Share

Hrvati troše više, osobna potrošnja u Hrvatskoj na rekordnim razinama

Božićni duh je zavladao u Hrvatskoj. Sve više se troši, najviše na božićne poklone i hranu. Procjena je da će ¾ građana koji ostvaruju svoje dohotke prosječno potrošiti do 1.000 kn, odnosno svaki drugi između 100 i 500 kuna. Na takav način participirat ćemo u rekordnoj potrošnji na razini države od 13,5 mlrd kuna prema procjeni HGK. To znači da će blagdanska potrošnja biti za milijardu veća nego prošlogodišnja. Rast blagdanske potrošnje skrenuo je pozornost na osobnu potrošnju kroz godine. Što ona znači za gospodarstvo i što na nju utječe?

Petar Vušković, predsjednik CEA – Izjava za 24sata

Rast osobne potrošnje bilježi se od 2015. godine ukoliko gledamo godišnje stope rasta. Ukoliko gledamo mjesečne stope rasta, taj rast je još i dulji jer traje od rujna 2014. godine. Osobna potrošnja je najznačajniji makroekonomski agregat jer sudjeluje s oko 60% u BDP-u. Empirijski postoji visoka korelacija kretanja osobne potrošnje i rasta BDP-a, pa stoga možemo zaključiti da je važan indikator kretanja ekonomske aktivnosti.

Rast osobne potrošnje od 2015. godine nije slučajan. Tada je uslijedilo značajnije rasterećenje plaća kroz smanjivanje poreza na dohodak. Rasterećenjem plaća, povećanjem osobnog odbitka, kontinuiranim rastom prosječne plaće uslijed veće profitabilnosti trgovačkih društva na tržištu, rastao je i raspoloživi dohodak građana. Ekonomski gledano, uvijek postoji pozitivna i snažna veza između rasta dohotka i potrošnje. Veći raspoloživi dohodak znači više novca za trošenje, pa možemo zaključiti da je upravo ono najvećim dijelom utjecalo na rast osobne potrošnje.

Osim porezne reforme kojom su zahvaćene plaće, još je nekoliko faktora koji su značajno utjecali na rast osobne potrošnje. Makroekonomski gledano važno je bilo izostajanje jačih inflatornih pritisaka. Stabilnost cijena na tržištu utjecalo je na rast trgovine na malo, osobito kod online trgovine koja je rasla za više od 10%. Digitalna revolucija je svoje mjesto pronašla i u elektroničkom poslovanju građana s bankarskim sektorom gdje je elektronički pojednostavljeno odobravanje kredita. Manji gotovinski krediti i brzina njihovog odobravanja rastu već više od 5 godina. Rast godišnje kreditne aktivnosti od 11% potiče rast, adobrim dijelom i osobnu potrošnju. Uredbom o načinu izračuna posebnog poreza na motorna vozila te mogućnosti vraćanja 50% pretporeza (PDV-a) na nabavu automobila stvorena je dobra pretpostavka rasta prodaje automobila koja će na godišnjoj razini pokazati dvoznamenkasti rast.

Nadalje, treba istaknuti i rast turističkog prometa koji već godinama bilježi pozitivna kretanja. Prema Eurostatu zbog iseljavanja građana u 2017. zabilježili smo suficit u inozemnim doznakama više od 800 milijuna kuna pa možemo zaključiti da je i ono utjecalo na rast osobne potrošnje. Potvrdu rasta osobne potrošnje možemo dobiti i ukoliko gledamo dan koji popularizira osobnu  potrošnju – tzv. Black Friday. Potrošnja je samo ove godine porasla za oko 20% u odnosu na 2017. godinu. Potrošački optimizam koji je prisutan kod građana se može objasniti i rastom neoporezivog dijela dohotka za Božićnice u iznosu od 7.000,00 kn iako je jasno da neće svi dobiti tako visoke božićnice ali dobar dio poduzetnika će isplaćivati sebi ili članovima svoje obitelji. Optimizam svakako dodatno podupire i rast minimalne plaće za sljedeću godinu na 3.000,00kn za oko 40.000 tisuća građana koji ostvaruju minimalne dohotke. Poznato je da takva kategorija građana s niskim dohotkom ima veću potrebu trošiti svoj dohodak, što će nesumnjivo utjecati na dodatni rast osobne potrošnje i sljedeće godine.