Potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Igor Šlosar gostovao je 14. ožujka 2024. u jutarnjem programu Bloomberg Adria. Pritom se osvrnuo izvješće konzervativnog američkog think tanka Heritage Foundation za 2024. godinu prema kojemu je Hrvatska ušla u TOP 40 zemalja svijeta po ekonomskim slobodama. Centar je prethodno proveo detaljnu analizu tog izvješća.
O područjima poboljšanja
Hrvatska je najveće promjene zabilježila u više područja:
- Fiskalna konsolidacija – Smanjenje udjela javne potrošnje i deficita u udjelu BDP-a u iznosu od 68,6% zasigurno je veliki i pozitivan pomak, a vrijedi istaknuti kako su podaci u stvarnom vremenu još i bolji. Udio u BDP-u trenutno iznosi 60% s trendom smanjenja na 55.5% do 2026. što će sigurno poboljšati ocjenu u budućim izvješćima.
- Porezno rasterećenje – Ukidanje nacionalne (granične) stope prireza na dohodak i dobit doprinijelo je boljem plasmanu na ljestvici, iako bi ocjene bile još bolje da je Heritage uzeo u obzir i slučajeve porezne konkurencije u pojedinim jedinicama lokalne samouprave popu Samobora, Bjelovara ili Svete Nedjelje.
- Povećanje zaštite vlasničkih prava
- Povećanje slobode poslovanja – administrativno je rasterećeno pokretanje poslovanja te su maknute neke tržišne barijere.
O koristima provedenih reformi
Iznimno je pozitivno što se Hrvatska u ovom trenutku natječe sa zemljama poput Češke, Litve i Slovačke, ali isto tako šalje signal kako je predana provođenju liberalizacije tržišta smanjujući tako zaostatak s onim najrazvijenijim zemljama poput Švicarske, Tajvana te nordijske skupine zemalja.
Provođenje ovakvih reformi omogućuje dugoročno poboljšanje kvalitete života svakog stanovnika zemlje. Isto tako, povećanje ekonomskih sloboda visoko korelira s jačanjem demokracije i demokratskih institucija. Činjenica je tako da se jača pluralizam, stječe snaga za političke reforme, jača demokratsko upravljanje te se osnažuju i podižu oni siromašniji u društvu.
O izazovima i područjima čije reforme tek treba provesti i ubrzati
Ispred Hrvatske još leže veliki izazovi:
- Hrvatska mora ubrzati i intenzivirati borbu protiv korupcije te uvesti transparentnost na svim razinama odlučivanja. Transparentnost mora postati pravilo, a ne iznimka.
- Nastavak fiskalne konsolidacije nužan je korak prema naprijed, a smanjenje udjela javne potrošnje na 45% BDP-a ili čak 40% mora nam biti cilj. Kako bismo ostvarili te ciljeve moramo smanjiti troškove na rashodovnoj strani proračuna u područjima mirovinskog i zdravstvenog sustava te djelomično privatizirati te sustave kako bi se osigurala dugoročna održivost te učinkovitost sustava.
- Nužan korak jest privatizacija preostalih kompanija u državnom vlasništvu te potpuni izlazak države iz privatnog sektora, omogućavajući tako slobodno tržište u potpunom smislu. Državne kompanije ne prate razvoj tržišta i njegovih potreba što dovodi do zaostajanja u tržišnoj utakmici i njihovo odumiranje.
- Smanjenje državnih potpora i kontrola cijena koje izravno utječu na slobodu tržišta.
- CEA predlaže uvođenje i flat tax sustava na dohodak i dobit što bi bilo značajno poboljšanje u odnosu na trenutni progresivni sustav poreza.
O izazovima u okruženju
Hrvatska se suočava s nekoliko izazova. Prije svega tu su brojne potpore, ograničenja i kontrole koje su ostavština krize COVID-19 te koje se što prije moraju ukinuti kako bi slobodno tržište moglo „prodisati“ te napraviti korisne i nužne prilagodbe. Veći izdaci za obranu također mogu utjecati na rast zaduženja, no takvi se izdaci moraju podmirivati smanjenjem troškova na rashodovnoj strani proračuna. CEA ističe kako se zalaže za dodatno, dramatično povećanje ulaganja u obranu, koje smatra najvažnijim nacionalnim interesom.
Također, u svijetlu nadolazećih izbora, u kojima je evidentan porast populizma te zagovornika intervencionizma i protekcionizma kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini, glasači će morati biti posebno oprezni prilikom odabira kandidata koji daju jednostavna rješenja za kompleksne probleme.
