Vušković i Santini komentiraju ekonomska kretanja za Dnevno.hr
Hrvatska je u samom vrhu zemalja Europske unije po padu prometa u maloprodaji i rastu nezaposlenosti u travnju 2020. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u odnosu na ožujak 2020. zabilježila rast nezaposlenosti od 1,3 posto, što je značajniji rast od prosjeka EU-a koji je iznosio blagih 0,2 posto. Po padu kupovne moći građana od 24 posto našli smo se u skupini pet zemalja s najvećim padom prometa u maloprodaji, gdje su Luksemburg (24,7 posto), Malta (24,8 posto), Španjolska (29,8 posto) i Francuska (31,1 posto). U ovoj skupini bi se sigurno našla i Italija, ali Eurostat za tu državu nije objavio podatke.
Iako su sve zemlje tijekom travnja imale zamrzavanje ekonomije, obustavu javnog prijevoza i neku vrstu karantene, padu maloprodaje u Hrvatskoj svakako je doprinio izostanak predsezone i dolazak turista već za uskrsne blagdane, a na to sve nadovezao se i pesimizam zbog kojeg građani odgađaju investicije – poput kupnje bijele tehnike ili automobila – a kupuju samo osnovne životne namirnice, pojašnjavaju ekonomski analitičari.
“Budući da osobna potrošnja građana čini 60 posto BDP-a, a ujedno je i najveći generator gospodarskog rata, njezin pad svakako će utjecati i na pad cjelokupnog BDP-a, a kada tomu pridodamo lošu turističku sezonu, na jesen ćemo vidjeti pravo stanje stvari, a to će biti porast nezaposlenosti na gotovo 200 tisuća ljudi, a s porastom nezaposlenosti za čekivati je pad potrošnje, odnosno prometa u maloprodaji”, pojašnjava Petar Vušković iz Centra za javne politike i ekonomske analize.
Prema njegovim procjenama, na jesen kreće rast nezaposlenosti i pad osobne potrošnje, a oporavak BDP-a ne možemo očekivati prije lipnja 2021. godine, dok bi se osobna potrošnja građana donekle mogla popraviti tijekom božićnih blagdana.
Ekonomski analitičar Guste Santini upozorava pak da ćemo osim nezaposlenih na jesen imati i porast siromaših jer će velik broj privatnih iznajmljivača s obale ostati bez očekivanih prihoda od turizma.
