Centar za javne politike i ekonomske analize polazi od činjenice da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu i da krši međunarodno pravo. CEA stoji uz vladavinu prava kao i perspektivu daljnjeg širenja Europske unije i NATO saveza. Štoviše, naši komparativni uzori u praktički svim javnim politikama su baltičke zemlje, Poljska i Češka.
Ukrajina je svojom herojskom borbom za opstanak uspjela spriječiti rusku okupaciju šireg razmjera od trenutnih cca 20% teritorija (dio kojih je okupiran već od 2014.). To je bilo moguće uz veliku vojnu pomoć iz članica NATO saveza te ujedinjenu političku podršku civiliziranog dijela svijeta kojemu pripada i Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a. Obrana Ukrajine od ruskog imperijalizma i fašizma u interesu je transatlantske i europske sigurnosti, kako bi se spriječio ruski prodor prema granicama Saveza i prema glavnom gradu Kijevu.
Štoviše, autoritarni ruski imperijalizam vođen je frustracijom zbog raspada komunističkih carstava – Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, kada je počelo oslobađanje Srednje i Istočne Europe od vladavine velikog ropstva. Ukrajina nas danas predvodi u borbi za slobodu i suverena prava svake zemlje da odlučuje u svojoj sudbini, a tako i o euroatlantskim integracijama.
Ukrajinski predsjednik Zelenski otvoren je za mirovne pregovore u kontekstu inicijative novog američkog predsjednika Trumpa. S obzirom da i dalje nema detaljno objavljenog plana za Ukrajinu, možemo se referirati na sljedeće bitne kategorije:
- Ukrajinu trebamo podržati u njenom suverenom pravu odlučivanja o pozicijama za mirovne pregovore i planiranje pobjede, u suradnji s transatlantskim partnerima. Štoviše, pregovori ne smiju biti osnova za prihvaćanje ruskih uvjeta odnosno ucjena i dezinformacija, već prilika za definiranje pravednog mira (što je istaknuo predsjednik Zelenski).
- Eventualni pristanak Ukrajine na zamrzavanje oružanog sukoba podrazumijeva pravo Ukrajine da u svakom trenutku procijeni svoje kapacitete za operaciju legalnog i legitimnog oslobađanja okupiranih teritorija. Također, najave o uspostavi demilitarizirane zone na okupiranih cca 20% teritorija Ukrajine treba gledati s oprezom, uzimajući u obzir prethodno navedeno, vremensko razdoblje trajanja takvog stanja, kao i realne kapacitete europskih snaga za osiguravanje takve velike zone.
- Zamrzavanje sukoba samo je prilika Ukrajini da dodatno ojača svoje obrambene kapacitete, za što je potreban nastavak, štoviše povećanje, vojne pomoći članica NATO-a, koje bi si trebale postaviti cilj da u okviru povećanja obrambenih izdataka rezerviraju 0,25% BDP-a za vojnu pomoć savezničkoj Ukrajini. Europa će u svakom slučaju morati izdvajati za obranu mnogo više od planiranih 2% BDP-a, prije svega zbog znatnog povećanja nužnih ulaganja u svoj proturaketni štit i vojnu pomoć Ukrajini, sukladno očekivanjima američkih partnera (čak neovisno o administraciji) o preuzimanju većeg tereta odgovornosti u okviru NATO saveza.
- Svaka saveznička potpora mora biti principijelna, svrsishodna i pravovremena, sukladno dogovorenim parametrima i uvjetima te nije dopustivo da saveznici kroz neispunjenje preuzetih obveza utječu na ukrajinsku odluku o nastavku ili zamrzavanju sukoba.
- Dok je nužno nastaviti provoditi NATO misiju NSATU, Ukrajina zaslužuje ubrzanje procesa integracije u EU i NATO koji trebaju pokazati otvorenost za inicijativu Ukrajine u smjeru perspektive članstva. U međuvremenu, velike sile (SAD, UK i dr.) trebale bi Ukrajini pružati sigurnosna jamstva (što je istaknuo predsjednik Zelenski) u opsegu koji bi se utvrdio sporazumom Ukrajine i zapadnih saveznika.
