Indeks bogatstva naroda 2026 govori kako je Hrvatska skočila na 25. mjesto u svijetu i nalazi se među zemljama s najvećim unaprjeđenjem u deset godina. Indeks bogatstva nacija (WNI), trenutno u svom šestom izdanju, izrađuje poljski think tank Warsaw Enterprise Institute (WEI). Izvješće je dostupno na wni.wei.org.pl.
U novom izdanju Indeksa bogatstva nacija (WNI) za 2026. godinu, Hrvatska je osvojila 650 bodova, od čega 296 bodova iz komponente privatnog gospodarstva i 354 boda iz vrijednosti javnih rashoda i javnih usluga. Hrvatska se nalazi na 25. mjestu među 40 ocijenjenih zemalja (EU, OECD, Ukrajina), između Estonije i Izraela, te ispred nekoliko srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja s usporedivim razinama dohotka.
U usporedbi s izdanjem iz 2015. godine, Hrvatska, koja je tada bila na 31. mjestu,zabilježio je jedno od najvećih dugoročnih poboljšanja Indeksa, s ukupnim rastom WNI-a od najmanje 20%.
Indeks ukazuje na relativno solidne rezultate Hrvatske u području unutarnje sigurnosti, kvalitete infrastrukture, pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovnih postignuća u odnosu na razinu nacionalnog dohotka. Međutim, Hrvatska se i dalje se suočava s određenim strukturnim rizicima koji ograničavaju produktivnost.
U komponenti privatnog sektora, koji po glavi stanovnika broji otprilike 27.400 međunarodnih USD, Hrvatska je rangirana na 30. mjestu, ispod Litve, Latvije i Poljske, a neznatno iznad Estonije, Češke i Slovačke.
Posljednjih godina Hrvatska je doživjela makroekonomsku stabilizaciju nakon uvođenja eura, pristupanja Schengenskom prostoru i određenih tržišnih reformi provedenih u koordinaciji s institucijama EU. Fiskalna konsolidacija u smislu smanjenja javnog duga u BDP-u, nižeg oporezivanja dohotka (i porezne konkurencije), povećanja poslovne slobode, bolje zaštite imovinskih prava i nekih drugih reformi poboljšale su poziciju Hrvatske na Indeksu ekonomske slobode (Heritage Foundation) i drugim izvješćima, u usporedbi s razdobljem pristupanja Hrvatske EU.
Hrvatska je također imala koristi od značajnog neto priljeva sredstava EU, posebno u modernizaciji infrastrukture, prometnoj povezanosti, digitalizaciji i obnovi nakon potresa. Ta su ulaganja pozitivno utjecala na komponentu infrastrukture i javnog prijevoza Indeksa, gdje Hrvatska postiže relativno dobre rezultate u usporedbi sa zemljama sa sličnim BDP-om po glavi stanovnika.
Unatoč napretku, postoji prostor za intenzivnije reforme usmjerene na povećanje ekonomske slobode kako bi se dosegao prosjek baltičkih država, posebno kroz fleksibilnije tržište rada, sustavne privatizacije ne-strateških državnih poduzeća, smanjenje javne potrošnje u BDP-u i borbu protiv inflacije.
Unutarnja sigurnost jedno je od najjačih područja Hrvatske u metodologiji WNI-a. Hrvatska održava relativno niske stope nasilnog kriminala i ubojstava u usporedbi s mnogim zapadnoeuropskim zemljama i zemljama OECD-a, a istovremeno ima koristi od šire percepcije društvene stabilnosti i javne sigurnosti. To pozitivno doprinosi pokazateljima kvalitete života i privlačnosti Hrvatske za turizam, strane stanovnike i međunarodne poslovne aktivnosti. U geopolitičkom smislu, politička predanost povećanju obrambenih izdataka također je ojačala dugoročnu sigurnosnu poziciju zemlje unutar NATO saveza.
Zdravstveni rezultati ostaju mješoviti. Hrvatska ima prilično dobre rezultate u pogledu očekivanog životnog vijeka i dostupnosti osnovne zdravstvene zaštite u odnosu na razinu dohotka, ali trajni strukturni problemi i dalje opterećuju sustav socijalne skrbi. Socijalna medicina, duge liste čekanja, velikodušna i nekontrolirana bolovanja, rastući troškovi lijekova, prekomjeran broj javno financiranih bolnica i klinika, demografsko starenje i fiskalna neučinkovitost negativno utječu na kvalitetu i održivost zdravstvenih usluga. Slični pritisci vidljivi su u većem dijelu srednje i istočne Europe.
Pokazatelji obrazovanja pokazuju relativno solidne razine formalnih postignuća, posebno u sudjelovanju u visokom obrazovanju. Međutim, Hrvatska se još uvijek bori s nedostacima u usklađivanju obrazovnog sustava s tržištem rada, komercijalizacijom istraživanja i prelijevanjem produktivnosti iz visokog obrazovanja u privatni sektor.
Sveukupno, pozicija Hrvatske na ljestvici WNI odražava zemlju koja je značajno poboljšala institucionalnu stabilnost unutar EU i NATO-a te kvalitetu javnih usluga u posljednjem desetljeću. Buduća poboljšanja u rangiranju Hrvatske ovisit će prvenstveno o jačim privatnim ulaganjima, privatizacijama, većem rastu produktivnosti, fleksibilnijem tržištu rada, inovacijskom kapacitetu te učinkovitijem i ograničenijem korištenju javnih rashoda.
Zaključci:
- Hrvatska postiže relativno dobre rezultate u kvaliteti javnih usluga.
- Infrastruktura, unutarnja sigurnost i makroekonomska stabilizacija podržavaju snažne rezultate Hrvatske u području zapadnog nacionalnog indeksa.
- Daljnje dugoročno poboljšanje indeksa ovisit će uglavnom o rastu produktivnosti, ulaganjima privatnog sektora, inovacijama i demografskoj održivosti.
- Fiskalna konsolidacija, niže oporezivanje dohotka, povećanje poslovne slobode, bolja zaštita vlasničkih prava i neke druge reforme poboljšale su poziciju Hrvatske na Indeksu ekonomske slobode i drugim izvješćima.
- Postoji politički prostor za intenzivnije tržišno orijentirane reforme usmjerene na povećanje ekonomske slobode, posebno kroz fleksibilnije tržište rada, sustavne privatizacije, smanjenje javne potrošnje u BDP-u i borbu protiv inflacije.
Cjeloviti pregled ključnih reformi Centar za javne politike i ekonomske analize pruža kroz projekt Hrvatska 2030.
