U emisiji Poslovni plan 27. studenoga 2021. gostovao je član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize Igor Šlosar, na temu državnih potpora.
Hrvatska po podacima Europske Komisije spada među zemlje gdje je udio potpora u ukupnom BDP-u značajan i iznosi 5.7% prema podacima iz 2020., dok je 2019. taj postotak iznosio 3.7%.
Najveće poboljšanje Hrvatska bilježi upravo u elementu značajnog smanjenja davanja potpora brodogradnji, gdje su sredstva koja se daju u taj sektor spala na nešto više od 238 milijuna kuna u usporedbi s 2020., gdje su iznosila značajnih 1,2 milijarde kuna. No, usprkos toj činjenici, ostajemo pri vrhu usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe u pogledu davanja sektorskih potpora.
„Hrvatska je pri samom vrhu s usporedivim državama istočne Europe što se tiče sektorskih potpora i jedino Mađarska ulaže više novca u tom elementu od naše zemlje. To je nešto što na treba potaknuti na promjenu“, istaknuo je Šlosar.
Po davanju potpora u zaštitu okoliša, regionalni razvoj, digitalnu i zelenu tranziciju, Hrvatska je u sredini Europske unije i u društvu zemalja poput Estonije, Poljske i Slovačke.
Horizontalne potpore koje omogućavaju jednaku tržišnu utakmicu svim sudionicima, trenutno iznose 0,7%, iznio je Šlosar u svom gostovanju u emisiji. No iako je i zabilježen značajniji porast na 1,3 milijarde kuna po najnovijem izvješću Vlade, to i dalje nije dovoljno.
Udio potpora u BDP-u potrebno je smanjivati, ali i pritom razlučiti što je nužan dio javne politike, a što se i gdje može rezati ili barem smanjivati. I dok se davanja potpora za spas posrnulim poduzećima te sektorima brodogradnje, prometa i turizma mogu i trebaju smanjivati, potpore u digitalnu i zelenu tranziciju neće se moći smanjivati zato što su u fokusu Europske Unije i na njima će se temeljiti budući ekonomski rast.
Europski novac za digitalnu i zelenu tranziciju velika je razvojna prilika za Hrvatsku koja može preusmjeriti novac iz starih i neučinkovitih sektora i poduzeća u područja ekonomije koja će služiti kao motor rasta hrvatskog gospodarstva i koji se mogu natjecati na današnjem tržištu.
Državne potpore prisutne su u svim razvijenim zemljama svijeta i na kratki rok mogu polučiti dobre ekonomske rezultate. No davanje potpora na dugi rok, na neselektivan način i nekontrolirano postaje uteg za proračun, može povećavati javni dug i smanjiti manevarski prostor za porezna rasterećenja, što CEA vidi kao najbolji put prema oslobađanju novca u ekonomiji zemlje.
Državne potpore istovremeno su i blagoslov i prokletstvo; ako se daju s jasnim ciljem, na kraći rok te s jasnom vizijom što se njima želi postići, mogu pomoći razvoju ekonomije; no dugoročne potpore neće potaknuti ekonomski rast i služe isključivo u svrhu kupovine socijalnog mira.
