Predstavljanje knjige Moralnost kapitalizma održano je u ponedjeljak 10. listopada 2016. u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović. Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) preveo je na hrvatski knjigu američke zaklade Atlas Economic Research Foundation. Moralnost kapitalizma su ispred Centra za javne politike i ekonomske analize prezentacijom predstavili urednici Daniel Hinšt i Filip Galić te prevoditelj Domagoj Belak. Moderator je bio Milan Deskar Škrbić, a komentator Goran Vojković, također ispred CEA.
Knjigu Moralnost kapitalizma možete pročitati u e-formi.
Moralno opravdanje kapitalizma
Nepostojeći građanski odgoj, unatoč članku 49. Ustava Republike Hrvatske
Trenutno popularni oksimoron – Kritika onoga što ne poznajemo ili masovna terminološka konfuzija
Max Weber “Protestantska etika i duh kapitalizma”; Michael Novak “Duh demokratskog kapitalizma” i dr.
Tradicija kapitalizma
Europske protestantske reformacije i liberalne nacionalne revolucije
Trijumf europskog klasičnog liberalizma – Prirodna prava svakog pojedinca su temeljna vrijednost, oslobođenje čovjeka od tiranije i državnog nametanja prisile
Tko je sve opravdavao moralnost kapitalizma?
Adam Smith, John Locke, John Stuart Mill, Lord Acton, Friedrich Naumann, Max Weber, Ludwig Erhard, Wilhelm Röpke, Friedrich Hayek, Margareth Thatcher, Niall Ferguson, Tom Palmer i dr.
Kapitalizam u knjizi – ključne riječi
Dobrovoljno stvaranje i razmjena vrijednosti zbog zajedničke dobrobiti; Poticaj razvoju inovacija i promjena; Jednaka šansa svakom talentu; Spontani poredak i kreativna destrukcija
Moralnost kapitalizma je u činjenici da ekonomske slobode daju jednaku priliku svakom talentu da oslobodi svoj kreativni potencijal za dobrovoljno stvaranje i razmjenu vrijednosti koju mnogi ljudi žele. Nakon popularne knjige Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma, Moralnost kapitalizma je jedna od onih koje promiču poduzetničke slobode stvaralaštva, objašnjavajući kapitalizam na jednostavan i praktičan način.
Javne politike za kapitalizam
Poštivanje slobode i vlasništva kao brana od krađe i predatorstva; Ograničena uloga države tj. država okvir za tržišne slobode; Poduzetničke sloboe umjesto kronizma povlaštenih utaborenih elita
