Share

Petar Vušković o usporavanju BDP-a

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP je u četvrtom kvartalu 2018. godini ostvario rast za 2,3 posto, što je sporiji rast od prethodne godine kada je bio 2,9 posto.
CEA predsjednik i ekonomist Petar Vušković dao je izjavu za 24 sata.

Hrvatska ekonomija bilježi usporavanje međutim smanjivanje ekonomske aktivnosti je prisutno i u svijetu. To ne znači nužno krizu. Empirijski je dokazano da ekonomija ima svoje poslovne cikluse te se svakih 5 do 10 godina izmjenjuju faze ekspanzije ili usporavanja. Nakon izraženijeg rasta BDP-a sada bilježimo prvi značajniji pad BDP-a ispod 2,5%, a izgledno je da se tako negativan trend i nastavi. Treba znati da je BDP dekomponiran od više makroekonomskih agregata koji utječu na njegov pad ili rast BDP-a. Potrošnja neprekidno raste od rujna 2014. godine, bilježimo rast u građevini i turizmu, ali još uvijek takve grane nemaju podršku ostalih industrija. Industrijska proizvodnja je dosta niska. Možemo zaključiti da su dva dominantna razloga usporavanja ekonomije, spomenuta industrijska proizvodnja (pad 3% zadnji kvartal) i neto izvoz (pad 0,6% zadnji kvartal). Obje komponente su međusobno povezane i empirijski koreliraju. Razlog smanjivanju neto izvoza je opadanje ekonomske aktivnosti u EU. Uzimamo uvijek dvije države kao parametar. To su Njemačka koja se uzima kao ogledalo kretanja ekonomije EU, te Italija kao naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Kako bi izbjegli daljnje usporavanje ekonomije pa čak i potencijalnu krizu moramo bolje strateški voditi industrijsku politiku. Strateški znači dugoročno planirati, a znamo kako su naše industrijske politike vođene (Uljanik, Petrokemija, itd.). Valja napomenuti da su građani i njihov poduzetnički potencijal i dalje najvažniji nosioci ekonomskih aktivnosti pa je ispravno vođenje demografskih politika od presudne važnosti pogotovo sada kada se spekulira da je broj stanovnika pao ispod 4.000.000. I porezna politika mora dati svoj poticaj ekonomiji i smanjivanju iseljavanja. Trebali bi vidjeti što želimo s reformom javne uprave, mirovinskim sustavom, zdravstvenim sustavom, te da li smo spremni za euro. Neodlučnost prema strukturnim reformama nas može koštati.