Share

Pregled prijedloga zakonskog rješenja za obnovu nakon potresa

Dana 22. ožujka 2020. godine snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru s epicentrom na području Markuševca i Čučerja pogodio je područje grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije te prouzročio veliku materijalnu štetu. Uništene su i oštećene brojne stambene i poslovne zgrade, obiteljske kuće, kulturni spomenici, obrazovne i zdravstvene ustanove i ostali objekti u kojima se obavlja javna djelatnost. Alarmantnosti same situacije svjedoči i činjenica da je već idućeg dana gradonačelnik grada Zagreba proglasio prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom. Po prirodi stvari već dovoljno tešku situaciju dodatno otežava činjenica da je Republika Hrvatska, zajedno s ostatkom svijeta, trenutno u borbi s epidemijom uzrokovanom COVID-19 virusom, što uvelike otežava pronalaženje promptnog i adekvatnog rješenja.

Marija Lalin, članica Centra za javne politike i ekonomske analize

Odgovor javne vlasti na nastalu situaciju je išao u dva smjera:

  • brza procjena štete, raščišćavanje područja pogođenih potresom te osiguravanje smještaja i zbrinjavanje osoba čiji su domovi stradali u potresu,
  • osnivanje radne skupine i izrada prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (dalje u tekstu: „Prijedlog Zakona“),
  • objava prijedloga zakona na e-Savjetovanju.

PROCJENA NASTALE ŠTETE

Prema podacima Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba do dana 10. svibnja 2020. godine zaprimljeno je 40.535 prijava za pregledom stanova/zgrada koji su oštećeni potresom. Nadalje, prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo na dan 30. lipnja 2020. godine pregledano je ukupno 25,546 zgrada, od kojih je:

  • 1.343 zgrada neuporabljivo (crvena oznaka),
  • 5.004 zgrada privremeno neuporabljivo (žuta oznaka),
  • 19.199 zgrada uporabljivo (zelena oznaka)

Prema preliminarnim procjenama, za obnovu Zagreba i stradale okolice trebat će 42 do 86 milijarde kuna, a sredstva za obnovu prikupljat će se iz različitih izvora, prvenstveno iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, sredstava proračuna Grada Zagreba, županija i jedinica lokalne samouprave te vlasnika objekata. Cilja se i na sredstva iz fondova Europske unije, a predviđeno je i zaduživanje kod Svjetske banke.

PRIJEDLOG ZAKONA

Od 15. svibnja do 14. lipnja 2020. godine provedeno je javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona kako bi se sva zainteresirana javnost mogla očitovati i ostaviti svoje komentare, prijedloge i primjedbe. Prijedlogom Zakona koji je objavljen na e-Savjetovanju postavljeni su sljedeći ciljevi:

  1. obnova, odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih potresom,
  2. gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno novčana pomoć Republike Hrvatske za njihovu gradnju,
  3. stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom,
  4. osnivanje nadležnih tijela za provedbu zakona i određivanje rokova za postupanje.

I. Obnova/uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih potresom

Prijedlog Zakona predviđa da će se, ovisno o stupnju oštećenja, zgrade obnavljati na četiri načina:

  1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade,
  2. popravkom konstrukcije,
  3. pojačanjem konstrukcije,
  4. cjelovitom obnovom

Oštećene poslovne i stambene zgrade, kao i obiteljske kuće obnavljat će se načinima opisanim pod a), b) i c), dok će cjelovita obnova biti moguća jedino ukoliko to zatraži vlasnik koji se u tom slučaju treba obvezati da će podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove opisane pod točkama a), b) i c).

Za razliku od gore navedenog, zgrade koje predstavljaju zaštićeno kulturno dobro, zatim zgrade koje su namijenjene obavljanju prosvjetne i zdravstvene djelatnosti, kao i ostale zgrade javne namjene obnavljat će se cjelovitom obnovom.

Vlasnici zgrada i obiteljskih kuća koji na temelju rješenja o obnovi sami obnavljaju zgradu/kuću imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove, a čija se vrijednost procjenjuje u skladu s programom mjera.

II. Gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno novčana pomoć Republike Hrvatske za njihovu gradnju

Prijedlog Zakona predviđa gradnju zamjenskih obiteljskih kuća u slučaju u kojem je obiteljska kuća uklonjena jer je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u tolikoj mjeri da je urušena ili obnova prema procjeni struke jednostavno nije moguća. Zamjenska obiteljska kuća se gradi na mjestu uklonjene kuće, međutim ukoliko to nije moguće gradi se na novoj lokaciji na području Zagreba, odnosno županije u kojoj se nalazila. U tom slučaju vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojem se nalazila darovati u vlasništvo Gradu Zagrebu, odnosno županiji.

Prijedlog Zakona je postavio ograničenje veličine izgradnje zamjenske obiteljske kuće ovisno o broju osoba koje su u njoj stanovale. Sukladno tomu, tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi:

  • 55m2 za jednu ili dvije osobe,
  • 70m2 za tri ili četiri osobe,
  • 85m2 za pet ili više osoba.

Umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće vlasnik ima pravo izabrati isplatu novčane pomoći koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na koju vlasnik ima pravo prema Prijedlogu Zakona. Iznos novčane pomoći se određuje programom mjera.

III. Stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom

Vlasniku stana ili kuće koja je uklonjena ili se obnavlja, za vrijeme obnove ili gradnje zamjenske obiteljske kuće dat će se u najam stan do završetka izgradnje ili obnove, ako nije vlasnik druge useljive kuće ili stana. Najamnina se plaća sukladno Odluci o najmu javno najamnih stanova za javno najamne stanove (Službeni glasnik grada Zagreba broj 7/09, 22/09 i 26/14), odnosno prema odluci Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Prijedlogom Zakona je definirana i veličina stanova koji se daju u najam, pa se za jednu osobu predviđa stan od 35m2 površine, odnosno za svaku daljnju osobu dodatno još oko 10m2.

Prijedlog Zakona propisuje da su Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija dužni o svom trošku osigurati privremeni smještaj osoba do davanja u najam stana, ako te osobe nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana.

IV. Osnivanje nadležnih tijela za provedbu zakona i određivanje rokova za postupanje.

Prijedlog zakona predviđa osnivanje dva tijela za njegovu provedbu koja imenuje Vlada Republike Hrvatske:

  • Koordinacija za obnovu (obavlja poslove vezane za međusobnu koordinaciju javnopravnih tijela i drugih subjekata u provedbi zakona),
  • Stručni savjet za obnovu (obavlja savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane za stručna pitanja u provedbi zakona).

Važno je napomenuti da je u Prijedlogu Zakonu izričito propisano da se sama obnova i druge propisane mjere (kao i sami iznosi sufinanciranja obnove) provode u skladu s programom mjera koje donosi Vlada, a sve prema utvrđenim prioritetima i raspoloživim resursima. Program mjera Vladi podnosi Ministarstvo graditeljstva i to najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona.

ANALIZA PRIJEDLOGA ZAKONA

S obzirom na raspuštanje Sabora prijedlog Zakona biti će pušten u novi saziv Sabora, nakon formiranja nove saborske većine, što znači da bismo njegovo donošenje mogli očekivati na jesen.

Naime, prema uputi Vlade, oni građani koji ne žele čekati donošenje zakona slobodni su sami započeti s radovima obnove i sanacije štete po vlastitom trošku, dok će im se novčana pomoć za opravdane troškove isplatiti tek po donošenju zakona i to sukladno programu mjera. To znači da će građanima biti refundirani oni troškovi na koje imaju pravo po zakonu i programu mjera.

Svrsishodno bi svakako bilo da se pri donošenju zakona uvaže i prijedlozi struke koja upozorava da je neophodno regulirati način unapređenja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine. Sukladno tomu, arhitektonska struka je tokom javnog savjetovanja o Prijedlogu Zakona predložila uvođenje sustavnog ocjenjivanja (certificiranja) ispunjavanja svih temeljnih zahtjeva za građevine kako bi vlasnici i korisnici građevina imali trajni uvid u stanje građevine. Velike materijalne štete koje su prouzročene nastalim potresom u uređenim zemljama saniraju se sredstvima solidarnosti, općim izdvajanjem u različite fondove i sl. jer su to najčešće štete za koje vlasnici ne mogu (barem ne u potpunosti) snositi odgovornost te se predlaže osnivanje i takvih fondova.

Nadalje, jedna od potencijalnih posljedica potresa jest i opasnost depopulacije područja pogođenih potresom. Depopulacijom će posebice biti pogođena ona područja čiji su stanovnici socijalno ugroženi te nemaju dovoljno financijskih sredstava da bi sudjelovali u procesu obnove na način na koji to od njih zahtjeva država. Stoga bi se država pri pružanju novčane pomoći prvenstveno trebala voditi ekonomskim i socijalnim kriterijima ali i ciljevima koje želi postići, a sprječavanje depopulacije je zasigurno jedan od njih.

Također, bitno je skrenuti pozornost i na cijeli niz imovinsko-pravnih problema kojima se svakodnevno susreću svi koji se bave graditeljstvom i prostornim uređenjem. Problemi vlasništva koji su najviše nastali prelaskom iz jednog društveno-političkog i ekonomskog uređenja u ovaj današnji moraju se početi sustavno rješavati te upravo trenutna situacija može biti poticaj za to.

ZAKLJUČAK

Materijalne štete prouzročene potresom su velike te zahtijevaju promptna i konkretna rješenja. Premda je teško planirati koliko će obnova trajati, što ovisi o pojedinim zgradama, građanima je bitno da obnova krene čim prije kako bi se mogli vratiti u svoje domove, a za to je nužno da se Zakon o obnovi donese u što skorije vrijeme, odmah u novom sazivu Sabora. Zakon o obnovi možemo očekivati na jesen, a nakon čijeg donošenja će biti predstavljeni i programi mjera kojima će se detaljnije urediti obnova i način financiranja. Donošenje Zakona o obnovi i njegova što učinkovitija i ekonomičnija provedba trebali bi biti prioritet svakoj političkoj opciji koja dođe na vlast. Potrebno je svakako napomenuti da ono što je nužno pri donošenju samog zakona jest uska suradnja i uvažavanje prijedloga struke, a sve kako bi zakon, jednom kad bude donesen, predstavljao najbolji interes građana.