Uvedimo konačno pošteni jednostavni porez. Centar za javne politike i ekonomske analize od samog se osnivanja 2010. godine zalaže za flat tax sustav. To je jedini pošteni i dovoljno jednostavan sustav oporezivanja dohotka i dobiti.
Jedna stopa oporezivanja dohotka
Flat tax ima većina zemalja Srednje i Istočne Europe koje su nas pretekle. Jedinstvena stopa poreza na dohodak u Češkoj i Latviji primjerice je ravnih 15%. Stopa je niska i poticajna za poduzetništvo, štednju i ulaganja.
Ova analiza daje primjer Estonije i Slovačke u kojima su prihodi od poreza na dohodak čak i porasli odmah nakon uvođenja manjeg i jednostavnog poreza na dohodak.
Premda ne mora uvijek biti tako, rasterećenje poticajno djeluje za poduzetnike i proračun. U svakom slučaju, flat tax se uklapa u planirani okvir četvrtog kruga rasterećenja od 3,7 milijardi kuna (oko 1% BDP-a), umjesto sektorskog smanjenja PDV-a, dobnog oslobođenja oporezivanja dohotka i dizanja praga oporezivanja dobiti.
Oslobođenje reinvestirane dobiti
Dodajmo tome i estonski model poreznog oslobođenja reinvestirane dobiti koja se zadržava u poduzeću. Oporezuje se samo isplaćena dobit tj. dividenda. Nema akontacije kojom se kreditira država te dodatnog oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka. Zbog toga i flat tax sustava Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta.
Promjene oba porezna zakona mogu biti poticajna za ulaganja kao motor rasta i zapošljavanja. Ujedno bi metodološki utjecale na dodatno povećanje ekonomske slobode. Podržavamo inicijative u tom smjeru.
Doprinosi su prioritet
U četiri kruga poreznih rasterećenja (2017.-2020.) postiže se oko 10 milijardi kuna rezova. Cjelovita porezna reforma trebala se fokusirati na glavni izvor problema koji otežava život i radnika i poslodavaca te utječe na konkurentnost. Rad je opterećen doprinosima od 36,5%. Dosad smo vidjeli neto rasterećenje od svega 0,7 postotnih bodova na doprinosima. Ovih 10 milijardi kuna rasterećenja moglo se postići i kroz smanjivanje doprinosa za zdravstveno i 1. stup mirovinskog osiguranja. Pretpostavimo da smanjenje doprinosa za 1 postotni bod znači gubitak od okvirno do 2 milijarde kuna. To znači niže doprinose za barem 5 postotnih bodova. Pritom ne računamo mogući pozitivan dinamički efekt boljeg punjenja proračuna. Time bismo konkurirali Estoniji gdje su doprinosi 33%. Da su se počele provoditi uštede u sektoru zdravstva, od barem 2020. godine ukupni doprinosi mogli su biti najviše 30%.
PDV nije ključ konkurentnosti
Sniženje PDV-a ne utječe na konkurentnost niti jamči sniženje cijena. Sektorska rasterećenja su poticajna ali stvaraju dodatne „rupe“, kompliciraju sustav, narušavaju tržište i postavljaju nova pitanja što je s „poticanjem“ produktivnijih sektora o kojemu ovisi stvaranje dodane vrijednosti. PDV sustav isto treba biti jednostavan.
Može biti i više novca za narod
I na kraju najvažnije: biti će više novca za poreznu reformu onda kada se država na srednji rok dovoljno smanji u odnosu na proizvodnu snagu naroda. Usporedbe radi, prema Eurostat podacima, estonska država troši 40% bogatstva naroda (i to s mnogo efikasnijim sustavom upravljanja), a Hrvatska čak 46% (što je tek mali pomak u odnosu na 48% koliko je bilo do 2015. godine).
Upoznajte detaljnije već ranije CEA prijedloge za flat tax poreznu reformu.
