Emil Pavić, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), dao je izjavu za portal Dnevno.hr objavljenu 29. srpnja 2025.
“Svaka je carina loša. Ipak, bolje i takva nego mnogo viša, kako je inicijalno predvidio Trump. Obveza o kupnji američke energije i vojne opreme je logična jer smo dio NATO saveza. I energija je stvar sigurnosti, dok vojne opreme i oružja EU ionako nema dovoljno. Čak i da ima, logično je očekivati europsku kupnju američkog LNG-ja, znajući koliko smo realnu cijenu plaćali zbog nominalno jeftinog ruskog plina i nafte”.
Na pitanje je li ovim dogovorom Trump ostvario značajnu prednost za SAD, Pavić odgovara bez okolišanja: “Trump je ostvario prednost SAD-a, dok su obje strane prošle bolje nego da nisu postigle i ovakav dogovor – u odnosu na ono što je Trump inicijalno nudio.”
Na pitanje zašto je EU pristala na carinu od 15 %, iako je polazna točka bila “nula za nula”, Pavić odgovara da je to bio ustupak pod pritiskom: “Očito EU nije imala izbora u odnosu na opciju s još većim carinama kako su inicijalno bile predložene. SAD idu u smjeru punjenja federalnog proračuna prihodima od carina jer im je deficit, naslijeđen od prethodne administracije, bolesno i opasno visok… U idealnim uvjetima 15% bi radije trebao biti početak za nastavak razgovora o realnoj slobodnoj trgovini…”
“Svaka je carina loša pa time i učinak – i na nas. No nemojmo misliti da carina između EU-a i SAD-a nije bilo i prije. Da ne govorimo o necarinskim barijerama. Štoviše, u tome je EU pretjerala kao “regulatorna” sila. Kakve koristi sad EU ima kada se čak morala obvezati da će investirati u SAD. S druge strane, SAD je dodatno u prednosti jer već dodatno, nakon početka Trumpovog mandata, privlači mnoge investitore. Obećane reforme, pored ostalog, idu u smjeru rezanja poreza, deregulacije i oslobađanja energetskog potencijala, što će dovesti do efektivno veće ekonomske slobode. Amerika tako postaje rodeo za investicije, dok se oprezni Europljani boje zajahati”, upozorava Pavić.
Na pitanje što nove američke carine znače za domaće kompanije koje sudjeluju u opskrbnim lancima njemačke autoindustrije, Pavić upozorava: “Sigurno će se učinci osjetiti, no carine na automobile su postojale i prije u određenoj mjeri. Ipak, glavni politički rizik za autoindustriju nisu carine, već regulatorni tereti, pogotovo ograničenja emisija zbog tzv. zelene tranzicije.”
Trump je u svom govoru najavio 600 milijardi dolara ulaganja u američku vojnu opremu iz Europe. Oba sugovornika slažu se da je taj iznos teoretski moguć, no uz određene uvjete. “Naš Centar za javne politike i ekonomske analize smatra kako europske zemlje moraju nastaviti jačati vojsku i ulagati u obranu. Dio smo NATO saveza i normalno je da kupujemo i od Amerikanaca; štoviše, primarno od njih – što više, to bolje”, tvrdi Pavić.
Intervju za Dnevno.hr o carinama dao je i Igor Šlosar, predsjednik CEA-a.
