Izjava za Index.hr objavljena je 19. siječnja 2024.
Uvodne napomene
CEA zagovara politike slobode koje se mogu svrstati u kombinaciju klasičnog liberalizma i današnjeg konzervativizma. Svaka javna politika ocjenjuje se zasebno, bez generaliziranja zaključaka o bilo kojoj osobi i političkoj funkciji.
Tako je i Donald Trump kompleksna osoba koja zaslužuje policy-by-policy ocjene. Zato se primjerice na kraju ove izjave iznosi oprez po pitanju Ukrajine, dok se mnoge reforme pozdravljaju.
Činjenica jest da Trump ima gorljive pristaše koje će ga u gotovo svemu slijediti, bez preispitivanja nekih izjava koje odstupaju od klasičnih (neo)konzervativnih politika Republikanske stranke. Također, činjenica je da Trump ima kritičare koji se dominantno vode javnim percepcijama, usađenim dojmovima i predrasudama, bez preispitivanja nekih izjava koje mogu biti i dezinformacije s progresivne ljevice.
Približiti idealima otaca utemeljitelja
Daniel Hinšt, politolog iz hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize, smatra da bi ulazak u novu eru trebao Ameriku donekle približiti idealima otaca utemeljitelja koji su gradili zemlju slobode.
“Ideali otaca utemeljitelja su zapravo bili stvoriti poredak u kojem će biti ograničena moć politike nad individualnim slobodama. To su načela klasičnog liberalizma, odnosno današnjeg konzervativizma. Mislim da bi nova administracija trebala težiti tome, za razliku od prošle, koja je svojim prije svega fiskalnim progresivizmom znatno povećala američki deficit i dug, što, nažalost, dovodi u pitanje i druge programe, poput američke pomoći Ukrajini. Štoviše, kamate na dug su sada veće od izdataka za obranu“.
Protiv woke ideologije
U vezi s ideološkim promjenama navodi da će se dogoditi suprotstavljanje već dobro poznatoj woke ideologiji.
“Ne mislim, kao što se to često doživljava, da će ta kontra ići protiv klasičnih zapadnih vrijednosti – individualnih sloboda, otvorenosti i šansi za sve ljude. Radi se tu, baš suprotno, o suprotstavljanju radikalnoj ljevici, odnosno onome što se u SAD-u često naziva kulturnim marksizmom, koji je usmjeren protiv navedenih američkih vrijednosti“.
Policy-by-policy
Dodaje da je bitno rad nove administracije promatrati na policy-by-policy osnovi, dakle bez generaliziranja, i da se u svakom slučaju mogu očekivati politike koje već provodi Teksas, a ne one iz Kalifornije. Navodi kako se prema najavama mogu “očekivati smanjenja poreza i proračunskih rashoda na suvišnim programima (tzv. DEI i sl.) koji su odgovarali progresivnom smjeru bivše administracije“.
Rizik bez rezova potrošnje
Rekao je da, ako se rezovi ne dogode, to automatski povećava već ionako velik rizik za planiranje nužnih rashoda. Bitno je to, ističe, i za jačanje NATO-a zbog geopolitičkih rizika za cijeli zapadni transatlantski svijet. Što se tiče geopolitičkih odnosa, dodaje da će do promjena doći, ali da neće biti značajne koliko se čini.
Temeljna uloga Poljske
“Temeljnu posredničku ulogu u odnosima SAD-a i EU imat će Poljska koja podržava Trumpov stav o izdacima za obranu koji bi trebali ići na 5% BDP-a. Transatlantski odnosi će ostati snažni. Postoje najave da će doći do izolacionizma zbog America first politike, no moje mišljenje je da je svakom lideru njegova zemlja prva.
Čuti glas Ukrajine
Svakako će trebati slušati glas baltičkih i skandinavskih zemalja koje ukazuju na rizik od Rusije. Važno je i da se čuje glas Ukrajine u mirovnim pregovorima. Pitanje je hoće li ishod biti trajni mir ili tek privremeno rješenje. Mnoge Europljane brine baš taj segment. Treba polaziti od činjenice da je Ukrajina žrtva kršenja međunarodnog prava zbog ruske okupacije. Tu su bitna sigurnosna jamstva zapadnih zemalja i pogotovo nove američke administracije”.