih praksi u lancu opskrbe hranom

7.prosinca 2017. je na snagu stupio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Cilj zakona, kako kaže njegov članak 1., je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, te spriječiti nepoštene trgovačke prakse čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača, prerađivača i trgovca. Rezultat je to, između ostalog, i usvojene rezolucije Europskog parlamenta od 21. travnja 2016. kojom je predloženo Europskoj komisiji da podnese prijedlog za okvir kojim će se utvrditi opća načela na razini Europske unije kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja u svim državama članicama, te transparentni odnosi između proizvođača, dobavljača i distributera hrane. Do danas takva opća načela nisu utvrđena.

autor: Filip Galić, član izvršnog odbora Centra

Pod nepoštenim trgovačkim praksama se smatraju, između ostalog:

  • pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga Zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača;
  • plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku;
  • opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona;
  • mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora ili mogućnost otkaza ugovora s dobavljačem bez primjerenog otkaznog roka ili mogućnost jednostrane izmjene ugovora od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca;
  • nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze i
  • ostale nepoštene trgovačke prakse propisane ovim Zakonom.

Pod ostalim nepoštenim trgovačkim praksama u odnosu dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača se podrazumijevaju i:

  • netransparentno umanjenje količine i/ili vrijednosti poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda standardne kvalitete;
  • ispostavljanje bjanko zadužnice radi preuzetog repromaterijala, a da otkupljivač i/ili prerađivač nema obvezu izdavanja sredstva osiguranja za preuzete, a neplaćene poljoprivredne ili prehrambene proizvode;
  • uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijom roba i usluga;
  • nepreuzimanje ugovorenih količina poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda u skladu s ugovorenom dinamikom otkupa, osim u opravdanim slučajevima utvrđenim ugovorom;
  • naplata naknade za sklapanje ugovora s dobavljačem koja nije razmjerna administrativnom trošku koji treba snositi dobavljač;
  • odbijanje primitka isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda po dospijeću obveze za dobavljača na isporuku, osim zbog razloga koji su ugovorom utvrđeni kao opravdani razlozi za odbijanje primitka;
  • naplata naknade dobavljaču za kalo, rastep, lom i krađu proi­zvoda nakon isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda, odnosno prebacivanje rizika poslovanja na dobavljača;
  • obveze da ne prodaje poljoprivredne ili prehrambene proizvode drugim otkupljivačima i/ili prerađivačima po nižim cijenama od onih koje je platio otkupljivač i/ili prerađivač i
  • izvršenje roka plaćanja dobavljaču duljeg od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno duljeg od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke.

Pod ostalim nepoštenim trgovačkim praksama u odnosu dobavljača i trgovca se podrazumijevaju i:

  • naplata naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda dobavljač;
  • naplata naknade za smještaj proizvoda na policama u prodajnom mjestu trgovca, osim u slučaju kada dobavljač od trgovca izričito traži smještaj svog proizvoda na određenoj polici u prodajnom mjestu trgovca;
  • vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda, naplata nak­nade za zbrinjavanje takvih proizvoda, naplata naknade dobavljaču za neprodane proizvode kojima je istekao rok trajanja, osim u slučaju proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu, kao i proizvoda za koje dobavljač izričito traži prodaju, a unaprijed je pisanim putem upozoren od strane trgovca da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka trajanja tih proizvoda;
  • naplata naknade za sklapanje ugovora s dobavljačem koja nije razmjerna administrativnom trošku koji treba snositi dobavljač;
  • naplata naknade za dostavu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda izvan ugovorenog mjesta isporuke;
  • naplata naknade za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda trgovcu;
  • naplata naknade za proširenje prodajne mreže trgovca, poboljšanje (preuređenje) postojećih prodajnih mjesta trgovca, proširenje skladišnih kapaciteta trgovca, proširenje distributivne mreže trgovca;
  • odbijanje primitka isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda po dospijeću obveze za dobavljača na isporuku, osim iz razloga koji su ugovorom utvrđeni kao opravdani razlozi za odbijanje primitka;
  • uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijom roba i usluga;
  • uvjetovanje sklapanja ili produženja ugovora te primitka isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora zahtjevom za proizvodnjom i isporukom poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji se mogu smatrati zamjenjivim u odnosu na ugovorene ili isporučene proizvode (robna marka trgovca);
  • naplata naknade za usluge koje nisu pružene, odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana;
  • naplata naknade za umanjeni promet, prodaju ili umanjenu maržu trgovca zbog smanjene prodaje određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda;
  • prebacivanje rizika poslovanja s trgovca na dobavljača poput naplate naknade za kalo, rastep, lom, krađu proizvoda te naplate naknade za novčane i ostale kazne izrečene trgovcu na temelju odluka nadležnih tijela, osim u slučaju kad su izrečene kazne na temelju odluka nadležnih tijela posljedica nedostataka proizvoda za koje je odgovoran dobavljač u smislu općeg propisa koji uređuje obvezne odnose;
  • prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda krajnjem potrošaču po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda s porezom na dodanu vrijednost, osim kad se radi o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta. Ako je dobavljač istodobno trgovac na veliko i povezano društvo s trgovcem na malo, u tom slučaju se u smislu ovoga Zakona za utvrđivanje nabavne cijene proizvoda može promatrati i ugovorni odnos između trgovca na veliko i njegovog dobavljača i/ili proizvođača koji se ne smatra s njim povezanim društvom u smislu ovoga Zakona;
  • prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod cijene proizvodnje u slučaju vlastite proizvodnje trgovca (robna marka trgovca), osim kad se radi o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta;
  • ugovaranje naknade koja se ne iskazuje na računu, osim nak­nade čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku trgovca vezanom za uslugu koju trgovac pruža dobavljaču
  • naplata naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca;
  • ugovaranje naknade za istraživanje tržišta;
  • naplata naknade za podatke o izlazu proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima trgovca, osim u slučaju kada dobavljač od trgovca izričito traži te podatke;
  • uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje nametanjem obveza sudjelovanja u sniženjima ili akcijama smanjenjem nabavne cijene na teret dobavljača;
  • obveza da ne prodaje poljoprivredne ili prehrambene proizvode drugim trgovcima po nižim cijenama od onih koje je platio trgovac;
  • brisanje proizvoda s liste ugovorenih proizvoda koje dobavljač isporučuje trgovcu ili značajno smanjivanje narudžbi pojedinog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda bez prethodne pisane najave od strane trgovca u roku utvrđenom ugovorom ili u roku koji ne može biti kraći od 30 dana u slučaju kada rok nije utvrđen ugovorom;
  • izvršenje roka plaćanja dobavljaču duljeg od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno duljeg od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke i
  • nepreuzimanje ugovorenih i proizvedenih količina poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda robnih marki trgovca, osim u opravdanim slučajevima utvrđenim ugovorom.

Značajna pregovaračka pozicija je definirana kad trgovci koji imaju više od 100.000.000,00 kn godišnjih prihoda, te otkupljivaču i prerađivaču godišnji prihodi prelaze 50.000.000,00 kn.

Problematična je definicija značajne trgovačke pozicije, obzirom da je kao kriterij propisan ukupni godišnji prihod trgovca, otkupljivača i prerađivača. Pritom nisu uzimani u obzir drugi kriteriji kao što je prvenstveno udio u tržištu. Na određenom području može poslovati više trgovaca, otkupljivača i prerađivača koji imaju slične prihode koji prelaze 100 odnosno 50 milijuna kuna. Oni tada nisu u mogućnosti primjenjivati nepoštene poslovne prakse, obzirom da bi morali djelovati tržišno.

Glede samih kazni, maksimalna propisana novčana kazna iznosi 5.000.000,00 kn za pravnu osobu, odnosno 2.500.000,00 kn za fizičku osobu otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca za iznimno tešku povredu zakona, dok je za tešku povredu zakona zapriječena novčana kazna u iznosu do najviše 3.500.000,00 kn, odnosno 1.500.000,00 kn za fizičku osobu. Za lakše povrede zakona je propisana kazna od 1.000.000,00 kn za pravne, odnosno 500.000,00 kn za fizičke osobe.