Teksas mijenja poslovnu kartu SAD-a. Ovaj članak odgovara na pitanja zašto se korporativna sjedišta sele u Teksas.
Daniel Hinšt (članak je izvorno objavljen na portalu Ekonomski Lab)
Ekonomija Teksasa je 2025. premašila 2,9 bilijuna dolara te bi kao samostalna država predstavljala osmu najveću ekonomiju svijeta. Zato vrijedi analizirati razloge zbog kojih Teksas mijenja poslovnu kartu SAD-a odnosno čimbenike zbog kojih korporativna sjedišta sele u Teksas.
Sve više primjera
Posljednjih desetak godina raste broj američkih kompanija koje premještaju svoja korporativna sjedišta u Teksas i druge savezne države. Kao nove lokacije za korporativne selidbe, posebice se ističu Dallas–Fort Worth, Houston, Austin i San Antonio koji čine Texas Triangle. Primjerice, Toyota Motor North America preselila je svoje sjedište iz Torrancea (Kalifornija) u Plano, predgrađe Dallasa. AECOM je preselio iz Los Angelesa u Dallas, Charles Schwab iz San Francisca u Westlake, u metropolitanskom području Fort Wortha, dok su McKesson iz San Francisca i Caterpillar iz Deerfielda (Illinois) odabrali Irving, također u metropolitanskom području Dallasa.
Tesla je 2021. premjestila svoje korporativno sjedište iz Palo Alta (Kalifornija) u Austin. Oracle je još 2020. preselio sjedište iz Redwood Cityja u Austin. Hewlett Packard Enterprise (HPE) je preselio sjedište iz San Josea u Spring, u metropolitanskom području Houstona, dok se Chevron preselio iz San Ramona (Kalifornija) u Houston. Uz navedene kompanije, Teksas je privukao i niz drugih poduzeća – CBRE (Los Angeles – Dallas), Digital Realty (San Francisco – Austin), NinjaOne (San Francisco – Austin), Green Dot (Pasadena – Austin), F45 Training (El Segundo – Austin), Resources Connection (Irvine – Dallas), Simplilearn (San Francisco – Plano), Fisher Investments (Camas, Washington – Plano), First Foundation (Irvine – Dallas) i Farmer Bros (Torrance – Northlake / Dallas–Fort Worth).
Više čimbenika preseljenja
Preseljenje korporativnih sjedišta stvara i snažne aglomeracijske učinke. Dolaskom velikih kompanija povećava se potražnja za specijaliziranim poslovnim uslugama, financijama, pravnim savjetovanjem, informacijskim tehnologijama, logistikom i komercijalnim nekretninama. Time nastaje samoodrživi razvojni ciklus u kojem svaka nova investicija dodatno povećava privlačnost Teksasa za nove ulagače. Izvješće Partners Real Estate ističe da se upravo takav učinak danas posebno vidi u metropolitanskim područjima Dallas–Fort Worth, Austin i Houston, gdje se razvijaju međusobno povezani poslovni ekosustavi.
U tom kontekstu, Dallas–Fort Worth Metroplex odnosno širi Sjeverni Teksas predstavlja jednu od glavnih okosnica ekonomskog razvoja Teksasa te jedno od najdinamičnijih područja SAD-a. Texoma (interstate područje Teksasa i Oklahome) je među najperspektivnijim tehnološkim centrima. Primjerice, Texoma Semiconductor Tech Hub, kojeg vodi Southern Methodist University, predstavlja inicijativu usmjerenu na razvoj jednog od vodećih američkih centara za proizvodnju poluvodiča.
Strateško natjecanje s Kalifornijom
Pozivajući se na izvješće CBRE, Fox News navodi kako je između 2018. i 2025. godine čak 725 kompanija preselilo svoja sjedišta, pri čemu je područje Dallas–Fort Worth privuklo najviše preseljenja (111), a slijede Austin (88) i Houston (31). Kao glavne razloge preseljenja kompanije navode niže poreze, manje regulatorno opterećenje i niže operativne troškove, čime Teksas postaje vodeće odredište za korporativna sjedišta i nove investicije, dok Florida također bilježi snažan priljev kompanija, osobito u područje Miami-Fort Lauderdale-West Palm Beach. Nasuprot tome, Kalifornija bilježi najveći odljev kompanija. Područje San Francisco Bay Area ostvarilo je neto gubitak od 163 korporativna sjedišta. Kompanije kao razloge odlaska navode visoke poreze, strože regulacije i visoke troškove.
Sve više Fortune 500 kompanija
Na konkurentnost Teksasa koji privlači poslovanje upućuje i podatak kako su 2025. u Teksasu bila smještena sjedišta 54 kompanija s popisa Fortune 500, ljestvice časopisa Fortune koja rangira najveće američke korporacije prema ukupnim prihodima. Od ukupno 54, njih 23 djelovalo je u energetici, pri čemu je 18 bilo smješteno u području Houston–Pasadena–The Woodlands. Upravo je to područje predvodilo sva područja u Teksasu s ukupno 26 sjedišta kompanija, a slijedili su Dallas–Fort Worth–Arlington (21), Austin–Round Rock–San Marcos (3), San Antonio–New Braunfels (3) i Midland (1). Pristup obilnim i relativno jeftinim izvorima energije dodatno jača konkurentnost Teksasa. Osim prirodnih resursa, važnu konkurentsku prednost predstavljaju i industrijski klasteri.
Ekonomska sloboda kao bitan čimbenik
Centar za javne politike i ekonomske analize ima suradnju s think tankovima koji objašnjavaju snagu teksaškog modela. Jedan od njih je konzervativni Texas Public Policy Foundation. I sam njihov potpredsjednik Chuck DeVore u svojoj knjizi u teksaškom modelu ističe prednosti javnih politika usmjerenih na individualne slobode, slobodno tržište, zaštitu privatnog vlasništva i ograničenu ulogu države. Pritom Teksas uspoređuje s Kalifornijom iz koje se preselio ovaj bivši kalifornijski zastupnik i posebni asistent u Reaganovoj administraciji.
Sličan pristup zauzima i Bridwell Institute pri Southern Methodist University koji objavljuje godišnja izvješća o ekonomskoj slobodi u Sjevernoj Americi prema kojima je Teksas među vodećima u Sjevernoj Americi. Isti je Institut objavio i izvješće o ekonomskoj slobodi metropolitanskih područja. Pritom se mjere udio javne potrošnje, transfera, subvencija, isplata za osiguranje, mirovine te prihoda od više poreza u osobnom dohotku te sloboda tržišta rada. Među deset najslobodnijih velikih metropolitanskih područja u SAD-u nalaze se Dallas-Fort Worth-Arlington (5. mjesto), Houston-The Woodlands-Sugar Land (6. mjesto) i Austin-Round Rock (8. mjesto).
Teksas se tako nalazi u jakoj konkurenciji s gradovima Floride (Jacksonville, Tampa, Orlando i Miami-Fort Lauderdale-West Palm Beach), Virginije (Richmond) i Georgije (Atlanta-Sandy Springs-Roswell). S druge strane, posljednja mjesta zauzimaju i veliki gradovi u državama New York i Kaliforniji. Također, među deset najslobodnijih manjih metropolitanskih područja teksaški Midland i Tyler konkuriraju dominaciji s Floride, dok na dnu ponovno konkuriraju mjesta u državama New York i Kalifornija.
Među najboljim saveznim državama
U istraživanju časopisa Chief Executive za 2025. godinu Teksas je ponovno proglašen najboljom državom za poslovanje u SAD-u, ispred Floride i Tennesseeja. Među prednostima ispitanici navode regulatorno okruženje, poreznu politiku i kvalitetu radne snage. 2025. osnovan je Texas Regulatory Efficiency Office (TREO), nastavljajući rad Small Business Freedom Council.
Slične zaključke donosi i analiza časopisa Site Selection, prema kojoj Teksas već godinama zauzima prvo američko mjesto za poslovanje zbog kombinacije stabilnog rasta i povoljnog regulatornog okruženja. Teksas već trinaestu godinu zaredom prednjači po broju velikih investicijskih projekata. Posebnu konkurentsku prednost čine relativno nisko porezno opterećenje, brži postupci izdavanja dozvola, razvijena prometna i energetska infrastruktura te veliko i kvalificirano tržište rada. Teksas također uspješno privlači sjedišta velikih kompanija i proizvodne investicije u energetiku, poluvodiče, tehnologije i obranu.
Osim što je više godina zaredom osvojio Governor’s Cup za najveći broj investicijskih projekata, Teksas je 2025. osvojio i Prosperity Cup. Navedeno priznanje vrednuje ukupnu konkurentnost saveznih država prema više pokazatelja – broj novih i proširenih investicijskih projekata, iznos kapitalnih ulaganja, broj novootvorenih radnih mjesta (uključujući pokazatelje po stanovniku), kvalitetu poslovne klime i poreznog okruženja te razvijenost i spremnost radne snage.
Osnovan je i Texas Business Court. Sud je nadležan za složene trgovačke sporove, korporativno upravljanje, sporove među dioničarima, vrijednosne papire i velike poslovne transakcije. Cilj reforme je povećati pravnu predvidljivost, ubrzati rješavanje sporova i dodatno povećati privlačnost Teksasa za velike korporacije i tržišta kapitala.
Javne politike koje donose konkurentnost
Jedan od često isticanih razloga preseljenja kompanija u Teksas povezan je s okvirom javnih politika koje stvara teksaška vlada. Takvo institucionalno okruženje čine niži porezi i manje regulatorno opterećenje kao bitni čimbenici metodologije mjerenja ekonomske slobode. Kao no income tax state Teksas nema državni porez na osobni dohodak ni klasični državni porez na dobit, ali primjenjuje franchise tax na određene poslovne subjekte. Iako vrijedi poznata izreka Everything is Bigger in Texas, isto ne vrijedi za poreze. Umjesto oporezivanja dohotka i dobiti, Tax Foundation navodi kako Teksas prikuplja porezne prihode prvenstveno putem poreza na imovinu (oko 40 posto poreznih prihoda), poreza na promet (oko 38 posto) i ostalih poreza.
Republikanska teksaška administracija koju vodi guverner Greg Abbott naglašava konkurentni porezni okvir, regulatornu učinkovitost, ulaganja u infrastrukturu i dostupnost kvalificirane radne snage kao ključne prednosti. Prije Abbota, politički kontinuitet republikanskih guvernera stvarali su kasniji američki predsjednik George W. Bush (1995.–2000.) i kasniji ministar energetike Rick Perry (2000.–2015.). Uvid u reforme tijekom Bushevog guvernerskog razdoblja daje George W. Bush Presidential Center pri Southern Methodist University u Dallasu.
Više od poreza: zemljište, energija i ljudski kapital
Osim manjih rizika za ekonomske slobode u odnosu na mnoge druge savezne države, Teksas ima i fleksibilnije prostorno planiranje, manje restriktivna urbanistička ograničenja i kraće rokove građevinskih dozvola. Također, razlika između Teksasa i Kalifornije je i u regulaciji korištenja zemljišta. U mnogim dijelovima Kalifornije investitori se suočavaju s dugotrajnim postupcima odobravanja investicijskih projekata, složenim prostorno-planskim pravilima, ograničenjima gustoće gradnje, opsežnim okolišnim procedurama i lokalnim otporom novoj izgradnji (tzv. NIMBY fenomen – “Not In My Back Yard”). Rezultat je manja ponuda stanova u Kaliforniji, više cijene stanovanja, skuplji poslovni prostori i veći troškovi razvoja projekata. Dok stroža pravila prostornog planiranja i sporije izdavanje dozvola ograničavaju ponudu stanova i poslovnih prostora u Kaliforniji, fleksibilniji sustav u Teksasu smanjuje troškove stanovanja i poslovanja te povećava poslovnu atraktivnost Teksasa.
Teksas među saveznim državama predvodi u proizvodnji nafte i prirodnog plina, čime omogućuje relativno konkurentne cijene energije za poslovni sektor, posebice proizvodne i tehnološke kompanije. Zbog snažne zastupljenosti energetskog sektora republikanske administracije u Teksasu tradicionalno zauzimaju skeptičniji stav prema federalnim politikama ograničavanja fosilnih goriva.
Y’all Street
Dok je grad New York desetljećima predstavljao središte američkih financija, posljednjih godina Dallas nastoji izgraditi kao novo financijsko središte. Sve češće se koristi izraz „Y’all Street“ kao alternativa Wall Streetu. Ključni događaj dogodio se 2024. kada je najavljeno osnivanje Texas Stock Exchange (TXSE) sa sjedištem u Dallasu. Burzu podupiru vodeći institucionalni investitori i financijske institucije. TXSE se pozicionira kao potencijalna alternativa postojećim tržištima kapitala, premda tek treba dokazati tržišni doseg. Osnivači burze ističu regulatornu učinkovitost i niže troškove kao glavne prednosti novog tržišta kapitala u Teksasu. Dodatnu potvrdu važnosti Teksasa predstavlja pokretanje Nasdaq Texas.
Promjene u New Yorku
Promjene u političkom vodstvu New Yorka dodatno su potaknule rasprave o mogućem preseljenju dijela financijskog sektora. Gradonačelnik Dallasa Eric Johnson izjavio je da očekuje dodatni priljev kompanija iz New Yorka zbog politika gradonačelnika Zohrana Mamdanija. Procesi preseljenja kapitala i kompanija prema Teksasu započeli su znatno prije Mamdanijeva dolaska na vlast te njegove politike predstavljaju akcelerator već postojećeg trenda. Politički gledano, Johnson je prije bio demokrat i prije nekoliko godina je postao republikanac. S druge strane, Mamdani je tek jedan od primjera jačanja progresivnog krila Demokratske stranke.
Guverner Teksasa Greg Abbott pozdravio je kompanije iz New Yorka koje sele svoje poslovanje u Teksas, nakon što je gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani javno kritizirao hedge fondove i milijardere poput Kena Griffina.
New York se mora natjecati
Partnership for New York City, čiji su članovi vodeće su korporacije, investicijske i poduzetničke tvrtke, u svojem izvješću ističe više konkurentskih prednosti Teksasa u odnosu na New York. Između 2015. i 2024. godine 314 kompanija preselilo je svoja sjedišta u Teksas, od čega je 156 došlo iz Kalifornije, a 23 iz New Yorka. Uz odobrenje Texas Stock Exchange (TXSE) te pokretanje NYSE Texas i Nasdaq Texas, Teksas nastoji postati jedno od vodećih američkih tržišta kapitala i dodatno privući korporativna sjedišta i financijske institucije. Godine 2024. Teksas je prestigao New York po broju zaposlenih u financijskim uslugama (bez osiguranja i nekretnina), dok je 2025. imao oko 9 % više oglasa za radna mjesta u financijskom sektoru nego New York.
Velike financijske institucije ubrzano se šire prema Teksasu. Primjerice, JPMorgan Chase zapošljava više ljudi u Teksasu nego u bilo kojoj drugoj saveznoj državi, a Wells Fargo otvorio je veliki kampus u Dallasu. Teksas je osnovao specijalizirani Texas Business Court, modernizirao korporativno zakonodavstvo i povećao regulatornu predvidljivost za poduzeća, čime Teksas želi konkurirati državi Delaware kao vodećem američkom središtu za korporacije.
Chevron
Energetski div Chevron 2024. je objavio preseljenje sjedišta iz San Ramona u Houston. Izvršni direktor Mike Wirth izjavio je kako se Chevron u velikoj mjeri razilazi s Kalifornijom oko energetske politike i regulatornog pristupa koji povećavaju troškove poslovanja i obeshrabruju investicije.
Chevron je posljednjih godina bio u regulatornom sukobu s vlastima Kalifornije zbog klimatske politike. Kalifornijski guverner Gavin Newsom je 2023. podnio tužbu protiv kompanija Chevron, ExxonMobil, Shell, British Petroleum, ConocoPhillips i industrijskog udruženja American Petroleum Institute. Kalifornija ih pored ostalog optužuje za navodno obmanjivanje javnosti glede klimatskih promjena, tražeći financijsku odgovornost za troškove prilagodbe klimatskim promjenama, obnove infrastrukture i zaštite stanovništva. Guverner smatra kako porezni obveznici Kalifornije ne bi trebali sami snositi troškove klimatskih posljedica dok naftne kompanije ostvaruju visoke profite.
Uz navedeno, Chevron je ukazivao na visoko oporezivanje odnosno cijene goriva u Kaliforniji. Navode državni porez na benzin, ograničenje na trgovinu emisijama, standard goriva s niskim udjelom ugljika i barijere u izdavanju dozvola kao čimbenike koji smanjuju kapacitete rafiniranja i obeshrabruju ulaganja. Također, Wall Street Journal u uredničkom komentaru govori o “još jednom daru Kalifornije Teksasu”, navodeći pritom primjer Chevrona. Glavni regulatorni razlozi manje privlačnosti Kalifornije za energetska ulaganja su sustav trgovanja emisijama (cap-and-trade), standardi za goriva s niskim ugljičnim intenzitetom (Low Carbon Fuel Standard), ograničenja novih bušotina u blizini naseljenih područja te porezi i regulatorne mjere za marže rafinerija.
SpaceX
SpaceX, kompanija Elona Muska, razvila je prve projekte i tehnološke kapacitete u Kaliforniji. Međutim, njezino sjedište danas se nalazi u gradu Starbase u Teksasu, koji je postao središte razvoja raketnih sustava i svemirskih programa kompanije. Preseljenje SpaceX-a pokazuje kako Teksas privlači i napredne tehnološke sektore. U kombinaciji s prisutnošću Tesle, Oraclea i drugih tehnoloških kompanija, razvoj grada Starbase dodatno učvršćuje tehnološki položaj Teksasa.
Odluka SpaceX-a imala je neposredni politički i vrijednosni povod, dok su regulatorni, porezni i operativni čimbenici činili širi poslovni kontekst. Neposredni povod bio je kalifornijski zakon AB 1955, kojim se zabranjuju školske politike koje obvezno nalažu zaposlenicima otkrivanje informacija o rodnom identitetu ili izražavanju bez pristanka učenika. Reagirajući na takav zakon 16. srpnja 2024. Elon Musk objavio je na X-u kako će SpaceX premjestiti svoje korporativno sjedište u Starbase u Teksasu, navodeći da je kalifornijski zakon AB 1955 bio “posljednja kap” (“the final straw”).
Razdoblje velikih američkih investicija
Teksas mijenja poslovnu kartu SAD-a pred kojim su razdoblje velikih investicija u američkoj ekonomiji. Prema službenoj evidenciji Bijele kuće, ukupna vrijednost najavljenih domaćih i stranih investicijskih obveza dosegnula je oko 10,6 bilijuna dolara. Riječ je o kombinaciji višegodišnjih investicijskih planova, projekata koji su već u provedbi te međunarodnih investicijskih obveza različitog stupnja izvjesnosti. Većina ukupne vrijednosti odnosi se na industrijsku proizvodnju i s njom povezane djelatnosti (prerađivačka industrija, proizvodnja poluvodiča, automobilska i zrakoplovna industrija, farmaceutska proizvodnja, kritični minerali, svemirske tehnologije), dok se preostali dio odnosi na umjetnu inteligenciju, energetiku, infrastrukturu, logistiku i druge sektore.
Teksaška dionica
Prema navedenim popisima investicija, Teksas se profilirao kao jedno od glavnih odredišta novih ulaganja u području umjetne inteligencije, podatkovnih centara, energetike i digitalne infrastrukture. Među najvećim projektima ističe se Project Stargate, koji predvode OpenAI, SoftBank i Oracle, s planiranim ulaganjem do 500 milijardi dolara u infrastrukturu umjetne inteligencije. Prvi veliki podatkovni centri već se razvijaju u Abileneu u Teksasu, čime je upravo Teksas postao početna lokacija tog projekta.
Među projektima izravno vezanima uz Teksas posebno se izdvaja Vantage Data Centers, koji ulaže 25 milijardi dolara u izgradnju megakompleksa podatkovnih centara snage 1,4 GW u županiji Shackelford u Teksasu. Projekt bi tijekom izgradnje i rada trebao zapošljavati više od 5.000 radnika. Anthropic je najavio ulaganje od 50 milijardi dolara u razvoj infrastrukture umjetne inteligencije u SAD-u, uključujući izgradnju novih podatkovnih centara i u Teksasu. Istodobno, Google je objavio ulaganje od 25 milijardi dolara u podatkovne centre i AI infrastrukturu u SAD-u, pri čemu se dio razvoja odnosi i na postojeće teksaške kapacitete.
Ulaganja u bitne sektore
Uz navedeno, Teksas nastavlja privlačiti velika ulaganja u naprednu proizvodnju, poluvodiče, farmaceutsku industriju, prehrambenu proizvodnju, svemirske tehnologije i kritične sirovine. Među najvećim projektima ističe se SpaceX-ov projekt Terafab u Teksasu, ukupne vrijednosti 55 milijardi dolara, usmjeren na razvoj proizvodnih i industrijskih kapaciteta. Značajna su i ulaganja u opskrbne lance kritičnih minerala: MP Materials Corp. najavio je 1,25 milijardi dolara za izgradnju novog pogona za proizvodnju magneta od rijetkih zemnih elemenata u Teksasu.
U proizvodnom sektoru JCB ulaže 500 milijuna dolara kako bi udvostručio kapacitete svojeg proizvodnog pogona u Teksasu, dok je Abbott Laboratories najavio 500 milijuna dolara ulaganja u svoje pogone u Illinoisu i Teksasu. U tehnološkom sektoru Arm Inc. ulaže 71 milijun dolara u proširenje svojega kampusa u Teksasu i izgradnju novog laboratorija za poluvodiče, a u farmaceutskoj industriji LGM Pharma ulaže 6 milijuna dolara u proširenje proizvodnog pogona u Rosenbergu u Teksasu. Istodobno, prehrambena kompanija Paris Baguette najavila je 160 milijuna dolara za izgradnju novog proizvodnog pogona u Teksasu.
Zaključno
Teksas mijenja poslovnu kartu SAD-a. Među glavnim globalnim rizicima za poslovanje ubrajaju se izazovi privlačenja, razvijanja i zadržavanja talenata te regulatorni troškovi. Teksaški primjer pokazuje jedan od mogućih pristupa upravljanju i takvim višestrukim rizicima. Fiskalni i regulatorni rizici mogu ograničiti ekonomsku slobodu te povećati troškove poslovanja i regulatornu neizvjesnost. Odljev kapitala, investicija i profesionalaca može nositi i reputacijski rizik s kojim se primjerice Kalifornija suočava. Iako se ne radi o međunarodnim odnosima, odnos najvećih saveznih ekonomija SAD-a nosi i unutarnju geopolitičku odnosno geo ekonomsku dinamiku jer korporativne geografske migracije postaju prilika za sraz različitih javnih politika i političkih svjetonazora dviju država.
Čuvajući tradiciju nafte i plina te tradicionalnog američkog smisla za promicanje različitosti i uključivosti kroz slobodu prilika, Teksas je zauzeo kritičan stav prema primjeni ESG-ja. Ovaj primjer pokazatelj je bliskog odnosa regulatornog i ideološkog rizika u okolnostima kulturnih prijepora.
Migracija kompanija između saveznih država predstavlja aktualni primjer konkurencije unutar federalnog sustava koji omogućuje decentralizirano donošenje političkih odluka. Preseljenje korporativnih sjedišta u Teksas predstavlja poslovne odluke sve više kompanija i pokazuje kako američke savezne države konkuriraju s različitim pristupima javnom menadžmentu.
Dok je Hrvatska ostvarila napredak na ljestvici ekonomske slobode, Teksas mijenja poslovnu kartu SAD-a zbog svojeg modela. I dalje će ostati daleko od mnogih, čak i od usporedive nam Češke. Moralna pozadina ekonomske slobode objašnjava dublji razlog i višu svrhu javnih politika koje stoje iza razvojnog modela utemeljenog na vrijednostima slobode – posebice u Teksasu. Kako su te vrijednosti kamen temeljac za transatlantske institucije, Teksas može biti primjer za učenje najboljih praksi.
