Emil Pavić za Lider dao je intervju objavljen 22. studenoga 2024. u online izdanju.
Emil Pavić, član izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize potvrđuje kako je rast kreditnoga rejtinga doista velika stvar, toliko velika da je taj rejting konačna potvrda stabilnosti i javnih financija, stabilnog rasta u nepovoljnom okruženju i osjetnog rasta dohotka stanovništva.
– Zadovoljavanjem kriterija javnoga duga opće države ispod 60 posto BDP-a dok taj udio konstantno pada otvara se prostor za značajnije smanjivanje poreznog tereta građana i gospodarstva. Likvidnost je potrebno, ako je to ikako moguće, ostavljati stanovništvu kako bi samo raspoređivalo i odlučivalo o vlastitoj potrošnji i investicijama. To je važno, jer uglavnom mi sami možemo kvalitetnije i učinkovitije raspolagati s novcem pa ta likvidnost nastala smanjivanjem porezne presije može značajnije ubrzati i rast BDP-a. Na kraju od tog rasta opet veliku korist ima centralna država koja onda ima veću poreznu bazu za punjenje proračuna. No, kod svih budućih poteza važno je kvalitetno odvagati i procijeniti učinak potencijalnog smanjenja poreznih stopa kako se ne bi dovelo u pitanje sve ono iza čega stoji centralna država i kako bi se kvalitetno nastavilo s transferima iz proračuna.
Još prije dvadesetak godina bilo je govora o smanjivanju opće stope PDV-a, veli Pavić, dodajući kako je ušteda na kamatama za dug velika stvar i to je prvi vidljivi plod pametne proračunske politike – svako pomicanje prema gore smanjuje kamatu i rizik države i otvara vrata investitorima iz cijelog svijeta. Ne treba zanemariti ni psihološki efekt pozicioniranja zemlje na investicijskoj karti, ali i relaksacije stanovništva koje može računati na veći dohodak koji ne mora cijeli odlaziti u potrošnju već i potencijalno investiranje.
– Zbog čega spominjem stalno riječ investiranje? Zbog toga što je potrebna financijska pismenost svih poreznih obveznika kako bi višak novca osim na računu u bankama mogli kvalitetno plasirati i na tržište kapitala, ali i u razne druge fondove, buduće vlastite mirovine i ostale oblike štednje. Otvara se značajan prostor gdje ljudi mogu sami krenuti štedjeti u relativno mlađoj dobi kako bi u zrelim godinama imali kapital s kojim se mogu umiroviti. Nepovoljan odnos zaposlenih i umirovljenika gorući je problem svih dosadašnjih vlada, ali i budućih. Treba poticati vlastitu financijsku odgovornost i oslobađanjem likvidnosti stanovništva, a država treba što efikasnije upravljati resursima koje ima kako bi se postigao optimum – preporučuje Pavić.
Pri tome je svjestan da sve to baš i nije jednostavno provesti, pogotovo sa cementiranim rashodima, no sada se otvara zaista značajan prostor za rasterećenje. Projekcije rasta BDP-a za iduće dvije godine kreću se između 3 i 3,5 posto što je među najvećim stopama rasta u EU i prilika je sada da se to iskoristi, da se maksimalno smanjuju rashodi i poveća dohodak građana kako bi se pripremali i za razdoblja kada rast može neće biti po ovakvim stopama, veli Pavić. Priprema podrazumijeva investiranje i štednju, jačanje otpornosti, spremnost i za loše scenarije kroz koje se može prolaziti relativno bezbolnije nego dosad.
– Prisjetimo se doista teškog razdoblja koje je počelo 2009. godine s velikom svjetskom recesijom, međutim ono što je na globalnom nivou prestalo još početkom 2011. godine kod nas se nastavilo sve do 2015. godine kada je konačno preokrenut trend pada BDP-a. Država se u tome razdoblju zaduživala uz astronomskih sedam posto kamata, što je gornji rub uopće mogućeg vraćanja dugovanja. S trenutnim kamatama od 3,5 posto i manje razlika je golema i dokaz je da se disciplina i štednja isplate – zaključuje Pavić.
Prema onoj staroj, ima se, može se, mogli bismo i mi, rezati ne samo stope poreza na dohodak (on je prihod lokalnih jedinica) nego svih ostalih davanja u kojima se guši prije svega realni sektor. No, za takvo što najprije treba razmišljati izvan okvira četverogodišnjeg mandata, a takve političare u ovoj zemlji majka još nije rodila.
