Share

CEA je protiv uvođenja globalne minimalne stope poreza na dobit

CEA je protiv uvođenja globalne minimalne stope poreza na dobit. Više informacija doznajte kroz odgovore na pitanja koje je Petar Vušković dao za Slobodnu Dalmaciju.

Što kažete na plan uvođenja globalne minimalne stope poreza na dobit oko čega bi se sredinom ove godine trebao postići dogovor?

Protivnik sam bilo kakve porezne harmonizacije jer takve namjere su suprotne od mogućnosti za porezno natjecanje, odnosno konkurentnost. Znate, ukoliko nemate poreznu konkurentnost kako će te se natjecati u poreznim olakšavanjima uvjeta poslovanja i ulaganja. Svaka država je uspostavila porezni sustav koji nabolje odgovara njezinim ekonomskim potrebama i mogućnostima. Kada bi se uvela globalna minimalna stopa poreza na dobit, već možemo pretpostaviti reakcije iz Estonije i Latvije koje ne oporezuju reinvestiranu dobit. Možda takve inicijative odgovaraju zemljama poput Francuske, očito i novoj američkoj administraciji. Apsolutno sam protiv toga kao i Centar za javne politike i ekonomske analize kojeg vodim. Porezne politike moraju biti ovlast samih država, umjesto da se pokušava regulirati nekakva globalna porezna politika, uvelike iz lijevih ideoloških razloga.

Još nije poznalo kolika bi to bila minimalna stopa, OECD je spominjao 12,5 posto za multinacionalne kompanije s prihodima iznad 750 milijuna dolara, ministrica financija SAD-a neki dan je spomenula 21 posto s čim su se složile njezine kolege iz Njemačke i Francuske, a u velikim se zemljama već zbrajaju koristi za proračune pa se spominju deseci milijardi od poreza na dobit. Kakvo je Vaše mišljenje o stopi od 21 posto?

Pitanje je zašto bi se međunarodni ekonomski odnosi koristili za dogovaranje o minimalnim porezima. Ovakva inicijativa odgovara zemljama s višom poreznom stopom, ali ne odgovara onima koje su poreznim rasterećenjima privukle privatni kapital za svoj razvoj i konvergenciju prema europskom razvojnom prosjeku.

Što bi za Hrvatsku koja tek od ove godine ima stopu poreza na dobit od 10 posto za tvrtke s prihodom do 7,5 milijuna kuna značilo uvođenje minimalne globalne stope?

Sve je još na razini inicijative, međutim to je rizik vraćanja na staro. Svaka zemlja ima specifičnu ekonomiju i najbolje bi bilo da sama određuje svoje porezne stope. Mi najbolje znamo što želimo postići s poreznom stopom od 10% koja je usmjerena prema 93% poduzetnika u zemlji. Želimo poreznim rasterećenjem stvoriti veću dinamiku rasta. To je preduvjet zapošljavanju i investicijama. Porezna presija nije dobra. Nema smisla uzimati novac efikasnom poduzetniku i alocirati novac neefikasnoj javnoj upravi ili velikom brojem poduzeća koja posluju s gubitkom. Nemojmo zaboraviti da smanjivanjem poreza smanjujemo i političku moć stranaka. Iskustvo nam je pokazalo zašto je to dobro.

Prosjek poreznih stopa velikih zemalja je 20,8 posto, a malih zemalja 14,5 posto, prema KPMG-u. Čini se da je prijedlog od 21 posto globalne minimalne stope krojen prema velikim zemljama. Kako će u svemu tome proći manje zemlje kojima je to bio način privlačenja investitora a ovako će, s uvođenjem minimalne stope i njihove domaće tvrtke plaćati veći porez na dobit ili griješim?

Kako je i navedeno, nije tajna da postoji svojevrsni sraz zapadne i istočne Europe kada su u pitanju visine poreznih stopi na dobit. U međuvremenu, nova američka administracija krenula je putem rekordnih upumpavanja javnog novca u ekonomiju pa svjesni dužničkog rizika nastoje onda dizati poreze. Za vrijeme prethodne američke administracije standardna stopa poreza na dobit snižena je na 21%, nakon što je bila među najvišima među zemljama OECD-a. Povratak na staro nije dobra poruka ulagačima i kapitalu, a oni stvaraju radna mjesta, a čak masovno (na dobrovoljnoj razini) pomažu siromašnima (i to diljem svijeta). Dakle, pustimo ljude da rade, stvaraju i zarađuju. Neka plate nisku ili umjerenu stopu za nužne funkcije države i javna dobra, ali nemojmo ih opterećivati s poreznim hajkama.

Kako se u priči o minimalnoj stopi poreza na dobit provlači i priča o velikim tehnološkim kompanijama i porezu na digitalne usluge, molim Vas, ako mi možete pomoći pojašnjenjem je li porez na digitalne usluge poseban porez koji nema veze s minimalnom stopom poreza na dobit?

Ideja o digitalnom porezu je zasebna priča i nije više novost. Neke zemlje poput Irske i Nizozemske su protiv, dok je Francuska za. Činjenica jest da Europska unija planira dizati upravo ekološke i digitalne poreze ili namete kako bi mogla financirati rekordna ulaganja javnog novca u ono što nazivamo nacionalnim planovima oporavka i otpornosti. Dakle, i realne perspektive, i svaki ekonomski optimizam na račun povećanja uloge države ima svoju cijenu.