Share

Može li državna potrošnja potaknuti rast?

„Može li državna potrošnja potaknuti rast: problem visine fiskalnih multiplikatora“ – naziv je okruglog stola koji je Lipa – Udruga poreznih obveznika održala je 20. travnja 2016.u Novinarskom domu u Zagrebu.

U panel diskusiji (VIDEO) sudjelovali su:

  • Zoran Löw, Izvršni direktor Udruge Lipa – uvodni govornik
  • Milan Deskar-Škrbić, ekonomski analitičar i član Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) – pregled istraživanja učinaka fiskalnih multiplikatora u RH (Multiplikatori_Šonje_Deskar ppt)
  • Velimir Šonje, Arhivanalitika – moderator
  • Boris Cota, Ekonomski fakultet u Zagrebu
  • Josip Budimir, liberalni ekonomski strateg

Zoran Löw, Izvršni direktor Udruge Lipa, predstavio je dosadašnji rad Udruge Lipa.

Moderator Velimir Šonje je uvodno naglasio kako je tema fiskalnih stimulansa zapravo rasprava o tome jesu li oni „kapi koje pokreću more“ ili su zapravo „kapi koje prelijevaju čašu“. Istaknuo je i važnost činjenice da učinci fiskalne politike u kratkom i dugom roku najčešće nisu isti te je pokazao koliko je multiplikator osjetljiv na veličinu temeljnih odrednica – granične sklonosti potrošnji, granične porezne stope i granične sklonosti uvozu.

Član Centra za javne politike i ekonomske analize Milan Deskar Škrbić je istaknuo kako je prema zaključcima istraživanja vrijednost multiplikatora državne potrošnje u Hrvatskoj nešto niža od 1, ali da bi se uključivanjem nizom ostalih kontrolnih varijabli u empirijske modele veličina multiplikatora dodatno smanjila. Također, istraživanja su pokazala da je struktura javnih rashoda vrlo važna za učinkovitost fiskalne politike. Pritom su se kapitalne investicije pokazale kao jedina komponenta potrošnje koja bi mogla imati pozitivne učinke na ekonomski rast i u kratkom i u dugom roku. Na takav zaključak se referirao moderator Velimir Šonje koji je istaknuo činjenicu da su vlade od početka krize u Hrvatskoj štitile tekuću potrošnju, a smanjivale investicije, čime su najvjerojatnije dodatno usporile oporavak.

Profesor Boris Cota je istaknuo kompleksnost vođenja fiskalne politike odnosno državne potrošnje u zemljama periferije EU, koje su zbog veličine javnog duga primorane provoditi fiskalnu konsolidaciju. Međutim, fiskalna konsolidacija u tim zemljama dovodi do dodatnih deflatornih pritisaka koji povećavaju realnu kamatnu stopu i teret duga. Aprecijacijski pritisci proizašli iz konsolidacije dodatno narušavaju konkurentnost ekonomije čime se dodatno usporava stopa rasta pa su u tim zemljama multiplikatori puno veći (u negativnom smjeru). Dodatno je istaknuo kako je empirijsko istraživanje multiplikatora vrlo zahtjevno i da je većina standardnih metoda već zastarjela te je posebno istaknuo važnost narativnog pristupa procjeni multiplikatora.

Liberalni ekonomski strateg Josip Budimir, s iskustvom menadžmenta u privatnom i javnom sektoru, potvrdio je tezu da javne investicije mogu biti glavni kanal poticanja rasta u Hrvatskoj. Međutim, prema njegovom mišljenju ključna je namjena i struktura investicija. Kao optimalne investicije je naveo ulaganja u energetski sektor te energetsku valorizaciju vodnog fonda. Dodatno, istaknuo je važnost investicija privatnog sektora te ulogu države u poticanju investicija i potrošnje privatnog sektora koja bi mogla rezultirati snažnijim multiplikativnim učincima od direktne državne potrošnje na masu plaća u administraciji, pogotovo u uvjetima visokog javnog duga i premije rizika.