Zdravi temelji za dugotrajan rast i razvoj

19/03/2024

Emil Pavić je član Centra za javne politike i ekonomske analize i ekonomist

Intervju je objavljen 9. ožujka 2024. u tiskanom i online izdanju Magazina Glasa Slavonije)

Kada sam vidio prve rezultate DZS-a o stopi rasta, doista sam osjećao ponos! Još sam kao dijete u srednjoj školi sredinom 1990-ih sanjao da će naša zemlja biti bogata, razvijena, da će imati sve ono što nije imala i da će biti uzor. Rat je trajao, no ja sam sanjao – kaže Emil Pavić, mag. oec. i prodajni konzultant, član Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), te dodaje:

– Prisjetimo se vremena kada smo imali rast početkom i sredinom 2000-tih, pogotovo 2003. i 2007., kada je bio iznad 5 %. Temelji tog rasta bili su drukčiji od ovih danas, na velikom zaduživanju i infrastrukturnim projektima, kao i osobnoj i javnoj potrošnji.

Onda dolazi do recesije, sve do 2015. godine. Gubili smo na kreditnom rejtingu i plaćali velike kamate na dug. Istovremeno, zbog toga se provodila fiskalna konsolidacija i država je 2015. ostvarila primarni suficit proračuna.

RH je ušla u EU 2013. godina i tada je bila na oko 60 % prosjeka razvijenosti EU-a, a danas možemo očekivati oko 75 %. To je velika stvar, pogotovo kada znamo da su mnoge istočnoeuropske zemlje ušle u Uniju devet godina prije, pa su ranije osjetile učinke integracije na jedinstveno tržište, ulaganja iz EU fondova i druge pozitivne koristi članstva. Naš se rast jasno vidi i u rastu potrošnje, zaposlenosti i u rastu plaća, odnosno standarda građana. Gledajući strukturu BDP-a, naš sadašnji rast kombinacija je rasta osobne potrošnje, rasta privatnih i javnih investicija, pogotovo onih koje se financiraju EU sredstvima. Ako uzmemo u obzir da je Njemačka sada u nekoj vrsti recesije, tada su naši rezultati dobri.

Gospodarstvo je zapravo psihologija očekivanja, ako imate pozitivna očekivanja u smislu da će situacija i dalje biti povoljna, tada stanovništvo i poslovni sektor više troše i ulažu te se kotač okreće, stvaraju se nova radna mjesta i povećava se dohodak.

Čega je sve posljedica ovakvih pozitivnih i optimističnih ekonomskih pokazatelja o kojima sad govorimo…?

– Rast potrošnje posljedica je i povećanja cijene rada zbog nedostatka radne snage i inflatornih kretanja. Prema podacima DZS-a, u prosincu 2023. prosječna netoplaća u Hrvatskoj iznosila je 1191 euro, što je 143 eura, ili 13,6 posto više nego u prosincu 2022. godine, i taj se rast nastavlja. Brojne tvrtke traže zaposlenike i teško ih pronalaze pa je pritisak na rast plaća i dalje snažan. Međutim, i taj rast ima svoje granice jer produktivnost ima izazov kako može rasti više. Naš je zadatak izgraditi zdrave temelje za dugotrajan rast i razvoj zemlje kako bismo mogli u srednjem roku očekivati dosezanje 80 % prosjeka standarda EU-a, a onda, na dugi rok, i ulazak u gornji dom, skupinu najrazvijenih zemalja Unije i svijeta.

Kad se sve sagleda u širem kontekstu, mogu li se takvi pozitivni trendovi ekonomskog i gospodarskog rasta zadržati i u ovoj, 2024. godini, i o čemu to ponajviše ovisi, koji su i kakvi izazovi u razdoblju do kraja godine?

– Kao što sam prethodno napomenuo, naš će razvoj trajati. Mi smo integrirana i otvorena europska ekonomija, a jako jedinstveno tržište je osnova rasta. Nama su potrebne društvene i političke reforme koje će modernizirati zemlju tako da slobodno tržište može dati priliku svima. Stvar je demokratske volje stanovništva i želje da se stvari konačno urede. Nažalost, i dalje dok šetam i hodam gradom vidim primjerice smeće izvan kontejnera, viđam razni otpad koji ljudi ne odlažu na propisana mjesta. Sve dok ne uredimo taj dio naše kuće, ne možemo očekivati strelovite uspjehe. Društvena klima, svijest o zajedničkom dobru i želja da svima bude bolje nešto je što se uči i na čemu se radi. Moram reći i da smo o tim pitanjima napredovali i sve to ide, ali ide polako i trajat će još dugo.

Što s PDV-om, s obzirom na ovakav pozitivan kontekst rasta BDP-a, ima li sada mogućnosti za smanjenja PDV-a u nekim sektorima, i u kojima?

– RH ima visoku stopu PDV-a, od čak 25 %, što je stavlja na drugo mjesto u EU-u, odmah poslije Mađarske, koja ima 27 %. PDV je porez koji je jednostavno prikupiti i jednostavno obračunati, pa se smatra odličnim modelom oporezivanja. Godinama slušamo predizborna obećanja o smanjivanju PDV-a; međutim, to se ne događa. PDV je visok i CEA predlaže uvođenje jedinstvene stope PDV-a (flat tax), kao i kod poreza na dobit i dohodak. Naime, smatramo da nije u redu da su neke skupine i sektori oporezivani s 5 %, neki s 10 %, a neki s 25 %; tu mora biti reda i što veće jednakosti, odnosno proporcionalnosti, uz tek eventualna izuzeća. U tom bi slučaju PDV mogao biti i 21 % ili 22 % jer ne bi bilo mnogo sniženih stopa. Ipak, pitanje je koliko sniženje PDV-a dovodi do sniženja cijena. Zato su važne politike kojima se potiče tržišna konkurencija.

U tijeku je proces pristupanja RH Organizaciji za europsku suradnju i razvoj (OECD). S ekonomskog, gospodarskog, investicijskog i općenito razvojnog polazišta i efikasnog poslovanja, što ulazak u OECD zapravo znači za RH, koje su prednosti?

– Članstvo Hrvatske u OECD-u može donijeti niz prednosti. To uključuje pristup boljim praksama javnih politika i iskustvima drugih razvijenih zemalja, poticanje ekonomske liberalizacije i stabilnosti, poboljšanje investicijske klime, itd. Također, članstvo u OECD-u može pridonijeti jačanju ugleda Hrvatske na međunarodnoj razini. Ono što nam, primjerice, nedostaje jest profesionalizacija upravljanja državnih poduzeća, i zbog toga postoje međunarodno prihvaćeni standardi OECD-a. Ti standardi govore na koji način vršiti funkciju javnog vlasništva profesionalno i bez kadrovskog utjecaja politike. Naravno, dobro upravljanje državnim poduzećima ima smisla samo za mali broj onih strateških; sve ostalo ionako treba u masovne privatizacije, koje Centar za javne politike i ekonomske politike snažno zagovara.

Sve dosadašnje politike dovodile su se u zamku da žele imati utjecaj unutar državnih poduzeća, a svi znamo da tvrtke trebaju imati profesionalne uprave i nadzor. Nažalost, zbog pretjerane politizacije često su se događali i skandali za koje onda politika treba i odgovarati. OECD standardi upravljanja javnom imovinom donose nam najbolje prakse i definitivno unapređuju naše društvo, i to je poticaj svima nama da budemo bolji, uspješniji, društvo na koje ćemo biti ponosni…

CEA za Glas Slavonije

Zdravi temelji za dugotrajan rast i razvoj

Sami kreiramo svoju sudbinu i imamo povijesnu priliku za razvoj

Veliki izazovi, velike mogućnosti – recesijske prijetnje i dalje su realne

Naša je zemlja na dobrom smjeru

Neupitan je euroatlantski smjer naše zemlje i Vlade

Više se oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala

Bitno je na dugi rok imati održivi rast, ali ne pod cijenu zaduživanja

Nikad se ne možete potpuno zaštititi od inflacije

Povezani članci

Zbogom post-jugoslavenstvu

Liberalizam – teorija i povijest jedne ideje

Adrijan Štivić objavio uredničku knjigu o teoriji i povijesti liberalizma

Institutions Behind Competitive Global Rankings

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.