Panel Ukrajina kao faktor europske sigurnosti i transatlantskih odnosa organizirao je hrvatski think tank Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u Republici Hrvatskoj. Panel je održan 14. ožujka 2025. u Hotelu Dubrovnik.
Panelisti su bili:
Vasilj Kirilič, Veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj, doktor političkih znanosti i docent
Davor Ivo Stier, politolog, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu (EPP/HDZ) i bivši ministar vanjskih i europskih poslova
Dr.sc. Gordan Akrap, Izv.prof., prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” i predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba
Ivan Paić, član Uprave Končar Grupe i Izvanredni profesor Digitalne transformacije na Swiss School of Business and Management Geneva u Zagrebu
Moderator panela bio je Igor Sokolar, potpredsjednik CEA-e i odvjetnik
Panel u medijima
Z1 (od 7:15)
Govor predsjednika CEA-e: Igor Sokolar
“Cijenjeni veleposlanici i uvaženi predstavnici veleposlanstava i diplomatske zajednice, uvaženi predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i drugih institucija, cijenjeni saborski zastupnici, predstavnici akademske zajednice, poslovnog sektora, i drugih dionika; cijenjene dame i gospodo, dragi gosti,
u ime Centra za javne politike i ekonomske analize, čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas na današnjem panelu „Panel: Ukrajina kao faktor europske sigurnosti i transatlantskih odnosa.“
Posebnu zahvalnost upućujemo našem suorganizatoru, Veleposlanstvu Ukrajine u Republici Hrvatskoj i Njegovoj ekscelenciji g. Vasilj Kiriliču i njegovom timu, na suradnji potpori i zajedničkoj posvećenosti važnim temama koje nas okupljaju.
Dobro došli na panel „Ukrajina kao faktor europske sigurnosti i transatlantskih odnosa“. Ovaj skup prilika je za razmjenu mišljenja, jačanje partnerstava i oblikovanje politika koje mogu doprinijeti stabilnosti i prosperitetu.
Kao svjedočanstvo naše predanosti saveznicima, naš Centar održao je početkom ove godine, u ovom uglednom hotelu, panel gdje nam je glavni gost bio Veleposlanik Države Izrael Gary Koren – uzorne države koja je po svojim vrijednostima dio naše zapadne zajednice.
CEA čvrsto stoji uz saveznike u borbi za slobodu. I ta borba nikako ne prestaje. Mir je potreban i dugoročno održiv kada postoji jasna perspektiva slobode i suvereniteta – i nastavka savezničke podrške. Zato nam je danas tema naša europska Ukrajina, koja i dalje trpi rusku agresiju, unatoč pričama o ruskom „miru“ i dezinformacijama koje odgovornost prebacuju na nas.
Ovaj panel se održava u kontekstu započetih pregovora. Panel će raspraviti održiva rješenja za dugoročnu sigurnost europske Ukrajine i konstruktivno upravljanje transatlantskim institucijama. Dakle, trebaju nam precizna rješenja za javne politike koje donose dobrobit Ukrajini i nastavku izgradnje naših transatlantskih odnosa.
Štoviše, svi smo povezani i međuovisni unutar naše velike zapadne zajednice. Razlike u stavovima i pogledima treba premošćivati dobro strukturirana diplomacija i racionalni pristup naših lidera kao što su primjerice Mark Rutte (glavni tajnik NATO-a), Alexander Stubb (finski predsjednik) i snažno poljsko vodstvo kao glavni most transatlantskih odnosa.
U prilog tome, CEA ima zadovoljstvo biti dugogodišnji partner njemačko-američkoj zakladi Bertelsmann Foundation na projektu Transatlantic Periscope u praćenju hrvatsko-američkih i transatlantskih odnosa na čijem produbljivanju radimo; to nam je prioritet.
Kako držimo do trajnih i klasičnih vrijednosti individualne slobode i prirodnih prava svake osobe, dobro znamo da su ti odnosi više od samo političkih; radi se o nizu osobnih i društvenih veza koje svjedoče o zajedničkim duhovnim i intelektualnim zapadnim vrijednostima. Te duboke transatlantske veze postoje još od utjecaja Otaca Utemeljitelja, Benjamina Franklina i drugih. Takva filozofija temeljna je odrednica promišljanja i djelovanja našeg think tanka. Za takve se vrijednosti bori i Ukrajina.
Za nas u Europi je tradicionalno vodstvo SAD-a unutar NATO-a vitalno bitno. Komplementarno tome, moramo sve više raditi na jačanju europske sigurnosne sposobnosti (prema ciljanih 5% BDP-a izdataka za obranu) kako bi NATO bio djelotvorniji i kako bi NATO članice mogle odgovoriti na više globalnih rizika. To nikako nije novost iz nove godine. Snažna Poljska to dokazuje, a strateške odluke već su donijele uvijek hrabre baltičke zemlje.
Centar za javne politike i ekonomske analize ima misiju biti hrvatski predvodnik u iniciranju izgradnje sigurnih, slobodnih i konkurentnih transatlantskih institucija. Pritom naša vizija polazi od klasičnih odnosno tradicionalnih zapadnih vrijednosti individualne slobode i javnim politikama utemeljenima na činjenicama; dakle, sloboda ide uz moralnu odgovornost. Te često zaboravljene vrijednosti nastojimo oživjeti kao temeljno povijesno nasljeđe koje nas razlikuje od režima rizičnih po našu sigurnost.
U tom okviru, CEA vidi poziciju europske Ukrajine koja zaslužuje pravedan i održiv dugotrajni mir – na temelju slobode i poštivanja suvereniteta te dugoročnih i praktičnih sigurnosnih jamstava.“
Poruke panelista
Vasilj Kirilič: Ukrajina je odmah prihvatila (američki) prijedlog prekida vatre, želeći pravedan i trajni mir, uz sigurnosna jamstva. Putin je prihvatio prijedlog, ali uz niz preduvjeta. Bitne su sankcije Rusiji jer Putin ne želi zaustaviti rat. Ne smije se dogoditi zamrzavanje sukoba, već trajni mir. Naime, Rusija je kroz prošlost mnogo puta vršila represiju nad Ukrajinom. Štoviše, ruska politička elita ne priznaje Ukrajinu. EU i NATO članstvo dio su ukrajinskog ustava, i to znači povratak kući.
Davor Ivo Stier: SAD-u je pitanje Indo-pacifika važno zbog geopolitičke konkurencije s Kinom. Europa treba razviti kapacitete za vojnu proizvodnju i preuzeti veću odgovornost za sigurnost. Pritom nadležnosti za obranu ostaju nacionalne, odnosno neće doći do stvaranja vojske EU-a. Ukrajinu treba uključiti u europsko obrambeno planiranje. Dobro je što je London spreman preuzeti ulogu. Unatoč različitim percepcijama važno je imati kanal komunikacije sa SAD-om jer za EU okosnica sigurnosti je NATO.
Gordan Akrap: Europa ima vrhunske raketne i druge sustave, no nema proces donošenja odluka. Treba razviti sposobnost ne samo preventivnog odvraćanja, nego i sposobnost za informacijske sukobe te zaštitu informacijskog i digitalnog suvereniteta. Domena ratovanja nije samo oružana, već i informacijska, kognitivna i digitalna. Teško je očekivati stvaranje europske središnje obavještajne agencije, ili oružanih snaga EU-a, već će i dalje postojati nacionalni sustavi. čak i NATO nema svoje postrojbe. NATO nas dijeli od totalitarnih režima – Kine, Rusije, ali i Srbije. Ukrajina je dio europskog vrijednosnog sustava. Ruska prijetnja može se prošiti na Gruziju, Moldovu, Estoniju i Latviju. Američko okretanje prema Indo-pacifiku nije od jučer. Kina i Rusija nisu partneri jer, primjerice, Kina na Arktiku je protivnik Rusiji. Kina kontrolira ulazne i izlazne luke Panamskog kanala, znajući da se rat dobiva logistikom. Štoviše, Kina značajno vodi u odnosu na SAD po proizvodnji vojnih brodova. U konačnici, Kina će stvoriti kinetičke kapacitete za napad na Tajvan. Lažna je dilema između vrtića, škola i bolnica u odnosu na obranu jer o njoj ovisi i ovo prethodno. Važno je razviti integrirani sustav totalne obrane i učiti djecu kako da čitaju vijesti.
Ivan Paić: Europska ekonomija pokazala je otpornost nakon što je počeo rat. I Končar se morao prilagođavati. Ključna je zaštita kritične infrastrukture i kibernetička sigurnost. naime, moderno ratovanje je i vojno, i financijsko i energetsko.
