Share

Pet zakona za koje nećete vjerovati da su (još uvijek) na snazi

Tacitova je slavna izjava da što je više zakona to je država kvarnija. Hrvatska je svakako država sa velikim brojem zakona, pogotovo kada se gledaju podzakonski akti. Veoma je teško čak i pravnicima snaći se u toj šumi. Iako je dobro da neki temeljni zakoni budu mijenjani u što je manjoj mjeri moguće, ponekad zaluta i poneki zakon, poneka odredba, koja, dobrim dijelom upravo zbog navedene brojnosti propisa, još uvijek egzistira i formalno-pravno je na snazi.

Autor: Filip Galić, član Izvršnog odbora Centra

 

Neki od interesantnijih zakona su:

 

  1. Zakon o informatičkoj djelatnosti (NN 49/77)

 

Tko je ikada rekao da IT sektor kod nas nije reguliran? Jest, i to Zakonom o informatičkoj djelatnosti koji je stupio na snagu davne 1977. godine.

 

Cilj zakona je, prema čl.1. izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, razvitak i povezivanje informacijsko-dokumentacijsko-komunikacijskih djelatnosti, primjena i razvitak uređaja za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija (informatička oprema).

 

Ne treba naravno spominjati da su za nabavku informatičke opreme podnositelji zahtjeva bili dužni izraditi projektnu dokumentaciju, te ju proslijediti nadležnom republičkom organu za informatiku radi davanja stručnog mišljenja.

 

Zvuči iznenađujuće napredno, međutim, sukladno tadašnjem uređenu, isto nije bilo prepušteno slobodnom tržištu, već su Sabor Socijalističke RH, skupštine zajednica općina, samoupravne interesne zajednice, Privredna komora Hrvatske su trebale unutar šest mjeseci od stupanja zakona na snagu sklopiti društveni dogovor o međusobnoj suradnji i obavezama u vezi s utvrđivanjem osnova politike dugoročnog razvitka informatičke djelatnosti, društvenih osnova za projektiranje, izgradnju i funkcioniranje informacijskih sistema od posebnog društvenog značenja i njihova povezivanja u informacijski sistem Republike i Jugoslavije.

 

Dakle, zakon se efektivno morao provesti unutar šest mjeseci, a on je i dan danas na snazi, 41 godinu od njegova donošenja.

 

  1. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94)

 

Najveći problem ovoga zakona nije što se nije mijenjao 24 godine, prema neke njegove odredbe su, u najmanju ruku, dvojbene za provedbu u praksi.

 

Ono što je uočljivo je da su sve novčane kazne iskazane u – njemačkim markama. Premda je vjerojatni razlog tome bila devalvacija, doista nisu postojale prepreke tijekom prethodnog razdoblja da se novčane kazne ne promijene u kune. Kuna je, uostalom, službena valuta u Republici Hrvatskoj, a sukladno valutnoj klauzuli, strana valuta se iskazuje u protuvrijednosti u kunama (što pak dovodi do pitanja radi li se o srednjem, prodajnom ili kupovnom tečaju).

 

  1. Zakon o organiziranom odgoju djece i omladine (NN 32/87)

 

Zakon je ovo koji definira organizirani odmor djece i omladine kao oblik društvene brige kojim se djeci i omladini, na način određen ovim zakonom, osigurava društveno aktivan odmor s programiranim sadržajima i zadacima odgoja u samoupravnom socijalističkom društvu i provodi se kao sastavni dio sistema odgoja i obrazovanja i društvene brige o djeci predškolskog uzrasta. Zakonodavac je ozbiljno shvatio odmor djece i omladine, te je stoga tim zakonom detaljno uređena djelatnost organiziranog odmora, objekata za smještaj i prehranu (sa detaljnim i strogim standardima koji moraju biti zadovoljeni), program organiziranog odmora itd.

 

Obzirom da slične odredbe sadrži i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kao i činjenicu da zakon iz 1987. sadrži reference na tijela iz komunističkog razdoblja, doista je nejasno kako se ovaj zakon još uvijek nalazi na snazi.

 

  1. Zakon o ispitivanju i žigosanju odnosno obilježavanju ručnog vatrenog oružja i municije (NN 51/73)

 

Osim što je sam zakon specifičnog karaktera, i dalje je na snazi, usprkos činjenici da je istu materiju uređivao daleko moderniji Zakon o oružju, te od 2017. godine Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.

 

Kao i prethodni zakoni iz socijalističkog uređenja i ovaj koristi brojne zastarjele institute i organizacije (organizacije udruženog rada, sekretari, socijalističke republike, autonomne pokrajine itd.). Vjerujemo da je jedino to što priječi da u nekom trenutku ovaj zakon ne naiđe na svoju primjenu u modernoj Republici Hrvatskoj.

 

  1. Zakon o grobljima boraca (NN 52/61, 9/65)

 

Zakon o grobljima boraca uređuje specifičnu materiju u vidu žrtava u borbama za oslobođenje tijekom 2. Svjetskog rata. Premda je tematika groblja uređena Zakonom o grobljima, te nadležnost o detaljnijem uređenju prenesena na jedinice lokalne samouprave, Zakon o grobljima boraca je izdržao test vremena, iako tijela nadležna za provođenje istog (vođenje evidencije, dozvole za mijenjanje izgleda, itd. – za što je bio nadležan Savezni sekretarijat za zdravstvo i socijalnu politiku) ne postoje.

 

Zaključno

 

Iako je bilo nekoliko dodatnih zakona koji su ušli u uži krug kandidata za ovaj članak (Zakon o geološkim istraživanjima, NN 34/86, Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, NN 14/78, 54/88, 26/93), ovo su zakoni kojima se baš nikakva primjena i svrha ne može naći. Razlozi su promjena društvenog uređenja, potpuno promijenjene okolnosti u kojima se Republika Hrvatska danas nalazi, te činjenica da novi moderniji zakoni uređuju isto područje. No, obzirom na brojnost propisa, te brzinu kojom zakonodavac donosi zakone, ovakve ‘omaške’ nas nažalost ne bi trebale iznenaditi.