Max Weber i njegov doprinos sociologiji naziv je izložbe otvorene 22. listopada u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija. Izložbu organiziraju Odsjek za sociologiju i dr. sc. Zlatko Hinšt, doktor znanosti, koji je uložio 18 godina rada u istraživanje djela Maxa Webera i weberovskog aspekta u literaturi.
Motiv za njegovo dugogodišnje istraživanje i pisanje bile su brojne zasluge i utjecaji Maxa Webera na više područja društvenih i humanističkih znanosti. Na otvorenju izložbe dr. sc. Zlatko Hinšt održao je izlaganje o radu i djelu Maxa Webera.

Izložba će biti otvorena do 22. studenog 2024. u radno vrijeme knjižnice Fakulteta hrvatskih studija (Borongajska cesta 83d, Zagreb) svakog radnog dana od 8 do 18 sati, a petkom do 16 sati.
Utjecaj Maxa Webera
Najpoznatije djelo Maxa Webera je „Protestantska etika i duh kapitalizma“ (Die protestantische Ethik und der Geist des Kapitalismus) objavljena prvi put u originalu 1905. godine, a primarno se odnosi na sociologiju religije. Nastalo je na osnovi tekstova od Biblije. Protestantizam, a posebno u tom okviru, kalvinizam, posebno je utjecao na razvitak specifične protestantske etike.
Weber zapaža u toj etici i veću sklonost racionalizmu, kao racionalno stjecanje dobiti, uz protivljenje iracionalnoj uporabi imetka što stvara specifičan „duh kapitalizma“. To vodi naglašavanju uloge poziva (Beruf) od Boga. Rad nije sredstvo stjecanja bogatstva da bi se uživalo, nego je stav o radu zahtjev koji stvara etiku poziva i u ponašanju askezu pojedinca. Asketski protestantizam (unutarsvjetska askeza), polazi od djelovanja pojedinca, te osobina marljivosti, štedljivosti i skromnosti kao poželjnih sastavnica socijalne etike.
Spajanje “nespojivog”?
Nakon moralnih filozofa kao što su bili Adam Smith i John Locke, Max Weber dao je značajan doprinos izgradnji ideja i institucija zapadne civilizacije, pogotovo kroz spajanje protestantizma i kapitalizma. Dok se često stvara površan dojam o suprotstavljenim sustavima, dubina razumijevanja dovodi do spoznaje kako postoji i moralnost kapitalizma, upravo zbog utjecaja zapadnog kršćanstva.